Kratki životopis

Filip Šimetin Šegvić rođen je 11. veljače 1986. u Zagrebu. Osnovnu školu pohađao je u Beču, a maturirao na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je jednopredmetnu povijest. Na istom je fakultetu 2017. zaposlen kao asistent na Katedri za povijest Srednje, Jugoistočne Europe i Sredozemlja. U ožujku 2020. doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru s temom „Vlast, politika i kultura u Banskoj Hrvatskoj od 1883. do 1903. godine“ (mentor: dr. sc. Ante Bralić). U zvanje znanstvenog suradnika odnosno znanstveno-nastavni status docenta izabran je 2022. godine.

Temeljni znanstveni i istraživački interesi su mu nova politička povijest te kulturna i intelektualna povijest, naročito u odnosu na povijest Habsburške Monarhije, odnosno Srednje Europe i Sredozemlja. Interesira se također i za teorija povijesne znanosti, metodologiju odnosno historiografiju te povijest filma i film kao povijesni izvor. Na te i slične teme osmislio je nekoliko obaveznih i izbornih kolegija kojima je nositelj i izvođač na studiju povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Kroz svoje visokoškolsko obrazovanje bio je nositelj državne stipendije (Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH). Godine 2007. dobio je Rektorovu nagradu za rad „Vienna gloriosa: Europsko središte barokne kulture i politike“, 2008. nagradu za izvrsnost u studiju, a 2012. Nagradu Franjo Marković za časopis Pro tempore (br. 8-9) kao glavni urednik časopisa.

Od 2022. je voditelj Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije, a član Vijeća istog od 2013. godine. Od 2006. do 2014. sudjelovao je u radu kao član uredništva časopisa studenata povijesti Pro tempore u pripremi i objavljivanju ukupno četiri broja. Sudjelovao je u organizaciji ili radu raznih znanstvenih, stručnih i kulturnih manifestacija. Organizirao je i različita studijska putovanja (BiH, Austrija, Hrvatska) te bio član nekoliko raznovrsnih projekata. Od 2022. član je uredništva časopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, a 2021. kao gostujući glavni urednik časopisa uredio je posebni broj pod naslovom „Prema povijesti „nevidljive“ prijetnje: epidemije i pandemije u Srednjoj Europi i Mediteranu“ (br. 53/1). Također je između 2018. i 2021. bio inozemni član uredništva časopisa Prilozi Instituta za historiju Univerziteta uSarajevu. Kao sudionik, suorganizator, član pripremnog odbora ili tajnik, involviran je od 2012. do 2020. i u Desničine susrete. Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima, okruglim stolovima i radionicama u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Osijek, Zadar, Klanjec, Donja Stubica, Slavonski Brod, Cavtat, Biograd, Rijeka) i u inozemstvu (Austrija, Češka, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Italija, Francuska). Objavio je jednu autorsku te nekoliko uredničkih knjiga i zbornika.

 

 

BIBLIOGRAFIJA (IZBOR)

 

Knjige

 

Patriotizam i bunt. Posjet Franje Josipa I. Zagrebu 1895. godine . Zagreb: Srednja Europa, 2014.

 

 

Uredničke publikacije

 

Šimetin Šegvić, Filip i Marta Janković. Gradovi 19. stoljeća i urbana historija: teme, pristupi, metode. Zagreb: FF Press, 2021.

 

Agičić, Damir, Petrić, Hrvoje i Filip Šimetin Šegvić.  Zbornik Drage Roksandića. Zagreb: FF Press, 2019.

 

Roksandić, Drago, Šimetin Šegvić, Nikolina i Filip Šimetin Šegvić.  Annales in Perspective: Designs and Accomplishments. Zagreb: FF Press, 2019.

  

 

Poglavlja u knjigama

 

 

„Kulturpolitik und kulturelle Entwicklung in Kroatien-Slawonien“, u: Die Habsburgermonarchie 1848-1918, Band X: Das kulturelle Leben, Akteure-Tendenzen-Ausprägungen. Teilband 1: Staat, Konfession und Identität. Wien: Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, 2021., 1037-1079.

 

Ostale publikacije

 

Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija u Habsburškoj Monarhiji 1848./1849. , gl. ur. Drago Roksandić. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2021.

 

Dijalog s povodom 7: Slika u povijesti, povijest u slici: „pokretna“ historija  (suautori Tomislav Branđolica, Marko Lovrić i Marc Ferro). Zagreb: Filozofski fakultet, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, 2013.

 

Schulze, Hagen.  Kratka njemačka povijest. Zagreb: Srednja Europa, 2012. (Prijevod s njemačkog jezika).

 

Dijalog s povodom 4: Putujući između centra i margina  (suautori Nikolina Šimetin Šegvić i Natalie Zemon Davis), Zagreb: Filozofski fakultet, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, 2012.

 

Dijalog s povodom 2  :  "Austrijski duh" prije i poslije (suautor William M. Johnston), Zagreb: Filozofski fakultet, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, 2009.

 

 

 

Članci u časopisima i zbornicima - izbor (2007.-2020.)

 

„1918, Untergang der Habsburgermonarchie und ihre Historiker. Eine unendliche Geschichte vom Fall und Ende“, u: Europa im Schatten des Ersten Weltkriegs, ur. Marijan Bobinac, Wolfgang Müller-Funk, Andrea Seidler, Jelena Spreicer, Aleš Urválek (Tübingen: Narr Francke Attempto Verlag, 2021.), 33-43.

 

„Umjetnost kao propaganda: Ivan Meštrović, sukobljene paralelne kulturne politike i Veliki rat“, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 63 (2021.), 325-352.

 

„Fin de siècle Beč i Beč 1900. kao historiografski problem: pristupi, paradigme, rasprave“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 52/2 (2020.), 81-128.

 

„Slavlje života i smrti Franje Josipa: emocije i strategije emocionalizma na tlu Trojedne Kraljevine“, u:  Franjo Josip i Hrvati u Prvome svjetskom ratu, ur. Željko Holjevac (Zagreb: Matica hrvatska, 2019.), 51-88.

 

Filip Šimetin Šegvić; Branđolica, Tomislav. „Historiografija i popularna historija u vrijeme hrvatskog proljeća“,  Časopis za suvremenu povijest 51/3 (2019.), 699-740.

 

Filip Šimetin Šegvić; Branđolica, Tomislav. „The Mediterranean, Dubrovnik, Braudel“,  Annales in Perspective: Designs and Accomplishments, ur. Drago Roksandić, Filip Šimetin Šegvić i Nikolina Šimetin Šegvić (Zagreb: FF Press, 2019), 367-381.

 

„Što je ostalo od Habsburške Monarhije nakon 1918. godine? Rasprava o kontinuitetima i diskontinuitetima“,  Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 50/1 (2018), 59-80.

 

Filip Šimetin Šegvić; Šimetin Šegvić, Nikolina (suautori), „Duh moderne: od kulture življenja do kulture smrti. Fenomen samoubojstva u Europi i Hrvatskoj“,  Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi – poetički, povijesni i filozofski aspekti. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Desničini susreti 2017., ur. Ivana Cvijović Javorina i Drago Roksandić (Zagreb: FF Press, 2018), 421-449.

 

„Fin de siècle Zagreb i kulturni prijelazi u Habsburškoj Monarhiji druge polovice 19. stoljeća“,  Godišnjak njemačke zajednice – DG Jahrbuch (2017), 265-283.

 

„Zagreb/Agram als zeremonieller Raum 1895: Kaiser Franz Joseph und dynastische Repräsentation“, u:  Die Repräsentation der Habsburg-Lothringischen Dynastie in Musik, visuellen Medien und Architektur, ca. 1618-1918/ Representing the Habsburg-Lorraine Dynasty in Music, Visual Media and Architecture, ca. 1618-1918, ur. Werner Telesko (Wien: Böhlau Verlag, 2017), (u tisku).

 

„Monarhijske stvari: na tragovima srednjoeuropske materijalne kulture s kraja 19. stoljeća – slučaj posjeta Zagreba Franje Josipa I. 1895. godine“,  Pro tempore 12 (2017), 75-99.

 

„Odlazak jedne od najznačajnijih povjesničarki njemačkog govornog područja – Brigitte Hamann (1940.-2016.)“,  Historijski zbornik LXIX/2 (2016), 621-624.

 

„Godina Franje Josipa – obilježavanje jedne obljetnice i historiografija“,  Historijski zbornik LXIX/2 (2016), 611-618.

 

„Grad kao mjesto oblikovanja intelektualca: Kerubin Šegvić i Split“, (suautor Nikolina Šimetin Šegvić)  Split i Vladan Desnica 1918.-1945.: umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike Zbornik radova s Desničinih susreta 2015., ur. Drago Roksandić i Ivana Cvijović Javorina (Zagreb: FF Press, 2015), 283-305.

 

„ Povjesničar koji istražuje – bilo povoljno ili ne. Povodom petnaeste obljetnice smrti Richarda Georga Plaschke (1925.-2001.)“,  Pro tempore 10-11 (2016), 549-554.

 

„Okrenut svijetu: Rene Lovrenčić (1928. -2012.)“, (suautor Tomislav Branđolica),  Pro tempore 10-11 (2016), 404-408; također objavljeno u:  Spomenica Renea Lovrenčića, ur. Damir Agičić, Drago Roksandić i Tvrtko Jakovina (Zagreb: FF Press, 2016), 432-437.

 

„Peripherie und Zentrum: Zagreb im 19. Jahrhundert aus einer anderen Perspektive“, u:  The Entangled Histories of Vienna, Zagreb and Budapest (18 th – 20 th Century), ur. Iskra Iveljić (Zagreb: FF Press, 2015), 59-93.

 

„Kultura smrti u Zagrebu. Društvo prijatelja za podizanje krematorija  Plamen“,  Historijski zbornik LXVIII/2 (2015), 297-322.

 

„Carl E. Schorske (1915.-2015.)“,  Historijski zbornik LXVIII/1 (2015), 266-269.

 

„Mogući presjeci suvremenih historiografskih tendencija: povodom objavljivanja važnih izdanja posvećenih povijesti historiografije i teoriji povijesne znanosti“ ,  Historijski zbornik LXVIII/2 (2015), 461-479.

 

„Intelektualac pred ogledalom: rasprava o intelektualcima danas“, (suautor Nikolina Šimetin Šegvić) u:  Intelektualac danas. Zbornik radova s međunarodnog skupa „Desničini susreti“ 2013., ur. Drago Roksandić i Ivana Cvijović Javorina (Zagreb: FFZG-Plejada, 2014.), 171-197.

 

„Hagen Schulze (1943-2014)“,  Historijski zbornik LXVII/1 (2014), 316-319.

 

„Josip Matasović o Habsburgovcima,“ u:  Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti, ur. Suzana Leček (Slavonski Brod-Zagreb: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2013.), 373-390.

 

„The Age of Heroes in Historiography: The Example of Prince Eugene of Savoy,“ (suautor Tomislav Branđolica),  Austrian History Yearbook 44 (2013.), 211-233.

 

„Mirjana Gross (1922-2012): In memoriam“, (suautor Nikolina Šimetin Šegvić),  Austrian History Yearbook 44 (2013.), 297-300.

 

„Šidakova škola: povijesna radionica zanata. Oralna historija,“ (suautor Tomislav Branđolica), u:  Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, ur. Damir Agičić i Branimir Janković (Zagreb: FF Press, 2012.), 275-392.

 

„Izvan generacija: Pierre Goubert (1915-2012). Uz odlazak inovatora povijesne demografije i lokalne povijesti,“  Historijski zbornik LXV/1 (2012.), 296-303.

 

„Američke protestne i patriotske pjesme 1960-ih godina u kontekstu Vijetnamskog rata,“  Povijest u nastavi IX/1-17 (2011.), 61-89.

 

„Uspon prije pada: industrijalizacija u Austro-Ugarskoj i tvornice  Škoda do 1914.,“ (suautor Nikolina Šimetin Šegvić)  Pro tempore 8/9 (2010.-2011.), 112-148.

 

„Povodom 65. godišnjice smrti Marca Blocha (1886.-1944.): Život u borbi,“ (suautor Nikolina Šimetin Šegvić),  Pro tempore 8/9 (2010.-2011.), 329-345.

 

„AUTO-ITALIA: Iz razvoja torinske automobilske industrija 1920-ih godina,”  Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 42/1 (2010), 269-304.

 

„Filozofski fakultet u poplavi 1964. godine: sjećanja i dokumenti,“ (suatori Drago Roksandić, Tomislav Branđolica, Marko Lovrić, Nikolina Sarić)  Hrvatske vode 18/73 (2010.), 241-249.

 

„Žene na bečkom dvoru u predterezijansko doba (17. i 18. stoljeće),“ (suautor Nikolina Sarić)  Pro tempore 6/7 (2009.), 88-132.

 

„Smrt povjesničara Raula Hilberga,”  Pro tempore 6/7 (2009.), 334-352.

 

„Suština historijske metode je istraživanjem shvatiti“: Johann Gustav Droysen (1808.-2008.),” (suautor Vanja Dolenec),  Pro tempore 6/7 (2009.), 310-324.

 

„400. obljetnica osnutka Klasične gimnazije u Zagrebu,” (suautor Vanja Dolenec),  Pro tempore 4 (2007.), 109-112.

 

„Nekrolog kroničaru korporacija Alfredu D. Chandleru,”  Pro tempore 4 (2007.), 136-137.

 

 

Prijevodi na hrvatski jezik

 

Gieseke, Jens. „Usmena povijest i DDR“,  Pro tempore 10-11 (2016), 59-68. (S njemačkog jezika).

 

Johnston, William M. „Predavanje: Vizije dugog trajanja Austrije“,  Historijski zbornik LXVII/1 (2014), 217-230. (S njemačkog jezika).

 

Müller, Hans-Peter. „U misiji koja se smanjuje – čemu (još) intelektualci?“, 2013. U:  Desničini susreti 2013. „Intelektualac danas“: programa rad/sažeci izlaganja , ur. Drago Roksandić (et. al.) (Zagreb: FF Press, 2013.), 15-17. (S njemačkog jezika).

 

Hobsbawm, Eric J. „Historiografija: poticaj za ljude, a ne samo fusnote“,  Historijski zbornik LXV/1 (2012), 292-295. (S njemačkog jezika).

 

Johnston, William M.; Filip Šimetin Šegvić.  "Austrijski duh" prije i poslije. Zagreb: Filozofski fakultet, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, 2009. (S njemačkog jezika).

 

 

Prikazi i ostali prilozi - izbor

 

„Svetozar Borojević, Kroz Bosnu. Ilustrirani vodič C.-k. bosanske željeznice i Bosanskohercegovačke državne željeznice Doboj – Simin Han. (Zagreb/Sarajevo: Srednja Europa-UMHIS, 2018.)“,  Prilozi Instituta za historiju 48 (2019.), 309-314.

 

„Posljednji moderni „serijalni“ povjesničar Michel Vovelle (1933.-2018.)“,  Pro tempore 14 (2019.), 339-345.

 

„Nova povijest – nova kinematografija: na dvoru u Versaillesu“,  Pro tempore 10-11 (2016.), 611-618.

 

„Počeci povijesne demografije i nova povijest u Francuskoj: Uvodna razmatranja uz članak Pierrea Gouberta“,  Pro tempore 10-11 (2016.), 252-257.

 

„Austro-Ugarska u imaginariju i djelima međuratnih intelektualaca“,  Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 47/2 (2015.), 837-842.

 

„Droysen danas“. Dostupno na portalu historiografija.hr http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=236026

 

„What Does it mean to be an Intellectual Today?“, (suautor Steve Fuller),  Social Epistemology Review and Reply Collective 2/10 (2013.), dostupno na: www.social-epistemology.com

 

„Pro tempore: časopis studenata povijesti, godina VII, broj 8-9, 2010.-2011.“,  Ekonomska i ekohistorija IX/9 (2013.), 189-922.

 

„Book Reviews: Iskra Iveljić. Očevi i sinovi. Privredna elita Zagreba u drugoj polovici 19. stoljeća. Zagreb: Leykam International, 2007. Pp. 483.; Stefano Petrungaro. Kamenje i puške. Društveni protest na hrvatskom selu krajem XIX. stoljeća. Zagreb: Srednja Europa, 2011. Pp. 359.,“  Austrian History Yearbook 44 (2013.), 220-223.

 

„Okrugli stol Opus Mirjane Gross u srednjoeuropskoj historiografiji: iskustva i poruke“ (transkripcija, redaktura i prijevod),  Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 44 (2012.), 17-61.

 

„Uz novi broj časopisa  Historische Zeitschrift,“  Historijski zbornik LXV/2 (2012.), 503-507.

 

„Predstavljanje knjige Géze Pálffyja  Povijest Mađarske. Ugarska na granici dvaju imperija (1526.-1711.) (prevela Jelena Knežević, Meridijani, Samobor 2010.), Zagreb, 8. lipnja 2010.,“  Historijski zbornik LXV/2 (2012.), 695-696.

 

„Povijest jednog mračnog osjećaja: Marc Ferro,  Resentment in History,“  Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 43/1 (2011.), 505-511.

 

„Marc Ferro,  The Use and Abuse of History,“  Pro tempore 8/9 (2010-2011), 377-379.

„Pierre Renouvin,  Europska kriza i Prvi svjetski rat,“  Pro tempore 8/9 (2010-2011), 675-677.

„William M. Johnston,  Der österreichische Mensch. Kulturgeschichte der Eigenart Österreichs,“  Historijski zbornik LXIII/2 (2010), 636-639.