ROĐACI I BLIŽNJI: OBITELJSKE STRUKTURE U SREDNJEM VIJEKU

 

Naziv predmeta: Rođaci i bližnji: obiteljske strukture u srednjem vijeku

 

Nastavnik: dr . sc. Zrinka Nikolić Jakus, izvanredni profesor (nositelj i predavač)

 

Jezik: hrvatski

 

Trajanje : 1 semestar (zimski)

 

ECTS: 6

 

Status kolegija: obavezni za polaznike diplomskog studija usmjerenja srednji vijek, izborni za ostale polaznike diplomskog studija (do ukupno 20 polaznika u grupi)

 

Vrsta nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara (okvirno)

 

Uvjet: osnovno pasivno poznavanje latinskog i engleskog jezika zbog izvora i literature

Oblik nastave :30sati predavanja i seminara (15+15)

Ispit :pismena analiza odabranog dokumenta i kratki pisani test znanja.

 

 

I. Sadržaj predmeta

Promjene u obiteljskim strukturama i percepciji obitelji u Europi tijekom srednjeg vijeka s težištem na primjerima s hrvatskih prostora (srednjovjekovna Hrvatska, dalmatinski gradovi, Istra, Slavonija). Posebna pažnja će se posvetiti promjenama u načinu obiteljske identifikacije, nastajanju prezimena, imovinskim pravima u obitelji, shvaćanju braka, položaju žena u obitelji, obiteljskoj memoriji i osjećajnosti u obitelji. Seminarski dio nastave sadržavat će analizu nekog dokumenta obiteljske problematike (oporuke, dokumenta o podjeli imovine, bračnog ili miraznog ugovora, dijelova kronike, itd.) s hrvatskih prostora. Na temelju predavanja i pročitane historiografske literature, pokušat će se usmjetiti pažnja studenata na analizu dokumenata u sklopu šireg europskog konteksta.

 

 

II. Ciljevi

Do kraja kolegija studenti bi trebali:

steći osnovna znanja o europskoj obitelji u srednjem vijeku;

usvojiti određenu terminologiju povezanu s obitelji koja se koristi u izvorima i literaturi;

biti u stanju smjestiti u širi europski kontekst probleme i procese povezane s obitelji, prisutne u proučavanim hrvatskim izvorima;

interpretirati u osnovnim crtama izvore za povijest obiteljskih struktura.

 

 

III. Oblik nastave/metode rada

Nastava će se sastojati od kratkih predavanja i diskusije na temelju pročitane literature. Osim komentiranja izabranih članaka i odlomaka iz knjiga na hrvatskom i engleskom jeziku koje će studenti prije sata pročitati (cca 50-70 stranica na tjedan) ako je tako zadano, nastojat će se pristupiti određenom problemu preko prezentacije i proučavanja određenog izvora ili odlomaka izvora (na latinskom). Izvori su pisani – oporuke, bračni i mirazni ugovori, podjele imovine, sporovi oko nasljedstva i sukobi, dijelovi kronika, te slikovni. Većina potrebne literature za diskusiju na satu distribuirat će se preko Omege ili na prethodnom satu, a manji dio će studenti sami morati pronaći u knjižnicama.

 

 

IV. Raspored rada

Literatura može biti mijenjana i dopunjavana tijekom nastave. Literatura navedena uz pojedine tjedne u pravilu će biti dostupna na Omegi.

 

1. tjedan (9.10.). Uvod. Prezentacija kolegija.

 

2. tjedan (16.10.) Današnje shvaćanje obitelji. Obitelj kao model u oblikovanju društvenih jedinica u srednjem vijeku. Terminologija.

Fichtenau, Heinrich, Living in the Tenth Century. Chicago: University of Chicago Press, 1991, str. 120-132.

Herlihy, David. „The Making of the Medieval Family: Symmetry, Structure, and Sentiment.“ Women, Family and Society in Medieval Europe: Historical Essays, 1978-1991. Oxford: Berghahn Books, 1975, str. 135-153.

 

3. tjedan (23.10.). Struktura kućanstva: jednostavna i višestruka obitelj. Vrste srodstva i nazivlje na hrvatskom i latinskom.

Ladan, Tomislav. Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo. Zagreb: ABC naklada, 2000, str. 241-261.

Janeković Römer, Zdenka. Rod i grad: Dubrovačka obitelj od XIII do XV stoljeća. Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1994, str. 19-42.

Karbić, Damir. „Hrvatski plemićki rod i običajno pravo. Pokušaj analize.“ Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU 16 (1998): 80-88 (odlomak).

 

3. tjedan (30.11.). Shvaćanje incesta u srednjovjekovnoj Europi.

Goody, Jack. The Development of the Family and Marriage in Europe . Cambridge, New York: Cambridge University Press, 1983., odlomci

Herlihy, David. “Making Sense of Incest”: Women and the Marriage Rules of the Early Middle Ages.” U: Women, Family and Society in Medieval Europe. Historical Essays 1978-1991, 96-109. Oxford: Berghahn Books, 1995.

 

4. tjedan (6.11.). Obiteljske veze kao sredstvo osobne identifikacije.

Nikolić, Zrinka. Rođaci i bližnji: dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku. Zagreb: Matica hrvatska, 2003, 20-34.

 

5. tjedan (13.11.). Obrasci nasljeđivanja imena: agnatski i kognatski. Nastanak prezimena.

Jakić-Cestarić, Vesna. „ Etnič ki odnosi u srednjovjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena.“ Radovi Instituta JAZU u Zadru 19 (1972.): 99-170; posebno 154-163.

Nikolić, Zrinka. Rođaci i bližnji: dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku. Zagreb: Matica hrvatska, 2003, str. 34-45.

 

6. tjedan (20.11.). Shvaćanje braka u srednjem vijeku. Rituali sklapanja braka.

Janeković Römer, Zdenka. Maruša ili suđenje ljubavi: bračno-ljubavna priča iz srednjovjekovnog Dubrovnika. Zagreb: Algoritam, 2007., odlomci.

Klapisch-Zuber, Christiane. Women, Family and Ritual in Renaissance Venice. Chicago and London: University of Chicago Press, 1985, paperback edition 1987, str. 178-212.

 

7. tjedan (27.11.). Miraz: shvaćanje i promjena kroz povijest. Položaj i uloga žena u obitelji.

Janeković Römer, Zdenka. Maruša ili suđenje ljubavi: bračno-ljubavna priča iz srednjovjekovnog Dubrovnika. Zagreb: Algoritam, 2007., odlomci.

Karbić, Marija. „Nije, naime, njezina duša drugačija nego kod muškaraca: položaj žena u gradskim naseljima međurječja Save i Drave u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.“ U: Žene u Hrvatskoj. Ženska i kulturna povijest, str. 59-68. Priredila Andrea Feldman. Zagreb: Institut “Vlado Gotovac”, Ženska infoteka, 2004.

Karbić, Marija. „Položaj plemkinja u Slavoniji tijekom srednjeg vijeka“. Historijski zbornik 59 (2006.(2007!)): 15-32.

Mogorović Crljenko, Marija. Nepoznati svijet istarskih žena.: Položaj i uloga žene u istarskim komunalnim društvima: primjer Novigrada u 15. i 16. stoljeću. Zagreb: Srednja Europa, 2006, str. 15-38.

Owen Hughes, Diane. “From Brideprice to Dowry.” Journal of Family History, vol. 3, no. 3 (Fall 1978): 262-96.

 

8. tjedan (4.12.). Sukobi među obiteljima: krvna osveta, obrana obiteljske časti.

Heers, Jacques. Family Clans in the Middle Ages: A Study of Political and Social Structures in Urban Areas. Amsterdam and Oxford: North-Holland Publishing Co., 1977, str. 107-11.

Feud in Medieval and Early Modern Europe. Eds. Jeppe Büchert Netterstrøm i Bjørn Poulsen. Aarhus University Press, 2011., pojedini članci

 

9. tjedan (11.12.). Agnatske i kognatske strukture obitelji. Promjene kroz povijest.

Duby, Georges. “Family structures in the West during the Middle Ages.” U: Love andMarriagein the Middle Ages, 105-113. Cambridge: Polity Press, 1994.

Herlihy, David. Medieval Households. Cambridge, MA: Harvard University Press, 1985, str. 82-98.

 

10. tjedan (18.12.). Osjećajnost u srednjovjekovnoj obitelji. Planiranje obitelji u srednjem vijeku?

Epstein, Stephen A. “The Medieval Family: A Place of Refuge and Sorrow. ” U: Portraits of Medieval and Renaissance Living: Essays in Memory of David Herlihy, 149-171. Eds. Samuel K. Cohn Jr, Steven A. Epstein. Ann Arbor: University of Michigan Press, 1996.

Hanawalt, Barbara. “Medievalists and the Study of Childhood“. Speculum 77/2 (2002): 440-460.

Biller, Peter A. “Birth-Control in the West in the Thirteenth and Early Fourteenth Centuries.” Past and Present 94 (1982): 3-26.

 

12. tjedan (8.1.). Prezentacije studentskih radova.

 

13. tjedan. (15.1.) Prezentacije studentskih radova.

 

14. tjedan (22.1.) Predrok – test. Završna diskusija.

 

 

Obvezna literatura:

Herlihy, David. Medieval Households. Cambridge, MA: Harvard University Press, 1985.

Janeković Römer, Zdenka. Maruša ili suđenje ljubavi: bračno-ljubavna priča iz srednjovjekovnog Dubrovnika. Zagreb: Algoritam, 2007

Janeković-Römer, Zdenka. Rod i grad: Dubrovačka obitelj od XIII. do XV. stoljeća. Dubrovnik: HAZU, 1994.

Karbić, Damir. „Hrvatski plemićki rod i običajno pravo. Pokušaj analize.“ Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU 16 (1998): 73-117.

Nikolić, Zrinka. Rođaci i bližnji: dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku. Zagreb: Matica hrvatska, 2003, str. 9-88.

Tekstovi na Omegi.

 

 

Dopunska literatura:

Generations in Towns: Succession and Success in pre-industrial Urban Societies. Ur. Finn-Einar Eliassen i Katalin Szende. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars, 2009., str. 1-111.

Goody, Jack. The Development of the Family and Marriage in Europe. Cambridge, New York: Cambridge University Press, 1983.

Herlihy, David. Women, Family and Society in medieval Europe: historical essays, 1978-1991. Providence; Oxford: Berhahn Books, 1995.

Karbić, Marija. Rod Borića bana. Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2013.

Sheehan, Michael M. Marriage, Family and Law in medieval Europe: collected studies. Uredio James K. Farge. Toronto; Buffalo: University of Toronto Press, 1996.

 

 

V. Studentske obaveze i ispit:

Prisustvovanje nastavi i aktivno sudjelovanje u nastavi (posebno u diskusijama na zadane teme) čini 30% ocjene. Jedan student ili studentica započinje diskusiju o pročitanim materijalima na svakom satu. Povremeno će se provjeravati znanje studenata s prethodne nastave. Završni ispit sastoji se od pismene ili usmene provjere znanja stečenog na predmetu (35%) te kratkog eseja (oko 1500 riječi) u kojem studenti na temelju stečenog znanja analiziraju jedan izvor obiteljske problematike (npr. oporuku, itd.). Dokumente će izabrati studenti/ce u konzultaciji s nastavnicom. Studentski radovi će se prezentirati tijekom zadnja dva tjedna nastave. Očekuje se da svaki student/ica izloži usmeno svoj rad u prezentaciji od 10-15 minuta. Esej i prezentacija čine 35% ocjene.