Naziv kolegija: Historijska antropologija staroga svijeta I.

Naziv predmeta: Historijska antropologija staroga svijeta

nastavnici: prof. dr. Boris Olujić (nositelj i predavač), prof. dr. Petar Selem (predavač) 

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar, II. diplomskoga studija stare povijesti, ljetni

Status: obvezatan za drugostupnike stare povijesti; izborni za ostale drugostupnike povijesti, etnologije, antropologije, arheologije, povijesti umjetnosti (Tip izbornosti D₁)

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti za upis kolegija: nema

Cilj kolegija:  Cilj je predavanja ukazati na do sada zanemarene aspekte istraživanja stare povijesti i osposobiti studenta za samostalno istraživanje i promišljanje povijesti života u planinskim ekosustavima tijekom različitih razdoblja stare povijesti. Seminar osposobljava polaznike da samostalno promišljaju o različitim aspektima povijesti starog svijeta.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je dio obvezne nastave na diplomskom studiju stare povijesti. Predavanja su posvećena ekosustavima staroga svijeta, a seminari njegovim duhovnim fenomenima.

Korištene metode: Uz predavanja: interaktivni i interdisciplinarni pristup, upućivanje studenata na praktičan rad te izradu pisanih radova i eseja, praktični rad na predmetnim izvorima, terenska nastava. Planine kao zasebne sredine u povijesnom razvitku pojedinih prostorno povijesnih cjelina. Komparativni pristup (usporedba sličnih i različitih povijesnih i prostornih pojava).Opseg gradiva, specifična tematika, upućenost na rezultate arheologije, antropologije, etnologije, različitih prirodnih znanosti, postavljaju pred studenta velike zahtjeve. Predloženi način rada traži i od studenta i nastavnika stalnu aktivnost i međusobnu suradnju. Uz seminare: Interdisciplinarni pristup, korištenje metoda arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, sociologije i ostalih srodnih znanosti.

Sadržaj kolegija:

1. Pred. i sem. Metodološki pristup problematici. Organizacija rada

2. Pred. Planine jugozapadnog Irana: međuodnos planina i riječnih dolina

    Sem. Korijeni egipatske religije. Totemizam i nomi. Buto i El - Kab, Najstarija svetišta na egipatskom prostoru.

3. Pred. Planine Male Azije: rudna bogatstva i trgovački putevi

    Sem. Utemeljenje teokratske monarhije

4. Pred. Planinski sustavi Balkanskog poluotoka

   Sem. Religije stare države - heliopolitanska doktrina. Piramide. Razvoj i simbolika. Tekstovi piramida.

5.. Pred. Prijevoji i prometna povezanost: primjer jugoistočnih Alpa i Dinarskog masiva

     Sem. Kriza društva i kriza religije u I. međurazdoblju. Tekstovi krize: Žalopojka Ipu - Ura, Razgovor očajnika sa svojom dušom, Proročanstva Nefer - Rohva.

6. Pred. Terenska nastava

    Sem. Humanistička doktrina vladara  Herakleopolisa. Religija kao društveni i etički normativ.

7. Pred.  Terenska nastava

    Sem. Demokratizacija religije. Tekstovi sarkofaga. Šauabtiji.

8. Pred. Terenska nastava

    Sem. Uspon političkog kulta tebanskog boga Amona.

9. Pred. Terenska nastava

    Sem. Stranci i egipatska religija. Razdoblje Hiksa i oslobodilački rat u znaku Amona.

10. Pred. Izvori za istraživanje povijesti planinskih sustava

      Sem. Religija u doba ekspanzionizma (XVIII. i XIX. din.), Amonov političko-gospodarski uspon. Reakcije: pacifizam Eknatona, političke i doktrinarne posljedice

11. Pred. Praktična nastava: rad na izvorima za istraživanje povijesti planinskih sustava

      Sem. Zagrobni kult u novoj državi: Knjiga mrtvih. Slikarstvo tebanskih grobnica.

12. Pred. Problem transhumantnog stočarenja: obrasci ponašanja

Sem. Egipatska religija u novim okolnostima helenističkog svijeta. Pojava misteričkih kultova.

13. Pred. Religijski aspekti: planine u mitovima i religijskoj praksi

     Sem. Difuzija egipatske religije po helenističkom i rimskom svijetu. Egipatski kultovi u našim krajevima.

14. Pred. Zaključna razmatranja: mogući pravci u budućim istraživanju povijesti planinskih ekosustava

      Sem. Egipatska religija u modernoj historiografiji; zaključna razmatranja

Literatura:

Predavanja: Budući da je glavni naglasak na praktičnom radu te da su teme vrlo raznolike i individualne, svaki će polaznik osobno dogovarati literaturu, u skladu s postojećim parametrima u zadavanju obvezne i dopunske literature. Naglasak je na mentorskom radu s pojedinim radnim skupinama koje istražuju određene teme.

Seminari, glavna: A. Siliotti, Egipat. Hramovi, bogovi, ljudi, Zagreb: Mozaik knjiga1999; V. Ions, Egipatska mitologija, Opatija: O. Keršovani 1985; Herodot, Povijest, D. Škiljan, Zagreb: MH 2000., 170 - 194 (=Hdt. II, 35 - 91); Plutarh, O Izidi i Ozirisu, Lj. Živković - I. Uranić [Biblioteka Tragovi 5], Zagreb: Integra 1993; P. Selem, Izidin trag, Split: Književni krug 1997; P. Selem, Helena u Egiptu, Zagreb: ArTresor 2006; P. Selem, Lica bogova, Zagreb: Matica hrvatska 2008; Seminari, dopunska: Povijest svjetske književnosti I, Zagreb 1982, Mladost, 9 - 34; M. J- Matje, Staroegipatski mitovi, Sarajevo 1963, Veselin Masleša

Način polaganja ispita: Maksimalan iznos 100 bodova (interna jedinica uspješnosti studenta), minimalan 60 bodova. Provjera znanja donosi najviše 30 bodova. Osobni istraživački zadatak donosi najviše 50 bodova; aktivnost studenta u terenskoj nastavi  najviše 10 bodova, praćenje nastave i pohađanje konzultacija najviše 10 bodova.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: povratna informacija od polaznika preko anonimne ankete