Naslov kolegija: Teorijske paradigme i analitičko-interpretativne metode u suvremenoj historijskoj znanosti

Broj ECTS bodova:

5

Ukupno sati nastave:

30 sati

Cilj predmeta:

Cilj predmeta je upoznavanje s glavnim teorijskim postulatima, metodološkim načelima i istraživačkim orijentacijama raznorodnih područja, polja i pravaca suvremene historijske znanosti. Naglasak će biti na usvajanju njihovog kategorijalnog aparata, sustavnoj komparativnoj analizi, interpretaciji te kritičkoj evaluaciji. Posebna će se pozornost posvetiti ispitivanju interpretativnih mogućnosti i modaliteta implementacije različitih analitičko-interpretativnih postupaka i procedura u okviru historijskoga istraživanja, što bi studentima ne samo trebalo pružiti uvid u osnove istraživačkoga rada, nego i olakšati analizu i interpretaciju građe te konceptualizaciju doktorskoga rada.

Okvirni sadržaj predmeta:

Budući da suvremenu historijsku znanost odlikuje pluralnost različitih pravaca i paradigmi, u okviru ovoga predmeta pružit će se sustavni pregled onih najutjecajnijih i najproduktivnijih i u teorijskom i u istraživačkom pogledu. Studenti će se također upoznati s temeljnim teorijskim pretpostavkama triju najvažnijih obrata u suvremenoj historijskoj znanosti, "lingvističkim", "kulturnim" i "prostornim", te njihovim posljedicama po epistemološki status i razvoj discipline. Osim toga, studente će se uputiti u osnovna načela historijske metodologije, dok će u fokusu biti upoznavanje i kritičko ispitivanje najvažnijih interpretativno-analitičkih metoda: od analize teksta i diskursa, ikonološke analize do komparativno-historijske i kvantitativne analize. Predviđen je individualizirani tip nastave, što znači da će se sadržaj i plan rada formirati ovisno o konkretnim interesima i potrebama studenata, odnosno područjima istraživanja. U skladu s time, po potrebi će se angažirati gostujući nastavnici - specijalisti za pojedina subdisciplinarna područja, istraživačku problematiku odnosno analitičko-interpretativne metode.

Opće i specifične kompetencije (znanja i vještine) nakon položenog ispita:

U sklopu ovoga predmeta studenti će upoznati temeljne epistemološke pretpostavke, probleme i kontroverze suvremene historijske znanosti, kao i glavne metodološke postupke i procedure historijskoga istraživanja. To će značajno pridonijeti razvijanju umijeća teorijsko-metodološke impostacije, konceptualizacije i refleksije njihove istraživačke i analitičko-intepretativne prakse, kao nužnih preduvjeta za izradu doktorskoga rada.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave:

Osnova za evaluaciju individualnog studentskog doprinosa bit će individualni i grupni rad te aktivnost na satu, što će utjecati na zaključnu ocjenu u omjeru od 50 posto. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit u formi problemskog eseja, rezultati kojega će utjecati će na zaključnu ocjenu u omjeru od 50 posto.

Literatura potrebna za polaganje ispita:

Black, Jeremy. Studying History. Palgrave Macmillan, 2000. Green, Anna & Troup, Kathleen. The Houses of History. Manchester University Press, 1999. Hunt, Lynn. Nova kulturna historija, Zagreb, 2001.

Dopunska literatura:

Fulbrook, Mary. Historical Theory. London: Routledge, 2002. Berger, Stefan, et. al. Writing History: Theory and Practice, London, 2003 Burke, Peter. New Perspectives on Historical Writing. 2nd ed. Pennsylvania, 2001. Howell, Martha & Prevenier, Walter. From Reliable Sources: An Introduction to Historical Methods. Ithaca: Cornell University Press, 2001.

Voditelj:

Dr. sc. Drago Roksandić, redoviti profesor

Suradnici:

Utvrdit će se naknadno

Objavljeno: 01.01.1970.

TRAŽILICA