Naslov kolegija: Hrvatska suvremena povijest
| Broj ECTS bodova: | 5 | Ukupno sati nastave: | 30 sati |
Način polaganja ispita:
| Pismeno | pismeni rad 30% |
| Usmeno | usmeni ispit 50% |
| Pismeno i usmeno | |
| Ostali načini | aktivno sudjelovanje u nastavi 20% |
| Cilj predmeta: |
| Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim političkim i društvenim procesima u hrvatskom društvu u 20. stoljeću. Povijest toga razdoblja bitan je dio hrvatske nacionalne povijesti, jer se u njemu odvijaju procesi koji imaju bitan utjecaj na formiranje današnje hrvatske zbilje, pa onda i identiteta hrvatske nacije i hrvatskog društva u cjelini. Nema sumnje da je hrvatsko društvo u 20. stoljeću doživjelo dramatične promjene – prošlo je kroz dva svjetska rata, pa još jedan lokalnijeg karaktera, proživjelo promjenu pet društvenih sustava. Svaki je takav sustav donosio nove društvene odnose, vladajući sloj i elite su se mijenjale. Istovremeno se jedno dominantno ruralno društvo pretvorilo u jedno dominantno urbano. Takve promjene zahtijevaju drugačiji, alternativni pristup povijesnoj zbilji, prvenstveno iz pozicije historije kao društvene znanosti. Važno je doktorande uputiti u metode istraživanja koje u sebi sadrži suvremeniji koncept, svakako drugačiji od tradicionalne događajnice koja je metodološki zastarjela. |
| Okvirni sadržaj predmeta: |
| Povijest hrvatskog društva u 20. stoljeću bitan je dio hrvatske nacionalne povijesti, jer se u njemu odvijaju procesi koji imaju bitan utjecaj na formiranje današnje hrvatske zbilje, pa onda i identiteta hrvatske nacije i hrvatskog društva u cjelini. Istraživanje hrvatske povijesti, osobito hrvatskoga društva u 20. stoljeću, usprkos velikim naporima u posljednjim desetljećima, još je zapravo u počecima, kada se govori iz aspekta suvremenih metodoloških koncepata. U proteklim desetljećima istraživanje ovog odsječka hrvatske povijesti uglavnom je bilo pod snažnim utjecajem politike, pa su istraživači, ako ne cenzurom, onda samocenzurom bili limitirani u svojim istraživačkim pitanjima, a pogotovo u odgovorima koje su davali. Budući da se radi o najnovijem povijesnom razdoblju, jasno je da je patronat politike nad historijskom znanošću i dugoročno i kratkoročno krajnje štetan, jer zainteresirana stručna javnost, pa i šira javnost, trebaju imati o različitim pitanjima nedavne prošlosti dobiti prave, realne, istinske odgovore, kako bi mogli ocijeniti trenutno suvremeno stanje i znati odabrati prave odgovore za budućnost. Radi se o razdoblju u kojem je Hrvatska prošla kroz najveće promjene – prošlo je kroz dva svjetska rata, pa još jedan lokalnijeg karaktera, proživjelo promjenu pet društvenih sustava. Istovremeno se jedno dominantno ruralno društvo pretvorilo u jedno dominantno urbano. Istraživači hrvatske povijesti 20. stoljeća ustanovili su osnovni slijed političkih događaja, ali današnja generacija historičara nastoji dublje prodrijeti u društveno tkivo. Na ovom studiju nastojat će se doktorande upoznati s tom društvenom zbiljom, prvenstveno krećući od analize nekih temeljnih fenomena ovoga razdoblja - ideologija, problema međuetničkih odnosa (podjela, sukoba ili pak suradnje i suživota) te povijesti sela i povijesti grada. Ideologije koje su obilježile 20. stoljeće – nacifašizam i komunizam – obilježile su i hrvatsko društvo toga razdoblja. Također je i seljačka ideologija Stjepana Radića bila od ključne važnosti za hrvatsko društvo prve polovine 20. stoljeća. Sve se te ideologije mogu analizirati komparativnom metodom, ali i kao konkurentne na hrvatskom prostoru. Njih je moguće promatrati i kao čimbenik prožimanja sela i grada na hrvatskom prostoru. Očigledno jest da su mnogi nositelji tih ideoloških obrazaca bili prva generacija došljaka sa sela u gradove. Ta se analiza u načelu često mora kontekstualizirati u međuetničke odnose koji su na mnogim dijelovima hrvatskog prostora bitno određivali ukupne društvene tijekove. Stoga uvođenje doktoranada u istraživanje na temelju ovakvih metodoloških pretpostavki implicira suvremeni koncept, zasnovan na interdisciplinarnom pristupu povijesnoj zbilji. |
| Opće i specifične kompetencije (znanja i vještine) nakon položenog ispita: |
| Očekuje se da će studenti nakon položenog ispita steći relevantna znanja iz hrvatske povijesti, osobito u smislu sposobnosti da koriste suvremena metodološka znanja u istraživanju i pisanju svojih tekstova. |
| Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: |
| Vijeće programa, u suradnji s nositeljem predmeta, organizirat će vrednovanje nastave putem anonimne ankete. |
| Literatura potrebna za polaganje ispita: |
| Literatura će se odrediti sukladno užim interesima doktoranda te uvažavajući njegove dotad položene ispite i pročitanu literaturu. br> Banac, I., Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika, Zagreb 1988. Bićanić, R., Ekonomska podloga hrvatskog pitanja, Zagreb 1938. Bilandžić, D., Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: glavni procesi (1918-1985), Zagreb 1985. Boban, B., Demokratski nacionalizam Stjepana Radića, Zagreb 1998. Boban, Lj., Maček i HSS, I-II, Zagreb 1974. Goldstein, I., Goldstein, S., Holokaust u Zagrebu, Zagreb 2001. Hrvatska u NOB – fotomonografija, ur. Z. Radoš, Zagreb 1986. Jakovina, T., Socijalizam na američkoj pšenici, Zagreb 2002. Jareb, J., Pola stoljeća hrvatske politike, I. izd. Buenos Aires 1960; II. izd. Zagreb 1995. Kisić-Kolanović, N., NDH i Italija: političke veze i diplomatski odnosi, Zagreb 2001. Krišto, J., Sukob simbola: politika, vjere i ideologije u NDH, Zagreb 2001. Krušelj, Ž, Franjo Tuđman, biografija, Zagreb 1991. Lasić, S., Krležologija I-III, Zagreb 1989. Maticka, M., Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1945-1948, Zagreb 1990. Matković, H., Povijest Jugoslavije (1918-1991). Hrvatski pogled, Zagreb 1998. Jelić, I., Hrvatska u ratu i revoluciji, Zagreb 1978. Matijević, Z., Slom politike katoličkog jugoslavenstva. Hrvatska pučka stranka u političkom životu Kraljevine SHS (1919-1929), Zagreb 1998. Petrinović, I., Ante Trumbić: politička shvaćanja i djelovanje, Split 1991. Radelić, Z., Hrvatska seljačka stranka, 1941-1950, Zagreb 1996. Ridley, J., Tito, biografija, Zagreb 2000. Spehnjak, K., Javnost i propaganda: Narodna fronta u politici i kulturi Hrvatske 1945-1952, Zagreb 2002. Terzić, V., Slom Kraljevine Jugoslavije 1941. Uzroci i posledice poraza, I-II, Beograd – Ljubljana – Titograd 1982. Tomašević, J., Četnici u Drugom svjetskom ratu, Zagreb 1979. Tuđman, F., Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji (1918-1941), Zagreb 1993. Žerjavić, V., Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Zagreb 1989. |
| Dopunska literatura: |
| I drugu literaturu je moguće uzeti nakon prethodnog dogovora s nastavnicima |
NASTAVU IZVODE:
| Voditelj: |
| Dr. sc. Ivo Goldstein, redoviti profesor |
| Suradnici: |
| Dr. sc. Tvrtko Jakovina, redoviti profesor |
 |
Objavljeno: 01.01.1970. |
