Naziv kolegija: Teorijski pristupi i paradigme u historiografiji stare povijesti I.

 

Naziv predmeta: Teorijski pristupi i paradigme u historiografiji stare povijesti

 

Nastavnici: prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić (nositelj i predavač); prof. dr. Boris Olujić (predavač)

 

ECTS bodovi: 7

 

Jezik: hrvatski

 

Trajanje: jedan semestar, III. diplomskog studija stare povijesti, zimski

 

Status: obvezatan za drugostupnike stare povijesti; izborni za ostale drugostupnike povijesti

 

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

 

Uvjeti za upis kolegija: nema

 

Cilj kolegija: Uputiti drugostupnike u razvitak historiografije o starom svijetu. Upozoriti polaznike diplomskog studija na važnost metodologije i teorije u istraživanju stare povijesti. Bez poznavanja različitih teorijskih pristupa i paradigmi nije moguće niti kvalitetno istraživanje konkretnih istraživačkih problema u staroj povijesti. Otkrića koja su unaprijedila poznavanje stare povijesti i njihova elvaluacija u modernoj literaturi. Povijest novovjekovnih istraživačkih škola i do sada ostvareni rezultati u promišljanju stare povijesti. Recdentni teorijski pristupi i modeli u istraživanju i interpretiranju stare povijesti. Poseban naglasak je na pregledu modernih teorijskih i praktičnih dostignuća različitih škola historiografije stare povijesti.

 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je dio obvezne nastave na diplomskom studiju stare povijesti. Upućuje drugostupnike usmjerenog studija u povijest grane kojom se bave i u njezin aktualni metodološki status.

 

Korištene metode: Interaktivan pristup, otvorenost modernim teorijskim modelima i paradigmama, dobro poznavanje novijih razdoblja u povijesti istraživanja stare povijesti. Otvorenost novim znanstvenim metodama i pristupima. Eksperimentalni pristup apliciranjem aktualne metodologije na povijesna pitanja s područja stare povijesti hrvatskih zemalja. Interdisciplinarnost, multidisciplinarnost.

 

Sadržaj kolegija:

1. Prioriteti u odabiru istraživačkih tema

2. Izvori I. Pristup i rad na pisanim vrelima

3. Izvori II. Pristup i rad na predmetnim i slikovnim vrelima

4. Istraživačke tehnike

5. Historiografske škole I

6. Historiografske škole II

7. Historiografske škole III

8. Historiografske škole IV

9. Moderna, postmoderna i …..

10. Stara povijest i arheologija krajolika. Gramatika prostora

11. Povratak tekstu. Topografija pisanih vrela

12. Lokalno i globalno u modernom istraživanju stare povijesti

13. Promišljanje multidisciplinarnosti i interdisciplinarnosti: odnos povijesti i ostalih humanističkih i društvenih znanosti

14. Novi horizonti

15. Zaključna razmatranja

 

Literatura: Odabrana poglavlja iz domaćih i stranih priručnika o povijesti historiografije. Specijalistička djela o modernoj metodologiji stare povijesti. Pregledi značajnih otkrića i prve objave rezultata i teorijskih postavki koji su posebno unaprijedili poznavanje stare povijesti. Izbor se dogovara s mentorom prema kandidatovom usmjerenju.

 

Način polaganja ispita: Nema formalnog završnog ispita. Valorizira se polaznikov rad u kolegiju. Tijekom semestra može postići 100 bodova (interna jedinica uspješnosti studenta), minimalan broj bodova za prolazak kolegija je 60. Provjera znanja donosi najviše 30 bodova; osobni istraživački zadatak 50 bodova; aktivnost studenta u terenskoj nastavi  najviše 10 bodova, praćenje nastave i pohađanje konzultacija najviše 10 bodova.

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: povratna informacija od polaznika preko anonimne ankete