Prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina

Odsjek za povijest

Katedra za svjetsku povijest novog vijeka

01 4092 153 Fakultet

Tvrtko.Jakovina@ffzg.hr

Konzultacije:

Utorkom 15.30-16.30

Srijedom 11.00-12.00

ZOOM ili mail



SVJETSKA I EUROPSKA POVIJEST NAKON 1945.

AG 2021/2022, ljetni semestar 2021. D-6, 14.00-15.30h

SEMINARI: utorak 9.30 i 11h, A-202 i A-001



Trajanje: ljetni semestar.

Status: obvezni predmet (predavanja); seminar.

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno 

ETCS bodovi: 6.



Poštovane kolegice i kolege,


SVJETSKA POVIJEST NAKON 1945 na Filozofskom se fakultetu u Zagrebu kao samostalni predmet izvodi od uvođenja tzv. Bolonjskog procesa. Najprije sam kao temeljnu literaturu predlagao britanskog povjesničara Petera Calvocoressija „Svjetska povijest nakon 1945“ (Globus, Zagreb, 2003.), potom, samo jedne godine, Erica Hobsbawma, „Doba ekstrema“ (beogradsko izdanje; hrvatsko je tiskala Zagrebačka naklada 2008.). Hobsbawm se pokazao pretežak, previše esejistički za naše studente. Dvije godine unatrag, napravio sam eksperiment s knjigom Odd Arne Westada „The Cold War“ (2017.), koju su studenti čitali na engleskom. Potom sam, dvije godine, koristio knjige Iana Kershawa, „Do pakla i natrag. Europa 1914-1949“ i „Do nade i natrag. Europa 1950-2017.“ (Fraktura, Zagreb, 2017.). Kershaw je dobar povjesničar, posebno za teme Drugog svjetskog rata, ali fokus ove sinteze je na Europi. Hladni rat je prije svega globalni fenomen, koji je započeo u Europi, tu su se super-sile dodirivale, ali on je bio istinski svjetski fenomen. Kako od 2021. godine na hrvatskom postoji „Povijest Hladnog rata“ Odd Arne Westada, (Fraktura, Zagreb; prijevod Vuka Perišića), predlagat ću tu knjigu kao temeljnu. Riječ je o povjesničaru, Norvežaninu porijeklom, koji je vjerojatno, uz John Lewis Gaddisa, vodeći svjetski stručnjak za epohu koju ćemo obrađivati.

Povijest Hladnog rata još uvijek je najpropulzivnije područje u svjetskoj historiografiji, koje je imalo dva života: prvo, do kraja Hladnog rata, kada se uglavnom najviše proučavao u Sjedinjenim Državama. Velika američka produkcija uglavnom je odredila cijelu disciplinu i nametnula interpretacije, utemeljene na američkim arhivima. Potom se epoha završila, a arhivi diljem svijeta, iz zemalja koje su bile posve zatvorene, otvorili su se. Otvaranje arhiva nekadašnjih zemljama iza Željezne zavjese, dalo je više od novog života disciplini; učinio ju je dominantnom. Dapače, Westadova interpretacija početaka Hladnog rata učinila je ono što se ponekad događa s događajima koji su toliko sveobuhvatni: proširio je periodizaciju, pokazao je kako se u kraju 19. stoljeća može gledati elemente hladnoratovskog sukoba.

Od Hladnog rata prošlo je već nekoliko desetljeća, složimo li se da Kina, Vijetnam, Sj. Koreja, Kuba, Laos, Venezuela ne čine više ono što je ideološki značio marksistički svijet u drugoj polovici 20. stoljeća. No, isto tako, pobjeda političara Solidarnosti i rušenje Todora Živkova izvan Europe imalo je daleko manji upliv na povijest, no što je to bilo u Europi. Islamska revolucija 1979. za muslimanski svijet, pa i dolazak Den Xiaopinga na vlast u Kini 1978., za Kineze je sigurno daleko važniji od pada Berlinskog zida. Kineski je utjecaj na svijet sve važniji, a Kinezi, iako bez jasne ideje kakvi će biti 2049., znaju da do tada žele biti prvi na svijetu. Kakav će to biti svijet i kako će se u njemu živjeti, vama – koji nećete biti na pola životnog vijeka u tome trenutku, ovaj kolegij, kao i ovaj studij, trebali bi ponuditi neke smjernice i odgovore. Studij povijesti jest studij razumijevanja drugog, slabijeg i jačeg, drukčijeg, dalekog i bliskog. Studij povijesti može vam pomoći da shvatite što bi moglo biti i kakav bi život mogao izgledati, mada je postavljanje dijagnoze u društvenim i humanističkim znanostima uvijek daleko jednostavnije, no predviđanje onoga što će biti.

Svijet je uvijek bio globalan, bolesti iz Azije ili Amerike, širile su se posvuda i ranije. Dvadeseto stoljeće postaje, međutim, istinski doba globalne civilizacije. Azijski tigrovi, uspon Turske, rast Kine, rat protiv terora, sve to traje gotovo podjednako dugo kao i Hladni rat, što znači i da će znatan dio predavanja dodirivati vrijeme nakon završetka (kako ga je Hobsbawm nazvao) „Kratkog 20. stoljeća“ i odmaknuti se od isključivog tumačenja Sovjetskog Saveza i sraza Sjedinjenih Država i Moskve.

Cilj predmeta jest dati objektivnu i što potpuniju sliku najvažnijih procesa i događaja svjetske politike, vojnih, političkih i kulturnih odnosa druge polovice 20. i prvih godina 21. stoljeća. Na samom početku referirati ću se na prilike u svijetu tijekom Drugog svjetskog rata, kao određujućeg događaja moderne povijesti. Drugi svjetski rat nije bio uvod u Hladni rat, kao što bi to mogla sugerirati poneka istraživanja, ali nije bio ni nastavak svjetskog rata. Posljednja predavanja morala bi uključivati osvrt na izbjegličku krizu i Arapsko proljeće, kineske inicijative poput „One Belt, One Road“ ili „17+1“, problema atomskog oružja na Korejskom poluotoku, populizma i globalne pandemije Covid-19.

Hladni rat dodirnuo je cijeli svijet, utjecao je na radnika u Desiniću i poljoprivrednika u Pampama, bijelog farmera u Rodeziji-Zimbabweu, podmorničara u Vladivostoku, ali i osigurao da male zemlje postanu važan čimbenik u međunarodnim odnosima. Stoga ne mislim zanemariti pitanje malih: Austrije ili Cipra, Kube ili Granade, Hong Konga ili Libanona. Najviše ćete se vjerojatno baviti utjecajem Hladnog rata na Jugoslaviju, dakle Hrvatsku. Prekid odnosa Tita i Staljina, Balkanski pakt, Mađarska 1956, Pokret nesvrstanih, raspad SFRJ, ali i bezbroj drugih zbivanja tijekom Hladnog rata, bit će najlakši i najlogičniji za usporedbu, promatranje kakav je bio odraz pojedinih događanja u našoj sredini. Svijet i vlastitu sredinu, ma kako malenu, ne možete razumjeti ako će vam perspektiva i pristup biti žablji. Pogledajte kontekst, pokušajte pronaći usporednice s drugima.

Svemu o čemu ćemo govoriti, pristupat ćemo „multiarhivski“, sa sviješću da svijet ne može biti jasan promatra li se samo iz Bruxellesa ili Washingtona, Pekinga ili Moskve, Vilniusa ili Zagreba. U vašoj literaturi zato je naveden ili u čitanci priložen, veći dio radova znanstvenika koji se mogu prepoznati kao „New Cold War History“.

Interpretacija pojedinih povijesnih zbivanja je mnogo; cilj dobre historiografije jest dati uravnoteženu, argumentiranu, na izvorima utemeljenu interpretaciju. Osim mene, tijekom semestra neka će izlaganja, tako je bilo uvijek, održati gosti-predavači. Jednako se tako nadam da ćemo biti u mogućnosti iskoristiti mnoštvo dokumentarnih filmskih i audio zapisa iz toga (i o tome) razdoblju.


ČITAJTE!

U obilju literature o svim događajima 20. stoljeća, između mnoštva interpretacija različitih događaja, samo ćete suprotstavljanjem različitih pogleda i mišljenja, temeljenih na različitim arhivskim materijalima, doći blizu istine. Razmišljajte o onom što čitate, koristite informacije iz različitih izvora, pokušajte pronaći više izvora za vaše tvrdnje, ali budite oprezni prema sadržajima koje citirate. U vrijeme polu-informacija, lažnih vijesti, kritičko mišljenje i sposobnost da se uvidi što je istinito, postaje vrijednost i može biti jedna od najvažnijih doprinosa ove struke društvu u kojem ćete živjeti. Razmišljajte o tome što se u tekstu govori, pratite kako autor argumentira svoje teze, na čemu ih utemeljuje, pokušajte otkriti tko je autor određenog dokumenta, koja je njegova motivacija i pozicija iz koje je pisao tekst. Uočavajte razlike u interpretacijama obzirom na vrijeme nastanka teksta, korištenje arhivske građe. Čitajte novine (ili portale ili pratite elektronske medije) i pratite zbivanja u svijetu danas.

JAVLJAJTE SE! Bez obzira što nas je puno, što je ovo pregledno predavanje, postavljajte pitanja, uočavajte uzroke i posljedice. Tijekom seminara moći ćete jasnije artikulirati svoje stavove i pokazati kako razumijevate pročitani materijal. Rasprava na seminaru može uključiti i razgovor o najnovijim zbivanjima oko nas, ali ona je prije svega rasprava o materijalu koji ste trebali savladati. Najbolje će rezultate svakako postići oni koji se za svako predavanje budu pripremili čitanjem odgovarajućih stranica iz literature koji se odnose na naslov predavanja. Primjerice, prije predavanja o Kubanskoj raketnoj krizi bili bi dobro pročitati barem dijelove iz Westada, Calvocoressija, Kissingera koje o tome govore, po mogućnosti i puno više. Molim Vas da o drugim ili dodatnim (možda i alternativnim) naslovima dođete razgovarati s nastavnikom. To je, između ostalog, svrha konzultacija. Knjiga na hrvatskom jeziku je razmjerno malo, pa svima koji mogu čitati velike strane jezike preporučam neku od knjiga navedenih u literaturi.


ISPITI su pismeni. Uključivat će niz tzv. ID-pitanja (u kojima će osnovne ličnosti ili fenomene trebati objasniti ili opisati u nekoliko rečenica) i opsežnijih, esejističkih, pitanja u kojima ćete moći povezati podatke iz više knjiga koje ste pročitali. ID-pitanje tako može biti: Marshallov plan ili Drugi hladni rat ili se od vas može tražiti da u nekoliko riječi opišete tko je bio Dwight Eisenhower ili Alexander Dubček. Esejističko pitanje od vas može tražiti da argumentirate, obrazložite i na detaljima pokažete kako je tekao proces dekolonizacije, kako se poslije završetka Drugog svjetskog rata integrirala Europa, obrazložite kada je započeo Hladni rat i sl. Tijekom pohađanja predavanja pisat ćete dva kolokvija, prvi nakon 7 ili 8. tjedna, a drugi odmah po završetku nastave. U ispitnu literaturu uključeni su i materijali koji će biti svladavani tijekom seminara.


SEMINAR je integralni dio nastave i njegovo pohađanje je obvezno, baš kao i pohađanje nastave. Kako se na seminaru radi drukčije, analiziraju članci i arhivska građa, više raspravlja o pročitanom i analiziranom, obavezno je pisanje seminara i izlaganje. Svaki od vas izabrat će neku od predloženih tema (ili predložiti vlastitu), o kojoj ćemo razgovarati. Poznavanje stranih jezika, ponajviše engleskog, pa onda i njemačkog, idealno ruskog itd., kao i svih ostalih jezika, uključujući i malih i susjednih (slovenskog, poljskog itd.), gotovo da je nužno za svako bolje proučavanje bilo kojeg fenomena iz prošlog (prije svega prošlog) stoljeća. Većina prevedenih izvora bit će, osim na hrvatskom, na engleskom jeziku. Stoga bi bilo idealno da znanje svakog stranog jezika koji ste učili ili za njega imate sklonost obnovite ili vježbate. Seminar uglavnom nadopunjava predavanje Svjetske povijesti nakon 1945. godine i zamišljen je i kao detaljnija razrada nekoliko ključnih problema svjetske povijesti prve i druge polovice dvadesetog stoljeća. U vrijeme pandemije, ostanemo li online, seminari bi mogli izgledati drukčije, uključivati će više vašeg pisanja i komentara zadanog materijala. U sretnijim vremenima, nekoliko studenata moglo bi zajednički raditi na izradi jednog složenijeg projekta ili seminara.


PIŠITE … ili vježbajte pisati! Jasno izražavanje i mogućnost da misao prenesete na papir, da ona nešto znači, temelj je našeg posla. Pismeni memorandumi, analize, temelj su mnogih zanimanja u modernom svijetu. Moja iskustva s nizom generacija vaših kolega, pokazuju ozbiljne propuste u obrazovanju na nižim razinama, što znači i nemušto izražavanje na fakultetu. Rečenice na papiru moraju nešto značiti, čitatelj ne smije pretpostavljati što ste željeli napisati. „Never complain, never explain“ i „No nonsense“, neka budu vaše krilatice. Odnosno, kako je govorio Eric Blair (George Orwell): „Ne koristite metaforu, koju ste već negdje pročitali. Ne koristite dugačke riječi, ako umjesto njih postoje kratke. Ne rabite žargon, ako u svakodnevnom govoru postoji uvriježena riječ“. Vježbajte pisati, razmišljajte da ćete jednoga dana trebati privući čitatelja onim što pišete.

Seminarski rad kojega pišete treba pokazati da možete razmišljati jasno, biti uvjerljivi, po mogućnosti koncizni. Seminar koji predajete zato ne bi trebao prelaziti 15 kartica teksta. Ne postoji ono što se ne može prepričati vlastitim riječima. PLAGIJAT je krađa i prevara. Bez obzira na primjere s Fakulteta i Sveučilišta, vrlo blag odnos prema takvom tipu akademskog nepoštenja i krađe, bez obzira na klimu u društvu i permisivnost prema kriminalu, pa i zločinu, mladih i starih, u okviru ovog predmeta, krađa povlači sankcije i one se neće utvrđivati godinama. Plagijat znači da u ovoj akademskoj godini nećete dobiti mogućnost polaganja ispita. Studij prošlosti jest prije svega studij o budućnosti ili bolje budućnosti. Moj je cilj da nam sutra bude bolje, no što nam je danas, a to znači da ja moram svoj posao raditi najbolje što mogu. Svatko od nas odgovara za vlastiti rad i rezultate. Zahtijevati od drugih više, možete tek nakon što sami uložite maksimum. Pokažite da ste čitali, razmišljajte o pročitanom, pitajte ako imate poteškoća, ali nastojte biti originalni.

Već ste odslušali i položili predmete u kojima ste učili kako voditi bilješke, kako citirati korištenu literaturu, a pravopis je trebao biti svladan godinama unatrag. Računajte da će to biti polazna točka: seminari koji će imati neuredne bilješke, neće koristiti recentnu i brojnu literaturu ili će biti puni pravopisnih pogrešaka, pa i oni koji će materiju izlagati neorganizirano, neće dobiti prolaznu ocjenu.


Ocjene će se dodjeljivati po ovoj tablici:


ODLIČAN: 90 – 100 BODOVA (4/5, -5, 5+ i slične ocjene).

VRLO DOBAR: 77 – 89 BODOVA

DOBAR: 64 – 76 BODA

DOVOLJAN: 51 – 63 BODA


Ocjenu grade dva kolokvija, predan seminarski rad (do 2.6.; probijanje ovoga roka povlači negativne bodove), izlaganje na seminaru i aktivnost na satu. Studenti koji ne polože neki od kolokvija ili ne predaju seminar na vrijeme, polažu cjelokupno gradivo tijekom ispitnih rokova koji će biti održani u lipnju i srpnju, odnosno rujnu. Oba kolokvija nose približno jednaki broj bodova (40%; seminar 10%).


IZLAGANJE na seminaru trebalo bi biti organizirano, pripremljeno. Uvijek pokušajte procijeniti svoju publiku, nastojte izlagati tako da slušatelje zainteresirate, bez obzira što će vas slušati i oni koji o nekoj temi ne znaju ništa i oni koji, možda, znaju više od vas. Ne čitajte tekst s papira, ne ponavljajte napisano na PP prezentaciji, a slajdove, ako ih pripremate, ne pretrpavajte tekstom. Otvorite izlaganje nekom šalom (icebreakerom), pokažite da posve razumijete tematiku, budite jasni i sažeti. Nedopustivo je da tijekom izlaganja ne možete izgovoriti sva imena, lokalitete, povjesničare na koje se pozivate, naslove knjiga koje ste citirali, da znate što znači koja kratica. Tijekom izlaganja navedite koji vam je rad bio zanimljiviji, a koji najkorisniji. Ne podvlačite što niste uspjeli pročitati, već se koncentrirajte na ono u čemu ste dobri, što znate i što je, na koncu, važno.


Sudjelujte! Pitajte! Slušajte vijesti i pratite koliko je u medijima i svjetskoj politici prisutno pozivanje na Islamsku revoluciju 1979, Willy Brandta, koliko su danas važni događaji iz 1956 ili 1968, pa i 1918. Studij povijesti trebao bi razvijati ne samo mogućnost argumentiranja, već i slušanja, tolerancije prema drugačijem mišljenju. Obvezna literatura je zapravo minimum onoga što biste trebali znati. Zato istražujte sami, razgovarajte sa svjedocima, budite znatiželjni.


Ukoliko želite više čuti o nekoj od tema koje ovdje nisu navedene – predložite ih.


Želim vam uspjeh. Neka vam pohađanje nastave i seminara bude zanimljivo, korisno i ugodno.


Svijet u Hladnom ratu i doba globalne civilizacije


1. TJEDAN, 2.3.2021.


Uvod u problematiku. Drugi svjetski rat kao uvod u Hladni rat? Što je Hladni rat i kada prestaje? Koje vrijeme živimo danas?


2. TJEDAN, 9.3.2021.


Posljedice Drugog svjetskog rata. Marshallov plan. Trumanova doktrina. Infromacijski biro komunističkih partija. Containment.


3. TJEDAN, 16.3.2021.


Dekolonizacija. Nastanak židovske države. Kina i zemlje Azije.

Korejski rat. Staljin i promjene nakon 1953. Krize u Istočnoj Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj. Život i politika u Sovjetskom Savezu. Istočnoeuropske diktature. Nikita Hruščov.


4. TJEDAN, 22.3.2021.


Berlinski zid. Europa. Leonid Brežnjev.


5. TJEDAN, 29.3.2021.


Nesvrstane i neutralne zemlje. Treći svijet. Indija i Indonezija, Afrika.


6. TJEDAN, 5.4.2021.


Europska ekonomska zajednica, Europska zajednica, Europska unija i zemlje Beneluksa. Nizozemska u Hladnom ratu.


7. TJEDAN, 12.4.2021.


Latinska Amerika u Hladnom ratu. Zaljev svinja 1961. i Kubanska raketna kriza 1962.


8. TJEDAN, 19.4.2021.


KOLOKVIJ 1.

Kolokvij se piše 90 minuta. Prvi kolokvij nosi 40% ocjene.


9. TJEDAN, 26.4.2021.


Praško proljeće 1968. Njemačka. Willy Brandt.


10. TJEDAN, 3.5.2021.


Vijetnamski rat od 1954. do predsjednika Forda.

Detente. Trijangularna diplomacija. Nixon u Rumunjskoj, Jugoslaviji, Kini i SSSR-u. Henry Kissinger.


11. TJEDAN, 10.5.2021.


Angola. Etiopija. Rodezija-Zimbabve. Bliski istok, rat 1973, Camp David. Libija i fronta Polisario.


12. TJEDAN, 17.5.2021.


Sumrak detanta. Islamska revolucija. Sovjetska intervencija u Afganistanu. Drugi Hladni rat. Ronald Reagan. Iračko-iranski rat.


13. TJEDAN, 24.5.2021.


Mihael Gorbačov. Povelja 77 i skleroza socijalističkih režima.


14. TJEDAN, 31.5.2021.


Pad Berlinskog zida. Završetak Hladnog rata. Raspad Sovjetskog Saveza.

1. lipanj KRAJNJI JE ROK ZA PREDAJU SEMINARSKOG RADA. Seminar nosi 10% ocjene.


15. TJEDAN, 7.6.2021.


Svjetska gospodarska kriza 2009. godine. Kraj liberalnog kapitalizma? Svijet u drugom desetljeću 21. stoljeća: Venecuela, Kina, Sjeverna Koreja, Donald Trump, izbjeglička kriza.


KOLOKVIJ 2

14.6.2020. Nosi 40% ocjene.



ISPITNA LITERATURA


  1. David S. Painter, Hladni rat, Povijest međunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb 2002.

  2. Odd Arne Westad, Povijest Hladnog rata. Zaprešić: Fraktura 2021.

i literatura koju ćemo čitati na seminaru


DODATNA/ZAMJENSKA LITERATURA:


  1. Eric Hobsbawm, Doba ekstrema. Zagrebačka naklada 2008.

  2. Henry Kissinger, Diplomacija, Golden marketing, Zagreb 1999. (poglavlja 16 do 31).

  3. Peter Calvocoressi, Svjetska politika nakon 1945., Nakladni zavod Globus, Zagreb 2003.

  4. Gaddis, John Lewis, The Cold War. Allen Lane 2005.

  5. Harper, Lamberton John, The Cold War. Oxford University Press 2011.

  6. Jussi M. Hanhimaki and Odd Arne Wested (ur.). The Cold War. A History in Documents and Eyewitness Accounts. Oxford University Press 2003.

  7. Tajni referat N.S. Hruščova, Stvarnost, Zagreb 1978. (ur. J. Vrhovec i Z. Čepo).



TEKSTOVI U ČITANKI ZA SEMINAR

(Tekstovi su u Fotokopiraonici na FF-u).


O načinu rada i tekstovima razgovarat ćemo na prvom seminaru. Lista članaka stoga je podložna promjenama, obzirom na dramatična zbivanja u EU, klimatske i zdravstvene promjene, izbjegličku krizu.


  1. Ian Kershaw, Do pakla i natrag. Europa 1914-1949, Fraktura, Zagreb 2017.

Poglavlje 10, „Iz pepela“. 491-542.

  1. Sunil Khilnami, Incarnations. A History of India in 50 lives, Penguin Books 2016.

Poglavlja: Indira Ghandi, Krishna Menon.

  1. Keith Lowe, The Fear and the Freedom. How the Second World War Changed Us, Viking 2017. Poglavlja: The Birth of an Asian Nation (Indonezija) i The Birth of an African Nation (Kenija).

  2. Ramachandra Guha, India After Ghandi. The History of the World's Largest Democracy, Harper Perennial 2007.

Poglavlje: Why India Survives i The Experience of Defeat (kinesko-indijski rat).

  1. Odd Arne Westad, The Cold War. A World History, Allen Lane 2017.

Poglavlja: Eastern Spheres, Making of the West, The Cold War and India, Gorbachev, Global Transformation, European Realities, The World the Cold War Made.

  1. The Cold War. Vol. 5. Cold War Culture and Society, Ed: Lori Lyn Bogle, Routledge.

The Cultural Cold War as History.

  1. FOREIGN AFFAIRS – The United Past. How Nations Confront hte Evils of History (USA, Germany, Russia, China, Rwanda).

  2. FOREIGN AFFAIRS – The Cold War's Cold Cases (Iran 1953, Congo 1961, Chile 1973, Bangladesh 1971).


IZ STARE ČITANKE:


  1. Ostpolitik 1969-1974, European and Global Responses, ed. Fink and Schaefer, Cambridge uni Prss (opći pogled, Jugoslavija i Poljska).

  2. Tim Marshall, Prisoners of Geography, Ten Maps That Explain Everything About the World, Scribner (The Middle East).

  3. Debating the Origins fo the Cold War, American and Russian Perspectives, Rowman and Littlefield Publisherss (izvori i studije o različitim pogledima na početak Hladnog rata).

  4. Geir Lundestad, Empire by Invitation (članak).

  5. Jan Gross (članak).

  6. Hobsbawm, Doba ekstrema, Beograd – dijelovi.

  7. Kennan George, Dugi telegram (iz knjige sjećanja u izdanju Otokar Keršovanija).






Objavljeno: 09.03.2022.