Prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina
Odsjek za povijest
Katedra za svjetsku povijest novog vijeka
01 4092 153 Fakultet
Konzultacije:
Utorkom 15.30-16.30
Srijedom 11.00-12.00
ZOOM ili mail
SVJETSKA I EUROPSKA POVIJEST 19. STOLJEĆA
AG 202/2022, ljetni semestar 2022. D-1, 12.30-14.00h
Trajanje: ljetni semestar.
Status: obvezni predmet (predavanja); seminar.
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno
ETCS bodovi: 6.
Poštovane kolegice i kolege,
Cilj je objasniti studentima temelje suvremenog svijeta, tj. vrijeme postanka modernog industrijskog društva, razvoj nacionalnih ideja i političkih, gospodarskih, društvenih i kulturnih promjena u Europi i svijetu u 19. stoljeću. U predavanjima i osobito u seminaru radit će se na razvijanju kritičkog načina mišljenja studenata i razvoja njihove povijesne svijesti. Pozornost će biti usmjerena i na razvijanje vještina diskutiranja, govorenja i pisanja manjih studentskih radova; na seminaru će se razvijati sposobnost pisanja stručnih radova.
Predmet obuhvaća povijest tzv. "dugoga 19. stoljeća", tj. razdoblja od Francuske revolucije (1789) do Prvoga svjetskog rata (1914-1918). Težište rada je na europskoj povijesti s komparativnim interpretacijama povijesti drugih dijelova svijeta. Gradivo obuhvaća vrste izvora i pojedine izvore za europsku i svjetsku povijest 19. stoljeća, metode njihovog kritičkog vrednovanja, temeljne podatke o osobama koje su bitno utjecale na zbivanja u tom vremenu, kao i o događajima i procesima u europskoj i svjetskoj povijesti 19. stoljeća. Neke od osnovnih tema koje će biti obrađivane jesu: industrijska revolucija; modernizacijski procesi u Europi; Francuska revolucija i Napoleon; društvene ideologije i doktrine (liberalizam, konzervativizam i socijalizam); rani nacionalizam i nacionalni preporodi; revolucija 1848; imperijalizam i kolonijalizam; postanak novih europskih sila i počeci blokovske politike; europske krize i ratovi na prijelazu stoljeća; promjene u načinu života, odijevanju, stanovanju, prehrani, radu, odmoru, zabavi itd. U predavanjima će se ukazati i na temeljne probleme te najvažnije događaje u razvoju drugih dijelova svijeta u 19. i na početku 20. stoljeća.
(D. Agičić)
ČITAJTE puno i čitajte kvalitetnu literaturu.
PIŠITE … ili vježbajte pisati! Jasno izražavanje i mogućnost da misao prenesete na papir, da ona nešto znači, temelj je našeg posla. Pismeni memorandumi, analize, temelj su mnogih zanimanja u modernom svijetu. Moja iskustva s nizom generacija vaših kolega, pokazuju ozbiljne propuste u obrazovanju na nižim razinama, što znači i nemušto izražavanje na fakultetu. Rečenice na papiru moraju nešto značiti, čitatelj ne smije pretpostavljati što ste vi željeli napisati. „Never complain, never explain“ i „No nonsense“, neka budu vaše krilatice kada pišete. Odnosno, kako je govorio Eric Blair (George Orwell): „Ne koristite metaforu, koju ste već negdje pročitali. Ne koristite dugačke riječi, ako umjesto njih postoje kratke. Ne rabite žargon, ako u svakodnevnom govoru postoji uvriježena riječ“. Vježbajte pisati, razmišljajte da ćete jednoga dana trebati privući čitatelja onim što pišete, a ne da će vam publika biti samo oni koji će vas morati čitati ili slušati.
PLAGIJAT je krađa i prevara. Bez obzira na primjere s Fakulteta i Sveučilišta, vrlo blag odnos prema takvom tipu akademskog nepoštenja i krađe, bez obzira na klimu u društvu i permisivnost prema kriminalu, pa i zločinu, mladih i starijih, u okviru ovog predmeta, krađa povlači sankcije i one se neće utvrđivati godinama. Plagijat znači da u ovoj akademskoj godini nećete dobiti mogućnost polaganja ispita. Studij prošlosti jest prije svega studij o budućnosti ili bolje budućnosti. Moj je cilj da nam sutra bude bolje, no što nam je danas, a to znači da ja moram svoj posao raditi najbolje što mogu. Svatko od nas odgovara za vlastiti rad i rezultate. Zahtijevati od drugih više, možete tek nakon što sami uložite maksimum. Pokažite da ste čitali, razmišljajte o pročitanom, pitajte ako imate poteškoća, ali nastojte biti originalni. Već ste odslušali i položili predmete u kojima ste učili kako voditi bilješke, kako citirati korištenu literaturu, a pravopis je trebao biti svladan godinama unatrag. Pišite tako da čitatelja ne opterećujete neurednim tekstom, neredom na papiru. Nered na papiru, odraz je nereda (neznanja) u glavi.
Dva kolokvija i vaša aktivnost na seminaru, činit će glavne elemente za prolazak ovog predmeta.
1. TJEDAN, 2.3.2022.
Uvod u problematiku. Periodizacija. Zašto dugo 19. stoljeće?
2. TJEDAN, 9.3.2022.
Rusija u 19. stoljeću; Odesa.
3. TJEDAN, 16.3.2022.
Latinska Amerika, Bolivar.
4. TJEDAN, 23.3.2022.
Dr.sc. Vladimir Ryzhovski
(Ph.D. Georgetown University, History, 2019; M.A. European University at Saint Petersburg, History, 2010; B.A. Uzhgorod National University, summa cum laude, History, 2007.)
Russification of the Empire in the Long 19th Century
5. TJEDAN, 30.3.2022.
Latinska Amerika
6. TJEDAN, 6.4.2022.
Petra Taylor, Ph.D. Harvard; Executive Director of the European Center for the Study of War and Peace
Ivo Andrić, „Na Drini ćuprija“ i razlika između književnog i historiografskog narativa
SLOVENSKI CIKLUS: Doc.dr. Darja Kerec, Pedagoška fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija.
7. TJEDAN, 13.4.2021.
O Habsburškoj monarhiji i o slovenskom narodnom preporodu
8. TJEDAN, 20.4.2021.
Rrevolucionarne godine 1848 u tadašnjoj Sloveniji (i u Prekomurju)
9. TJEDAN, 27.4.2021.
1800-1900/1914-1918 (tema iz društvene povijesti slovenskih zemalja 19. stoljeća)
10. TJEDAN, 4.5.2021.
1800-1900/1914-1918 (Trianon, Saint Germain i granice slovenskih zemalja; Prekomurje; diplomacija Bégouëna i nove granice)
10. TJEDAN, 11.5.2021.
KOLOKVIJ
11. TJEDAN, 18.5.2021.
Imperijalna osvajanja, kolonije, revolucije.
12. TJEDAN, 25.5.2021.
Imperijalna osvajanja, kolonije, revolucije.
13. TJEDAN, 1.6.2021.
Balkanski ratovi
14. TJEDAN, 8.6.2021.
Što je 19. stoljeće? Koliko je dugo, koliko je danas važno?
15. TJEDAN, 15.6.2021.
KOLOKVIJ 2
ISPITNA LITERATURA
Hobsbawm, E., Doba kapitala, Školska knjiga – Stvarnost, Zagreb 1989
Hobsbawm, E., Doba revolucije, Školska knjiga – Stvarnost, Zagreb 1987.
DODATNA/ZAMJENSKA LITERATURA:
1. Carpentier, J. – Lebrun, F., Povijest Francuske, Barbat, Zagreb 1999.
Franzen, A., Pregled povijesti crkve, Zagreb 1993.
Lekić, Miodrag 2011. Historija Italije. Od Kavura do Montija (1861-2011), Podgorica. SKENIRANO
Matuz, J., Osmansko Carstvo, Školska knjiga, Zagreb 1992.
Popov, Č., Građanska Evropa, I-II, Novi Sad 1989.
Renouvin, P., Evropska kriza i prvi svjetski rat, Zagreb 1956.
Sellers, Ch. – May, H. – McMillen, N. R., Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Barbat, Zagreb 1996.
Taylor, A. J. P., Borba za prevlast u Evropi 1848.-1918., Sarajevo 1968.
Trevelyan, G. M., Povijest Engleske, Zagreb 1956.
Agičić, D., Podijeljena Poljska 1772.-1918., Srednja Europa, Zagreb 2004.
Osobno, preporučio bih vam niz izvrsnih naslova na engleskom jeziku, o čemu možemo posebno razgovarati.