Odsjek za povijest - Filozofski fakultet u Zagrebu

Didaktika povijesti I. i II.

(I. i II. semestar)

I. O PREDMETU

Status i trajanje predmeta:

Predmet Didaktika povijesti I. i II. je obvezan predmet u I. i II. semestru nastavničkog studija. Izvodi se na hrvatskom jeziku.

Oblici provođenja nastave:

Nastava obuhvaća predavanje (3 sati tijekom I. semestra i 30 sati tijekom II. semestra) i seminar (30 sata tjedno tijekom I. semestra i 30 sati tijekom II. semestra).

Bodovna vrijednost predmeta:

15 bodova (8 bodova u I. semestru i 7 bodova u II. semestru)

Opterećenje studenata u I. semestru: predavanja 60 radnih sati ili 2 boda, seminari i vježbe 120 radnih sati ili 4 boda, praćenje literature i konzultacije 50 radnih sati ili 2 boda (8 bodova).
Opterećenje studenata u II. semestru: predavanja 60 radnih sati ili 2 boda, seminari i vježbe 120 radnih sati ili 4 boda, praćenje literature i konzultacije 40 radnih sati ili 1 bod (7 bodova).

Ispit:

Na kraju II. semestra (lipanj) polaže se pismeni ispit koji obuhvaća gradivo I. i II semestra (umjesto završnog ispita, studente/ice mogu prikupljati bodove na predispitima koji se polažu u veljači i svibnju.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Anketa o sadržaju predmeta i načinu rada na predavanju, seminaru i nastavnoj praksi.

II. CILJ PREDMETA

Predmet Didaktika povijesti osposobljava studente/studentice za samostalno izvođenje nastave u osnovnoj i različitim tipovima srednjim školama (gimnazijama, srednjim strukovnim školama). Tijekom nastave razvijaju se opće i specifične studentske kompetencije potrebne za uspješno poučavanje povijesti.

Studenti/ studentice:

Upoznaju mjesto i ulogu nastave povijesti u školskom sustavu Republike Hrvatske te nastavne planove i programe za osnovne i srednje škole.
Upoznaju didaktičko-metodičke karakteristike suvremene nastave povijesti.
Povezuju historijsko i didaktičko-metodičko teorijsko znanje s praktičnim nastavnim radom u osnovnoj i srednjoj školi.
Primjenjuju teorijska saznanja i metodološke postavke suvremene historiografije u učenju i poučavanju povijesti.
Upoznaju i kritički promišljaju o odgojno-obrazovnim ciljevima suvremene nastave povijesti i znaju ih odrediti prilikom planiranja nastave i pripremanja pojedinih nastavnih satova.
Osposobljavaju se za izradu godišnjih planova te planiranje, pripremanje i izvođenje pojedinih nastavnih satova.
Osposobljavaju se za praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učeničkih postignuća, uključujući i pripremanje učenika za vanjsko provjeravanje znanja.
Razvijaju smisao za human i poticajan odnos s učenicima i osposobljavaju se za kreativan pristup pripremanju nastave.
Osposobljavaju se za uporabu raznovrsnih nastavnih strategija, kao i medija komuniciranja koji čine suvremeno opremljenu povijesnu učionicu, uključujući i informacijsko-komunikacijsku tehnologiju.
Upućuju se u kritičko opažanje i vrednovanje nastavnog procesa i vlastitog rada, razvijajući tako zanimanje za istraživanja u nastavi povijesti.
Razvijaju potrebu za permanentnim stručnim usavršavanjem i poboljšavanjem vlastitog nastavno-pedagoškog rada.

III. NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA

Studentske obveze tijekom akademske godine:

Tijekom I. i II. semestra sustavno se prate i vrednuju studentski radovi te redovito i aktivno sudjelovanje u nastavi. Studenti/ studentice se za nastavu pripremaju čitanjem kraćih tekstova vezanih uz teme koje se obrađuju na predavanjima i seminarima, a u nastavi sudjeluju prezentacijom svojih radova, sudjelovanjem u raspravama i pripremanjem kraćih izlaganja. Svoje radove tijekom akademske godine studenti/ studentice prikupljaju u osobnu mapu (portfolio) koju su dužni predočiti na kraju akademske godine.

Pismeni ispiti:

Pismeni ispit polaže se na temelju obvezne literature na kraju II. semestra i obuhvaćaju gradivo I. i II. semestra. Umjesto završnog ispita, studenti/ice mogu prikupiti potrebne bodove na kolokvijima u veljači i svibnju.

Zaključna ocjena:

Tijekom akademske godine studenti/ studentice prikupljaju bodove na temelju kojih se formira konačna ocjena. Studenti/ studentice mogu prikupiti maksimalno 100 bodova. Od toga se 60% bodova odnosi na redovito i aktivno sudjelovanje u nastavi i izradu obveznih seminarskih radova tijekom akademske godine, a 40% bodova na pisanje pismenih ispita koji su obvezni za sve studente.

Konačna ocjena zaključuje se prema broju prikupljenih bodova. Za uspješno okončanje nastave potrebno je prikupiti minimalno 51 bod. Prikupljenih 51-60 bodova donosi ocjenu dovoljan (2), 61-80 bodova ocjenu dobar (3), 81-90 bodova ocjenu vrlo dobar (4) i 91-100 bodova ocjenu odličan (5).

Raspored bodova je sljedeći:

Kolokviji/ završni ispiti: 40 bodova (u slučaju kolokvija, 20 bodova za svaki ispit)
Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi: 10 bodova
Obvezni seminarski radovi i vježbe: 35 bodova

Izrada pripreme za nastavni sat (I. semestar, prosinac) – 4 boda
Dva izvještaja s hospitiranja u osnovnoj i u srednjoj školi (I. semestar, siječanj) – 6 bodova (3 boda za svaki izvještaj)
Izrada pripreme za ogledni sat (II. semestar, ožujak-travanj) – 5 bodova
Izrada testa sa zadacima objektivnog i poluotvorenog tipa (II. semestar, svibanj) – 5 bodova
Izrada makroplana i izvedbenog plana (II. semestar, svibanj-lipanj) – 10 bodova (5 bodova za svaki plan)
Kraći pismeni radovi (vježbe) vezani uz predavanja i seminare tijekom oba semestra – 5 bodova

Studentska mapa (portfolio): 5 bodova
Nastavno-pedagoška praksa: 10 bodova (2 boda za prvi dio hospitiranja + 2 boda za drugi dio hospitiranja + 6 bodova za održavanje nastavnih satova). Bodove za hospitiranje dodjeljuju nastavnici-mentori, dok bodove za održavanje nastavnih satova dodjeljuju zajedno nastavnici-mentori i sveučilišni nastavnik metodike. (Vidi također poglavlje Nastavno-pedagoška praksa.)
Dodatni bodovi: Dodatne bodove studenti/ studentice mogu prikupiti čitanjem dodatne literature, izradom prikaza i pisanjem dodatnih seminarskih radova.

IV. LITERATURA

Obvezna ispitna literatura:

Robert Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb: Srednja Europa, 2003. Stranice: 1-31, 81-155, 205-272
Danijela Trškan, Provjera i ocjenjivanje znanja u nastavi povijesti, Zagreb: Srednja Europa, 2005.
Keith Jenkins, Promišljanje historije, Zagreb: Srednja Europa, 2008.
Vladimir Poljak, Didaktika, Zagreb: Školska knjiga, 1990. (ili neko drugo izdanje). Stranice: 7-53, 74-166
Vlasta Vizek Vidović, Majda Rijavec, Vesna Vlahović – Štetić, Dubravka Miljković, Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP-VERN, 2003. Stranice: 106-132, 203-256, 271-320
Nastavni planovi i programi iz povijesti za osnovnu školu (5. – 8. razred) i srednje škole (gimnazije, četverogodišnje i trogodišnje srednje strukovne škole)
Predmetni ispitni katalog iz povijesti za državnu maturu
Materijali s predavanja
Tjedna literatura za čitanje (vidi tablicu)

Dodatna literatura

Bit će dodana naknadno.

I. semestar L I S T O P A D (tjedan 1-4)
Tjedan	Predavanje	Seminari	Literatura za tjedno čitanje
1. Uvodne informacije	Program, obveze, literatura. Zadaće i sadržaj metodike nastave povijesti	Oblikovanje seminarskih grupa. Informacije o nastavno-pedagoškoj praksi. Dogovor o čitanju i praćenju tjedne literature – podjela obveza.	Bit će dodana naknadno!
	Ključni pojmovi: didaktika, metodika, nastava, odgoj, obrazovanje, učenje, poučavanje
2. Nastava povijesti u odgojno-obrazovnom sustavu RH	Školski sustav u RH. Zakon o osnovnom i srednjem školstvu. Nastava povijesti u osnovnoj i srednjim školama.	Značaj nastave povijesti u obrazovanju i odgoju učenika. Obilježja dobre nastave povijesti. Nastava povijesti – odgojni ili obrazovni predmet?
	Ključni pojmovi: predškolski, osnovnoškolski, srednjoškolski i visokoškolski odgoj i obrazovanje; nastava povijesti; redovna, izborna, dopunska i dodatna nastava; teorije razvoja; učenici s posebnim potrebama; daroviti učenici
3. Nastava povijesti u europskom kontekstu	Mjesto i položaj nastave povijesti u Europi Istraživanja nastave povijesti	Analiza preporuke Vijeća Europe o nastavi povijesti i drugih relevantnih dokumenata o nastavi povijesti.
	Ključni pojmovi: istraživanja nastave povijesti
4. Programi povijesti	Nastavni planovi i programi povijesti za osnovnu i srednje škole. Predmetni ispitni katalog iz povijesti za državnu maturu.	Analiza i usporedba programa povijesti.
	Ključni pojmovi: nastavni plan, nastavni program, kurikulum, HNOS, državna matura, korelacija, interkulturalizam, kultura, identitet, rod

S T U D E N I (tjedan 5-8)
Tjedan	Predavanje	Seminar	Literatura za tjedno čitanje
5. Pripremanje nastavnog sata (prvi dio)	Priprema i njezini dijelovi; osnovni pojmovi Teorijski pristupi učenju i njihovo značenje za pripremanje nastave. Nastavna načela	Analiza priprema i prepoznavanje osnovne didaktičko-metodičke terminologije.	Bit će dodana naknadno!
	Ključni pojmovi: priprema, cilj, ishodi, metode, oblici rada, mediji poučavanja (nastavna sredstva i pomagala), teorije učenja; nastavna načela
6. Pripremanje nastavnog sata (drugi dio)	Artikulacija sata. Etape nastavnog procesa.	Analiza priprema s naglaskom na artikulaciju sata. Ponašanje nastavnika u razredu.
	Ključni pojmovi: artikulacija sata, etape nastavnog procesa, didaktički trokut, teorija obrade informacija
7. Određivanje ciljeva i zadataka nastave povijesti	Ciljevi nastave povijesti u postojećim programima. Revidirana Bloomova taksonomija i određivanje nastavnih ciljeva.	Definiranje i određivanje ciljeva i ishoda na primjeru konkretnih nastavnih jedinica
	Ključni pojmovi: ciljevi, zadaci, ishodi/ postignuća; Bloomova taksonomija; materijalni, funkcionalni i odgojni zadaci nastave; kompetencije
8. Oblici i metode rada u nastavi povijesti	Oblici i metode rada u nastavi povijesti. Alternativni pristupi poučavanju	Analiza primjera iz nastavne prakse: oblici i metode rada. Prednosti i nedostaci pojedinih oblika i metoda rada
	Ključni pojmovi: frontalni rad, različiti oblici samostalnog rada učenika (grupni rad, rad u paru, individualni rad), metode rada u nastavi (rad s povijesnim tekstom, rada s ilustrativnim materijalom, metoda razgovora, demonstracije, pisanja, praktičnih radovi)

P R O S I N A C (tjedan 9-11)
Tjedan	Predavanje	Seminar	Literatura za tjedno čitanje
9. Mediji poučavanja (nastavna sredstva) u nastavi povijesti.	Vrste, odabir i priprema nastavnih sredstava i pomagala. Udžbenik u nastavi povijesti. Informatička tehnologija u nastavi povijesti	Izrada plana ploče – vježba	Bit će dodana naknadno!
	Ključni pojmovi: nastavna sredstva, nastavna pomagala, udžbenik, radni udžbenik, Udžbenički standard
10. Motivacija u nastavi povijesti	Definicija i teorije motivacije. Motivacija u nastavi povijesti	Vrste motivacijskih uvoda u sat. Izrada motivacijskog uvoda u sat
	Ključni pojmovi: ekstrinzična i intrinzična motivacija, teorije motivacije
11. Rad s povijesnim izvorima I.	Uvod u rad s povijesnim izvorima. Mogućnosti rada s povijesnim izvorima u nastavi povijesti.	Razvoj vještina kritičkog mišljenja kroz rad s izvorima. Kako postavljati kvalitetna pitanja?
	Ključni pojmovi: primarni i sekundarni izvori; materijalni, pisani, slikovni, zvukovni izvori; usmena povijest

S I J E Č A N J (tjedan 12-15)
Tjedan	Predavanja	Seminari	Literatura za tjedno čitanje
12. Rad s povijesnim izvorima II.	Pisani izvori. Kako odabrati i pripremiti tekstove. Predložak za analizu pisanih izvora. Strategije rada s pisanim izvorima.	Primjeri rada s pisanim izvorima.	Bit će dodana naknadno!
	Ključni pojmovi: pisani izvori, predložak za analizu pisanih izvora, strategije rada s pisanim izvorima
13. Rad s povijesnim izvorima III.	Slikovni izvori – vrste i funkcije u nastavi Strategije rada sa slikovnim izvorima	Primjeri rada sa slikovnim izvorima.
	Ključni pojmovi: slikovni izvori, umjetničke slike, fotografije, karikature, plakati, zemljovidi
14. Rad s povijesnim izvorima IV.	Materijalni izvori: predmeti Lokalna/ zavičajna povijest Muzeji Spomenici	Primjeri rada s materijalnim izvorima.
	Ključni pojmovi: materijalni izvori, muzej, lokaliteti, spomenici
15. Rad s povijesnim izvorima V.	Nekonvencionalni izvori Film i TV u nastavi povijesti Usmena povijest	Primjeri rada s filmom u nastavi povijesti.
	Ključni pojmovi: dokumentarni film, igrani film, televizija, usmena povijest.

OSTALE STUDENTSKE OBVEZE TIJEKOM VII. SEMESTRA

Nastavno-pedagoška praksa: 10 sati hospitiranja u osnovnoj školi i 10 sati hospitiranja u srednjoj školi (listopad – prosinac)
Radovi: priprema (prosinac); izvještaji s hospitiranja (siječanj)
Kolokvij (veljača)

II. (ljetni) semestar O Ž U J A K (tjedan 1-5)
Tjedan	Predavanje	Seminar	Literatura za tjedno čitanje
1. Povijesni koncepti - kronologija	Uloga povijesnih koncepata u konstrukciji historiografskih naracija i objašnjenja. Kronologija. Shvaćanje vremena kroz povijest. Razvoj kronološkog razumijevanja u nastavi povijesti.	Strategije poučavanja o kronologiji – razrada pojedinih problema na primjerima iz nastave.	Bit će dodana naknadno!
	Ključni pojmovi: vrijeme, računanje vremena, crta vremena, kronološke i sinkroničke tablice, povijesna razdoblja i kronološki okvir, tijek vremena, trajanje povijesnih događaja, vokabular koji se odnosi na tijek vremena
2. Povijesni koncepti - kauzalnost	Kauzalnost u historiografiji. Kauzalnost u nastavi povijesti – temeljne postavke, problemi, nedoumice i strategije.	Strategije poučavanja o kauzalnosti – razrada pojedinih problema na primjerima iz nastave.
	Ključni pojmovi: uzroci (dugoročni i kratkoročni), povod, posljedice, pripovijest, selekcija, kategorizacija, postmodernizam, postmodernizam
3. Povijesni koncepti - promjena	Razumijevanje koncepata promjene i kontinuiteta u historiografiji i nastavi povijesti. Zašto empatija (ni)je moguća?	Strategije poučavanja o promjeni i kontinuitetu – razrada pojedinih problema na primjerima iz nastave.
	Ključni pojmovi: promjena, kontinuitet, napredak, empatija
4. Povijesni koncepti –interpretacija	Historiografija i interpretacija. Poučavanje o interpretacijama kao novina u europskim programima povijesti. Razine učenja o interpretacijama.	Strategije poučavanja o interpretaciji - razrada pojedinih problema na primjerima iz nastave.
	Ključni pojmovi: činjenice, interpretacija, vrste interpretacija, značenje prošlih događaja, istraživanje, selekcija, (ne)pristranost, postmodernizam
5. Multipers-pektivnost i kontroverza I.	Multiperspektivnost Osjetljiva i kontroverzna pitanja Poučavanje o Holokaustu	Strategije primjene multiperspektivnosti u nastavi povijesti – razrada pojedinih problema na primjerima iz nastave.
	Ključni pojmovi: multiperspektivnost, perspektiva/ perspektive, identitet, kontroverza, sjećanje

T R A V A N J (tjedan 6-9)
Tjedan	Predavanje	Seminar	Literatura za tjedno čitanje
6. Multipers-pektivnost i kontroverza II.	Udžbenici i multiperspektivnost Udžbenici i nastava povijesti kao sjedišta pamćenja – konstrukcije identiteta i sjećanja Projekti: Poučavanje osjetljivih i kontroverznih pitanja u povijesti JI Europe i drugo	Strategije primjene multiperspektivnosti u nastavi povijesti – primjeri različitih udžbenika povijesti (Izrael i Palestina, Irska, Japan, Južnoafrička Republika, Velika Britanija, SAD)	Bit će dodana naknadno!
	Ključni pojmovi: pamćenje, sjećanje, identitet, udžbenici, perspektive
7. Ocjenjivanje I.	Svrha ocjenjivanja. Vrste, način, funkcije, tehnike i oblici ocjenjivanja Prednosti i nedostaci pismenog i usmenog ocjenjivanja Elementi ocjenjivanja i iskazivanje rezultata Pravilnik o ocjenjivanju	Razrada pojedinih problema vezanih uz ocjenjivanje učeničkog znanja na primjerima iz nastave. Učestale pogreške kod ocjenjivanja i kako ih izbjeći.
	Ključni pojmovi: praćenje, provjeravanje, ocjenjivanje i vođenje učenika; vanjsko i unutarnje ocjenjivanje;dijagnostičko, formativno i sumativno ocjenjivanje; pismeno i usmeno ocjenjivanje; alternativno ocjenjivanje; analitičko i sintetitčko ocjenjivanje
8. Ocjenjivanje II.	Pismeno provjeravanje i ocjenjivanje. Standardizirani testovi Vrste i način konstrukcije zadataka u ispitima znanja. Zadaci objektivnog tipa Uporaba povijesnih izvora u ocjenjivanju učenika	Vježbe oblikovanja zadataka i pitanja za pismeno provjeravanje učeničkog znanja. Bloomova taksonomija i oblikovanje zadataka. Kako upotrebljavati izvore u testovima?
	Ključni pojmovi: testovi znanja, zadaci objektivnog tipa, zadaci poluotvorenog tipa
9. Ocjenjivanje III.	Zadaci esejskog tipa Alternativno ocjenjivanje: nastavnog procesa, završnog rada, portfolija. Samoocjenjivanje i samovrednovanje	Vježbe oblikovanja zadataka i pitanja za usmeno i pismeno provjeravanje učeničkog znanja. Ocjenjivanje zadataka esejskog tipa
	Ključni pojmovi: eseji, nestrukturirani i strukturirani esejski zadaci, bodovanje, klasifikacija, alternativno ocjenjivanj

S V I B A N J (tjedan 10-13)
Tjedan	Predavanje	Seminar	Literatura za tjedno čitanje
10. Ocjenjivanje IV.	Vanjsko provjeravanje znanja Državna matura, nacionalni ispiti, PISA Povijest na državnoj maturi. Natjecanja.	Vježbe oblikovanja zadataka i pitanja za usmeno i pismeno provjeravanje i ocjenjivanje učeničkog znanja.	Bit će dodana naknadno!
	Ključni pojmovi: državna matura, nacionalni ispiti, predmetni ispitni katalog, obvezni i izborni predmeti, kompetencije; PISA, prirodoslovlje, matematička i jezična pismenost
11. Planiranje I.	Svrha planiranja u nastavi povijesti Dugoročno, srednjoročno i kratkoročno planiranje nastave	Dugoročno, srednjoročno i kratkoročno planiranje – proučavanje primjera iz nastavne prakse.
	Ključni pojmovi: dugoročno, srednjoročno i kratkoročno planiranje
12. Planiranje II.	Izrada makroplana (orijentacijskog plana) i mikroplana (izvedbenog plana).	Izrada makroplana (godišnjeg orijentacijskog plana)
	Ključni pojmovi: godišnje i polugodišnje planiranje, makroplan, orijentacijski plan; tematsko planiranje, mjesečno planiranje, izvedbeni plan, operativni plan
13. Planiranje III.	Formativno ocjenjivanje i planiranje nastave	Izrada mikroplana (izvedbenog plana)
	Ključni pojmovi: formativno ocjenjivanje, kriteriji uspjeha, povratna informacija

L I P A N J (tjedan 14-15)
Tjedan	Predavanje	Seminar	Literatura za tjedno čitanje
14. Nastavnik povijesti	Upravljanje razredom. Stvaranje pozitivnog ozračja. Uzroci i sprječavanje neprimjerenog vladanja. Učenici s posebnim potrebama	Planiranje za učenike s posebnim potrebama	Bit će dodana naknadno!
	Ključni pojmovi: nastavnik povijesti, razrednik, učenici s posebnim potrebama
15. Nastavnik povijesti	Osobni razvoj nastavnika: pripravnički staž, stručni ispit. Razredništvo. Stručno usavršavanje i napre-dovanje u struci. Akcijska istraživanja nastave.	Vođenje razredne administracije
	Ključni pojmovi: pripravnički staž, stručni ispit, razrednik, stručno usavršavanje, napredovanje, razredna administracija, akcijsko istraživanje

OSTALE STUDENTSKE OBVEZE TIJEKOM VIII. SEMESTRA

Nastavno-pedagoška praksa: održavanje nastave – dva pripremna i jedan ogledni sat (ožujak-travanj)
Radovi: priprema za ogledni sat (travanj);izrada pismenog ispita (svibanj), izrada makro i mikroplana (svibanj-lipanj)
Studentska mapa – portfolio (lipanj)
Kolokvij (svibanj)
Završni ispit (lipanj)

Objavljeno: 16.12.2014.

Pročelnica:
prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus
Zamjenik:
prof. dr. sc. Ivica Šute
Tajnica:
Danijela Bašić

PDS PREDMODERNA POVIJEST

Predavanje

Seminari

Literatura za tjedno čitanje

1. Uvodne informacije

Bit će dodana naknadno!

Ključni pojmovi: didaktika, metodika, nastava, odgoj, obrazovanje, učenje, poučavanje

2. Nastava povijesti u odgojno-obrazovnom sustavu RH

Ključni pojmovi: predškolski, osnovnoškolski, srednjoškolski i visokoškolski odgoj i obrazovanje; nastava povijesti; redovna, izborna, dopunska i dodatna nastava; teorije razvoja; učenici s posebnim potrebama; daroviti učenici

3. Nastava povijesti u europskom kontekstu

Analiza preporuke Vijeća Europe o nastavi povijesti i drugih relevantnih dokumenata o nastavi povijesti.

Ključni pojmovi: istraživanja nastave povijesti

4. Programi povijesti

Ključni pojmovi: nastavni plan, nastavni program, kurikulum, HNOS, državna matura, korelacija, interkulturalizam, kultura, identitet, rod

Literatura za tjedno čitanje

5. Pripremanje nastavnog sata (prvi dio)

Analiza priprema i prepoznavanje osnovne didaktičko-metodičke terminologije.

Bit će dodana naknadno!

Ključni pojmovi: priprema, cilj, ishodi, metode, oblici rada, mediji poučavanja (nastavna sredstva i pomagala), teorije učenja; nastavna načela

6. Pripremanje nastavnog sata (drugi dio)

Analiza priprema s naglaskom na artikulaciju sata.

Ključni pojmovi: artikulacija sata, etape nastavnog procesa, didaktički trokut, teorija obrade informacija

7. Određivanje ciljeva i zadataka nastave povijesti

Definiranje i određivanje ciljeva i ishoda na primjeru konkretnih nastavnih jedinica

Ključni pojmovi: ciljevi, zadaci, ishodi/ postignuća; Bloomova taksonomija; materijalni, funkcionalni i odgojni zadaci nastave; kompetencije

8. Oblici i metode rada u nastavi povijesti

Analiza primjera iz nastavne prakse: oblici i metode rada. Prednosti i nedostaci pojedinih oblika i metoda rada

Ključni pojmovi: frontalni rad, različiti oblici samostalnog rada učenika (grupni rad, rad u paru, individualni rad), metode rada u nastavi (rad s povijesnim tekstom, rada s ilustrativnim materijalom, metoda razgovora, demonstracije, pisanja, praktičnih radovi)

P R O S I N A C (tjedan 9-11)

Tjedan

Predavanje

Seminar

Literatura za tjedno čitanje

9. Mediji poučavanja (nastavna sredstva) u nastavi povijesti.

Bit će dodana naknadno!

10. Motivacija u nastavi povijesti

Definicija i teorije motivacije.

Motivacija u nastavi povijesti

Vrste motivacijskih uvoda u sat.

Izrada motivacijskog uvoda u sat

Ključni pojmovi: ekstrinzična i intrinzična motivacija, teorije motivacije

11. Rad s povijesnim izvorima I.

Uvod u rad s povijesnim izvorima. Mogućnosti rada s povijesnim izvorima u nastavi povijesti.

S I J E Č A N J (tjedan 12-15)

Tjedan

Predavanja

Seminari

Literatura za tjedno čitanje

12. Rad s povijesnim izvorima II.

Pisani izvori.

Bit će dodana naknadno!

13. Rad s povijesnim izvorima III.

Slikovni izvori – vrste i funkcije u nastavi

Primjeri rada sa slikovnim izvorima.

Ključni pojmovi: slikovni izvori, umjetničke slike, fotografije, karikature, plakati, zemljovidi

14. Rad s povijesnim izvorima IV.

Materijalni izvori: predmeti

Primjeri rada s materijalnim izvorima.

Ključni pojmovi: materijalni izvori, muzej, lokaliteti, spomenici

15. Rad s povijesnim izvorima V.

Nekonvencionalni izvori

Primjeri rada s filmom u nastavi povijesti.

Ključni pojmovi: dokumentarni film, igrani film, televizija, usmena povijest.

II. (ljetni) semestar

Tjedan

Predavanje

Seminar

Literatura za tjedno čitanje

1. Povijesni koncepti - kronologija

Uloga povijesnih koncepata u konstrukciji historiografskih naracija i objašnjenja.

Kronologija. Shvaćanje vremena kroz povijest.

Strategije poučavanja o kronologiji – razrada pojedinih problema na primjerima iz nastave.

Bit će dodana naknadno!

Ključni pojmovi: vrijeme, računanje vremena, crta vremena, kronološke i sinkroničke tablice, povijesna razdoblja i kronološki okvir, tijek vremena, trajanje povijesnih događaja, vokabular koji se odnosi na tijek vremena

Kauzalnost u historiografiji.

Strategije poučavanja o kauzalnosti – razrada pojedinih problema na primjerima iz nastave.

Ključni pojmovi: uzroci (dugoročni i kratkoročni), povod, posljedice, pripovijest, selekcija, kategorizacija, postmodernizam, postmodernizam

Razumijevanje koncepata promjene i kontinuiteta u historiografiji i nastavi povijesti.

Strategije poučavanja o promjeni i kontinuitetu – razrada pojedinih problema na primjerima iz nastave.

Ključni pojmovi: promjena, kontinuitet, napredak, empatija

Historiografija i interpretacija.