Prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina
Odsjek za povijest
Katedra za svjetsku povijest novog vijeka
4092 153 fakultet
Konzultacije:
Utorkom 13.30-14.00
Srijedom 11.00-12.30
Izv.prof.dr.sc. Hrvoje Klasić
Katedra za svjetsku povijest novog vijeka
Konzultacije:
Srijedom 13.00-14.00h
Četvrtkom 14.00-15.00h
HRVATSKA I SVIJET U 20. STOLJEĆU – komparatističke teme
AG 2022/2023., D3, 08.00-09.30h
Seminari srijedom 9.30, A001 i 14.00, A202.
Studij: Diplomski studij povijesti
Modul: Moderna i suvremena povijest 19. i 20. stoljeća
Semestar: 8. semestar (ljetni), 60 sati (2 sata predavanja; 2 sata seminara tjedno).
Status: Obavezni za istraživački smjer; izborni za studente drugih modula
ECTS bodovi: 6
UVJETI: Položen ispit iz predmeta Hrvatska i Europa u 19. stoljeću – komparatističke teme
Cilj kolegija je komparatistički, koristeći različite pristupe i „osvjetljenja“, pokazati najvažnije fenomene 20. stoljeća. Student bi trebao produbiti postojeća i steći nova temeljna povijesna znanja vježbajući kritičko razmišljanje, razvijajući sposobnost demistifikacije uvriježenih stereotipa, kontekstualizacije naučenog, povezivanja nacionalne povijesti i velikih svjetskih zbivanja. Dio predavanja održat će gosti – stručnjaci za pojedine teme.
Kolegij se temelji na analizi nekoliko ključnih tema svjetske povijesti 20. stoljeća.
svjetskih ratova i Hladnog rata;
kolonijalizma i dekolonizacije, pitanja Trećeg svijeta;
fašizma, nacizma i komunizma;
svijeta u doba globalne civilizacije (EU, bipolarnog, unipolarnog i multipolarnog svijeta) i vremena Globalnog blagostanja (1991-24.2.2022?);
kulturnog i intelektualnog stvaralaštva čovječanstva.
Očekujemo da studenti pročitaju odabrane tekstove koji prate predavanja, aktivno sudjeluju u nastavi, pokazuju inicijativu i kritički se odnose prema pročitanom. Od pojave važne knjige Tony Judta „Poslije rata“ (VBZ 2021.) dio nastave i tekstova seminaru bit će baziran na ovom ključnom djelu svjetske historiografije. Kada je Tony Judt govorio o sebi kao sveučilišnom nastavniku, napisao je kako ga vjerojatno mnogi uspoređuju s „reakcionarnim dinosaurom“. „Understandably so: I teach the textual legacy of long-dead Europeans; have little tolerance for „self-expression“ as a substitute for clarity; regard effort as a poor substitute for achievement; treat my discipline as dependent in the frist instance upon facts, not „theory“; and view with skepticism much that passes for historical scholarship today“. Molio bih vas da i vi razmislite o Judtovim riječima iz knjge „The Memory Chalet“ (Penguin Books 2010.).
ISPIT: Pismeni i usmeni (2 provjere znanja tijekom semestra – nakon 5. i 11. tjedna nastave i završni, usmeni, ispit), prikaz knjige po izboru, seminarski rad i/ili izlaganje na seminaru. Oba kolokvija vrednuju se u sličnim omjerima. Prvi obuhvaća početak 20. stoljeća, Balkanske ratove i Veliki rat, Oktobarsku revoluciju. Drugi kolokvij pokriva međuratno razdoblje i Drugi svjetski rat. Završni razgovor je treći kolokvij i on uglavnom dodiruje vrijeme Hladnog rata. Posebno se vrednuju seminarski rad/prikaz – kojega morate predati prije izlaska na treći kolokvij, izlaganje i aktivnost na seminaru. Pohađanje također nosi mali postotak ocjene.
Ukoliko unutar godinu dana ne ispunite svoje obveze – a zbog brojnih neugodnih iskustava – molim Vas da se vratite na nastavu i ne računate da možete nešto položiti jedne godine, a onda sve završiti nekoliko godina kasnije.
OCJENA: brojčana, zbroj uspjeha tri kolokvija, seminarskog rada (prikaza knjige) i aktivnosti na nastavi i seminaru.
Na seminarima ćete svi izlagati dogovorene i izabrane teme iz knjiga koje ćemo čitati zajedno ili naslove koje ćete vi predlagati. Svi ćete napisati i seminarski rad, koji će biti ili kritički prikaz neke od knjiga suvremene historiografije o temama koje obrađuje kolegij ili neka od tema koje vas zanimaju.
ČITAJTE puno i čitajte kvalitetnu literaturu.
PIŠITE … ili vježbajte pisati! Jasno izražavanje i mogućnost da misao prenesete na papir, da ona nešto znači, temelj je našeg posla. Pismeni memorandumi, analize, temelj su mnogih zanimanja u modernom svijetu. Moja iskustva s nizom generacija vaših kolega, pokazuju ozbiljne propuste u obrazovanju na nižim razinama, što znači i nemušto izražavanje na fakultetu. Rečenice na papiru moraju nešto značiti, čitatelj ne smije pretpostavljati što ste vi željeli napisati. „Never complain, never explain“ i „No nonsense“, neka budu vaše krilatice kada pišete. Odnosno, kako je govorio Eric Blair (George Orwell): „Ne koristite metaforu, koju ste već negdje pročitali. Ne koristite dugačke riječi, ako umjesto njih postoje kratke. Ne rabite žargon, ako u svakodnevnom govoru postoji uvriježena riječ“. Vježbajte pisati, razmišljajte da ćete jednoga dana trebati privući čitatelja onim što pišete, a ne da će vam publika biti samo oni koji će vas morati čitati ili slušati.
PLAGIJAT je krađa i prevara. Bez obzira na primjere s Fakulteta i Sveučilišta, vrlo blag odnos prema takvom tipu akademskog nepoštenja i krađe, bez obzira na klimu u društvu i permisivnost prema kriminalu, pa i zločinu, mladih i starijih, u okviru ovog predmeta, krađa povlači sankcije i one se neće utvrđivati godinama. Plagijat znači da u ovoj akademskoj godini nećete dobiti mogućnost polaganja ispita. Bez obzira na niz lažnih diploma na našem tržištu, to ne znači da se ja (i vi) moramo miriti s takvom praksom. Studij prošlosti jest prije svega studij o budućnosti. Moj je cilj da nam sutra bude bolje, no što nam je danas, a to znači da ja moram svoj posao raditi najbolje što mogu. Svatko od nas odgovara za vlastiti rad i rezultate. Zahtijevati od drugih više, možete tek nakon što sami uložite maksimum. Pokažite da ste čitali, razmišljajte o pročitanom, pitajte ako imate poteškoća, ali nastojte biti originalni.
Već ste odslušali i položili predmete u kojima ste učili kako voditi bilješke, kako citirati korištenu literaturu, a pravopis je trebao biti svladan godinama unatrag. Računajte da će to biti polazna točka: seminari koji će imati neuredne bilješke, neće koristiti recentnu i brojnu literaturu ili će biti puni pravopisnih pogrešaka, pa i oni koji će materiju izlagati neorganizirano, neće dobiti prolaznu ocjenu.
TJEDAN 1, 1.3.2023.
Organizacija predmeta. O čemu će se govoriti? Koji su događaji i procesi u 20. stoljeću ključni za razumijevanje svijeta i Hrvatske danas i Hrvatske u svijetu u 20. stoljeću? Pokušaj periodizacije 20. i 21. stoljeća.
TJEDAN 2, 8.3.2023.
Balkanski ratovi.
TJEDAN 3, 15.3.2023.
Prvi svjetski rat. Austro-Ugarska Monarhija, diplomacija Monarhije, Prvi svjetski rat i AU.
TJEDAN 4, 22.3.2023.
Rapallo. Amerika Woodrow Wilsona.
TJEDAN 5, 29.3.2023.
Svijet nakon Rata
TJEDAN 6, 5.4.2023.
KOLOKVIJ 1
TJEDAN 7, 12.4.2023.
Balkanski pakt. Mala antanta. Seljačke partije. Bauhaus.
TJEDAN 8, 19.4.2023.
Drugi svjetski rat.
Lovro Kralj
(MA CEU; BA Rijeka)
Židovstvo Europe.
TJEDAN 9, 26.4.2023.
Rat u Jugoslaviji. 1943. ključna godina Drugog svjetskog rata.
TJEDAN 10, 3.5.2023.
Završne operacije Drugog svjetskog rata.
TJEDAN 11, 10.5.2023.
KOLOKVIJ
TJEDAN 12, 17.5.2023.
Staljin i Evropa 1945. Smrt Staljina.
Europa i svijet nakon Rata. „Tito-Stalin Split“.
TJEDAN 13, 24.5.2023.
Public diplomacy – exploring soft power through historic examples
Amy J. Lillis, Chief of Political and Economic Affairs at the U.S. Embassy in Zagreb, Croatia 2022-
Dean and Virginia Rusk Fellow (Practitioner-in-Residence); 2017-1018
TJEDAN 14, 31.5.2023.
Bliski istok danas. Nesvrstane i neutralne zemlje. Iran 1953. i 1979; Iranska revolucija danas.
TJEDAN 15, 7.6.2023.
Ukrajina i Tajvan, Rusija i Kina. SAD i EU. Kakav će biti svijet 21. stoljeća?
LITERATURA:
Kolokvij 1:
MACMILLAN, Margaret, Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet. Ljevak, Zagreb 2008. (prvi kolokvij)
STEVENSON, David, 1914-1918, Povijest Prvog svjetskog rata, Fraktura, Zaprešić 2017, četvrti dio (prvi kolokvij).
BLOM, Philipp, Vrtoglave godine, Europa 1900-1914, Fraktura, Zaprešić 20015.
Kolokvij 2:
KERSHAW, Ian, Do pakla i natrag. Europa 1914-1949, Fraktura, Zagreb 2017. (drugi kolokvij)
FERRO, Marc, Sedmorica zaraćenih, FPZ, Zagreb 2008. (drugi kolokvij)
BLOM, Philipp, Rastrgane godine, 1918-1938, Fraktura, Zaprešić 2018.
OVERY, Richard, Diktarori, Hitlerova Njemačka, Staljinova Rusija, Ljevak, Zagreb 2006. (drugi kolokvij)
BURLEIGH, Michael, Treći Reich, Nova povijest, Fraktura, Zagreb 2012. (drugi kolokvij).
Kolokvij 3:
WESTAD, Odd Arne, Globalni hladni rat, Zagreb: Golden marketing 2009. (treći kolokvij).
JUDT, Tony, Poslije rata, Zagreb: VBZ 2021. (izabrana poglavlja).
MAK, Gheert, U Europi. Putovanje kroz dvadeseto stoljeće, Jesenski i Turk, Zagreb 2010.
Nastava na seminaru bit će organizirana u tri ciklusa i mogla bi biti organizirana na temelju nekoliko poglavlja iz knjiga koje ćete pripremati za ispit. U prvom će se ciklusu (do petog tjedna) to činiti uz pomoć knjige M. McMillan, Philippa Bloma, možda i Gherta Maka, koje govore o Prvom svjetskom ratu, prije svega prilikama u Italiji i Kraljevstvu SHS, Njemačkoj, Grčkoj i Turskoj, SAD-u.
Drugi ciklus (poglavlja iz knjige Richarda Overyja 1,3,5,9,13 i 14, uz pripadajuće dijelove Ferroa i, po izboru, dijelove Gheerta Maka i Kershawa, Philippa Bloma ili Timothy Snydera) pokrivat će neke od temeljnih fenomena totalitarnih sustava u svijetu između dva rata, Njemačkoj i SSSR-u ponajviše, kao što su kult ličnosti, kulturni život u nacističkoj Njemačkoj i Staljinovom Sovjetskom Savezu, logore i represiju u obje države, Holokaust i odnos prema Židovima, Romima, Slavenima i sl. Treći i posljednji ciklus je o Hladnom ratu temeljen na knjizi Odd Arne Westada Globalni hladni rat i Tony Judta, a posebnu pozornost treba posvetiti poglavljima četiri, pet i osam). Završit ćemo analizom prvog i drugog poglavlja, o „Carstvu slobode“ i „Carstvu pravde“.
Ovaj puta predlažem, što ovisi i o vašim željama, da se koncentriramo na neke od članaka koje navodim na kraju ovog teksta. Možemo organizirati seminar i tako da čitamo radove koji su izlistani ili organiziramo malo istraživanje vezano uz predsjednika SAD-a Jimmy Cartera ili pad Mossadeqa u Iranu 1953.
Svi studenti moraju, u dogovoru s nastavnikom, izabrati knjigu koja nije dio ispitne literature, a detaljnije govori o nekom o fenomena iz povijesti 20. stoljeća. Prikaz ili komentar pojedinog problema ili knjige moraju biti predani najkasnije posljednji tjedan u svibnju. Bez ocjene iz seminara neće se moći pristupiti usmenom ispitu. Nepredavanje seminara na vrijeme, povlači kaznene bodove. Nastavnici će ponuditi izbor tridesetak naslova, iako su studenti slobodni izabrati literaturu koju smatraju zanimljivijom. Knjige bi trebale biti recentnije, jer znanost o prošlom razvija se kao i znanost o čovjeku. Zato pratite što je novo u struci kojom se barem dio života namjeravate baviti. Seminar koji predajete zato ne bi trebao prelaziti 15 kartica teksta. Ne postoji ono što se ne može prepričati vlastitim riječima.
Svi studenti održat ćete vjerojatno dvije prezentacije tijekom semestra. IZLAGANJE na seminaru trebalo bi biti organizirano, zanimljivo. Pokušajte procijeniti svoju publiku, nastojte izlagati tako da slušatelje zainteresirate, bez obzira što će vas slušati i oni koji o nekoj temi ne znaju ništa i oni koji, možda, znaju više od vas. Ne čitajte tekst s papira, ne ponavljajte napisano na PP prezentaciji, a slajdove, ako ih pripremate, ne pretrpavajte tekstom. Pokažite da posve razumijete tematiku, budite jasni i sažeti. Nedopustivo je da tijekom izlaganja ne možete izgovoriti sva imena, lokalitete, povjesničare na koje se pozivate, naslove knjiga koje ste citirali, da znate što znači koja kratica. Tijekom izlaganja navedite koji vam je rad bio zanimljiviji, a koji najkorisniji. Ne podvlačite što niste uspjeli pročitati, već se koncentrirajte na ono u čemu ste dobri, što znate i što je, na koncu, važno. Iskoristite prednosti tehnologije kojom raspolažemo.
Prvu seminarsku grupu u 9.30h vodi Tvrtko Jakovina, a drugu Hrvoje Klasić.
Novi tekstovi i neke od potencijalnih tema za raspravu (skenirano):
The Greek-Turkish Population Exchange: Internationally Administered Ethnic Cleansing Author(s): Sarah Shields.
Nesting Orientalisms: The Case of Former Yugoslavia; Milica Bakić-Hayden.
Ian Kershaw, Working Towards the Fuhrer. Reflections on the Nature of the Hitler Dictatorship.
Stephen Kotkin, When Stalin Faced Hitler. Who Fooled Whom?
SUTJESKA I NERETVA, siječanj 1943- travanj 1943; 15.5.-15.lipnja 1943; kapitulacija ITALIJE.
Jimmy Carter. Istraživanje.
1953; Mossadeq u Iranu. Istraživanje.
 |
Objavljeno: 26.02.2023. |
