Naziv kolegija: Praktikum stare povijesti I.

     

    naziv predmeta: PRAKTIKUM STARE POVIJESTI

     

    Nastavnici: prof. dr. Boris Olujić (nositelj i predavač), prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić (predavač)

     

    ECTS-bodovi: 6

     

    Jezik: hrvatski

     

    Trajanje: jedan semestar, I. diplomskog studija stare povijesti, zimski

     

    Status: obvezatan za drugostupnike stare povijesti i namijenjen isključivo njima

     

    Oblik nastave: 4 sata vježbi tjedno

     

    Uvjeti za upis kolegija: nema

     

    Cilj kolegija: Upoznati praksu istraživanja stare povijesti. Razviti vještine neophodne za kompetentan rad na području stare povijesti.

     

    Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Dio obvezatnog programa smjera stare povijesti u diplomskim studijima Odsjeka za povijest, ključan za učinkovito obrazovanje polaznika.

     

    Korištene metode: Polaznici će sudjelovati u svim oblicima istraživanja koja vode nastavnici i ostali suradnici njihovih istraživačkih projekata. Terenski rad na arheološkim nalazištima, rad u knjižnicama, arhivima i muzejima na izvornoj građi (stari rukopisi, karte, katastri, predmetni izvori itd). Stručna i znanstvena obrada istraživanjem identificirane građe. Ponajviše mentorski rad. U središtu su pozornosti literarni i epigrafski izvori, oblici u kojima su predani i sačuvani i način kako se istražuju. Eventualni manjak u predznanju polaznika nadoknađuje se individualnim programom. Latinski i grčki jezik na izvorima za staru povijest hrvatskog povijesnog prostora. Dio se programa odvija na terenima gdje su spomenici nađeni i u prostorima gdje se čuvaju. (Josipdol, Topusko, Bribir, Lovinac, arheološki i dr. muzeji u Hrvatskoj)

     

    Sadržaj kolegija:

1. Vrste izvora za staru povijest: prijenos, identificiranje i čuvanje

2. Vrste izvora za staru povijest: prijenos, identificiranje i čuvanje

3. Literarni i epigrafski izvori: definicija; pregled literature

4. Numizmatički izvori: definicija, pregled literature

5. Epigrafski i numizmatički praktikum na terenu

6.  Epigrafski i numizmatički praktikum na terenu

7.  Izvori za povijest starog Istoka

8.  Izvori za grčku i rimsku povijest

9.  Izvori za grčku i rimsku povijest

10. Izvori za grčku i rimsku povijest

11.  Izvori za staru povijest hrvatskih zemalja

12.  Izvori za staru povijest hrvatskih zemalja

13. Izvori za staru povijest hrvatskih zemalja

14. Izvori za staru povijest hrvatskog povijesnog prostora u novovjekovnoj latinističkoj literaturi

    15. Odabir sadržaja i izvornog odlomka za vlastiti istraživački rad, formuliranje postupka i prezentacija radova.

     

    Napomena: Definitivan sadržaj kolegija i raspored po tjednima moći ćemo sastaviti kad budemo imali podatke o broju i predznanju polaznika.

     

    Literatura:

     

    A. Obvezatna Korpusi epigrafske i numizmatičke građe (CIL, CIG i dr.); odabrani ulomci literarnih izvora, te odabrana poglavlja iz priručnika za pomoćne povijesne znanosti i iz literature o literarnim i predmetnim izvorima i o metodama rada na njima. Izvorni odlomci i popisi priručne literature oblikuju se prema sastavu generacije diplomanada i prema očekivanoj tematici njihovih magistarskih radova, stoga se ne mogu odrediti unaprijed. U načelu se mora očekivati odabir tekstova ključnih za staru povijest uopće (npr. Kamen iz Rosette, Dioklecijanov Edikt o cijenama) i zastupljenost autora čija su djela najizdašnija podacima za hrvatski povijesni prostor (povjesničari i geografi), dijelovi priručnika za pomoćne povijesne znanosti, pregledi orijentalnih, grčkih i rimskih starina, pregledi istraživanja, alfabetariji, gramatike, rječnici, kronološka i mitološka pomagala, uzorni znanstveni članci... U toj literaturi znatne opsege zauzimaju pregledi kratica, popisi vladara i dužnosnika, usporedne tablice i sl., dakle dijelovi koji nisu namijenjeni učenju u smislu memoriranja. Ovdje navedeni naslovi prvenstveno ilustriraju mogući odabir: L. Keppie, Understanding roman Inscriptions, London: B. T. Batsford 1991; J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb: Školska knjiga 1982, dijelovi poglavlja Latinska paleografija i Kronologija, str. 3 - 138, 185 - 203; R. Matijašić, Uvod u latinsku epigrafiju, Pula: Filozofski fakultet 2002; A. Capelli, Dizionario di abbreviature latine ed italiane, Milano: U. Hoepli 1979r, poglavlje Sigle ed abbreviature epigrafiche str. 429 - 516; A. Capelli, Chronologia, Cronografia e calendario perpetuo,  Milano: U. Hoepli 1988r, dijelovi koji se odnose na staru povijest; P. A. Clayton, Chronicle of the Pharaohs, London: Thames and Hudson 1995; Ch. Scarre, Chronicle of the roman Emperors, London: Thames and Hudson 19972; i dr. , u dogovoru s mentorom.

     

    B. dopunska po izboru (prema znanju jezika i prema usmjerenju) neki od uvoda u studij stare povijesti, npr. H. Bengtson, Einführung in die Alte Geschichte, München: C. H. Bekc'sche Verlagsbuchhandlung 1975 (tal. izdanje Introduzione allo studio della storia antica, Bologna: società editrice il Mulino 1989); P. Cabanes, Introduction à l'histoire de l'Antiquité, Paris: Armand Colin 19952; L. Cracco Ruggini, Storia antica: Come leggere le fonti, Bologna: società editrice il Mulino 1996; Z. Vašiček, L'Archéologie, l'histoire, le passé: Chapitres sur la présentation, l'épistemologie et l'ontologie du temps perdu, Sceaux: Kronos B. Y. Editions 1994. ili dr., u dogovoru s mentorom.

     

    Način polaganja ispita: Nema formalnog ispita. Uspjeh polaznika ocjenjuje se prema pisanim uradcima koji su stalan produkt vježbi, posebno prema temeljitosti rada na vlastitom istraživačkom zadatku.

     

    Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: povratna informacija od polaznika preko anonimne ankete

 


Objavljeno: 16.12.2014.