Naslov kolegija: Predmoderna i moderna hrvatska povijest
Broj ECTS bodova: |
5 |
Ukupno sati nastave: |
30 sati |
Način polaganja ispita:
Pismeno |
|
Usmeno |
+ |
Pismeno i usmeno |
|
Ostali načini |
|
Cilj predmeta: |
Upoznavanje studenata sa rezultatima istraživanja suvremene hrvatske historiografije o predmodernoj i modernoj hrvatskoj povijesti; upoznavanje studenata sa problemima istraživanja i mogućim novim pristupima u istraživanju hrvatske povijesti u 19. stoljeću; razvijanje sposobnosti za samostalno služenje historiografskom literaturom i izvorima za hrvatsku povijest 19. stoljeća; razvijanje kritičnog odnosa prema historiografskoj literaturi i prema izvornoj građi; razvijanje sposobnosti za samostalno istraživanje povijesnih pojava koje pripadaju razdoblju hrvatske povijesti između 1790. i 1918. godine, a koji su ili fragmentarno, necjelovito obrađene, ili uopće nisu bili predmetom istraživanja hrvatske historiografije. |
Okvirni sadržaj predmeta: |
Predmet je koncipiran na način da u formi promjenjljivog broja problemskih kolegija, koji se u tematskom smislu mijenjaju nakon svakog ciklusa, studentima pruže obavijesti o onim pitanjima hrvatske povijesti u razdoblju od 1790. do 1918. godine koja na preddiplomskom, odnosno na diplomskom studiju ili nisu bila obrađivana, ili su bila prezentirana u skraćenom obliku, tj. u obliku osnovnih obavijesti. U okviru ovog ciklusa nastavnici koji izvode nastavu iz predmeta predložili su slijedeće kolegije: Hrvatsko školstvo u drugoj polovici 19. stoljeća, Modernizacija u Hrvatskoj: europski modeli i hrvatske specifičnosti, Hrvatska historiografija nakon sloma Jugoslavije, Ideološke i političke strukture na hrvatskom prostoru u 19. stoljeću, Građanska kultura kao nacionalna kultura, Katolicizam na hrvatskom prostoru u 19. stoljeću. |
Opće i specifične kompetencije (znanja i vještine) nakon položenog ispita: |
Osposobljavanje studenata za samostalno istraživanje hrvatske povijesti u 19. stoljeću; usmjeravanje budućih istraživača prema onim problemima hrvatske povijesti 19. stoljeća koji su ili nedovolno ili nepotpuno istraženi. |
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: |
Osnova za vrednovanje rada pojedinog studenta je njegovo redovito pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, kvaliteta obavljenih zadataka izvan nastave. To će na zaključnu ocjenu utjecati u omjeru od 30 posto. Na zaključnu ocjenu u omjeru od 70 posto utjecat će pisani rad koji će student raditi tijekom semestra. |
Literatura potrebna za polaganje ispita: |
- |
Dopunska literatura: |
- |
NASTAVU IZVODE:
Voditelj: |
Dr. sc. Iskra Iveljić, redovita profesorica |
Suradnici: |
- |
|
Objavljeno: 01.01.1970. |