Dr. sc. Luka Špoljarić se bavi političkom i intelektualnom poviješću šireg jadranskog prostora u kasnom srednjem vijeku, a na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta zaposlen je od 2017. godine. Završio je studij povijesti i latinskog jezika i rimske književnosti na istome fakultetu (2007), dok je magisterij i (2008) i doktorat (2013) iz srednjovjekovnih studija stekao na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti pod mentorstvom prof. Nielsa Gaula. Za vrijeme doktorskog studija znanstveno se usavršavao na Harvardskom sveučilištu (pod mentorstvom prof. Jamesa Hankinsa) te Institutu Warburg u Londonu, a bio je i dobitnikom istraživačke stipendije Američkoga društva za renesansu (RenaissanceSocietyof America). Prije dolaska na Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta radio je na projektu Croatica et Tyrolensia na istome fakultetu (2013-2015, voditelj prof. Neven Jovanović) te u Harvardskom istraživačkom centru za proučavanje talijanske renesanse Villa I Tatti u Firenci (2015-2016). Autorje dvadesetak znanstvenih radova od kojih neki uključuju i izdanja i prijevode humanističkih latinskih tekstova. Trenutno završava svoju prvu knjigu, biografiju Nikole biskupa modruškog (oko 1425-1480), koja raspravlja o diplomatskoj ulozi hrvatskih biskupa u kasnom srednjem vijeku i korijenima ilirizma. 

Na Odsjeku za povijest drži nastavu iz obveznog kolegija Europska i svjetska povijest srednjeg vijeka te izborne kolegije o povijesti križarskih država Bliskog istoka i humanističkom pokretu u renesansnoj Dalmaciji. Sudjeluje ktomui u nastavi Odsjeka za klasičnu filologiju gdje drži seminar iz novolatinske književnosti.

Izbor iz bibliografije:

‘In the Footsteps of St. Jerome: Dalmatian Humanists on their Renaissance of Letters.’ U Panthéons de la Renaissance: Représentation des grands hommes et mythologie du temps présent (Italie/Europe, 1300-1700), ur. Élisabeth Crouzet-Pavan, Jean-Baptiste Delzanti Clémence Revest. Rim: École française de Rome.

‘Bosanska kraljica Katarina i humanisti, dio drugi: Nikola Modruški, De humilitate.’ Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti ZPDZ HAZU 37 (2019).

‘Nicholas of Modruš and his De bellis Gothorum: Politics and National History in the Fifteenth-Century Adriatic.’ Renaissance Quarterly 72.2 (2019): 457–491.

‘The Renaissance Papacy and Catholicization of the ‘Manichean Heretics’: Rethinking the 1459 Purge of the Bosnian Kingdom.’Global Reformations: Transforming Early Modern Religions, Societies, and Cultures, ur. Nicholas Terpstra, 153–175. London: Routledge, 2019.

‘Korespondencija prvih dalmatinskih humanista: Juraj Benja Zadranin.’Colloquia Maruliana28 (2019): 73–110.

‘Bosanska kraljica Katarina i humanisti, dio prvi: Leonardo Montagna i njegovie pigrami.’ Zbornik Odsjeka za povijesneznanosti ZPDZ HAZU 36 (2018): 61–80.

‘Venecijanski Skjavoni i povijesno-liturgijska knjižica u čast sv. Jeronima Iliraiz 1498. godine.’ Colloquia Maruliana 27 (2018): 43–74.

‘Power and Subversion in the Ducal Palace: Dalmatian Patrician Humanists and Congratulatory Orations to Newly Elected Doges.’ UNeo-Latin Contexts in Croatia and Tyrol: Challenges, Prospects, Case Studies, ur. Neven Jovanović, Johanna Luggin, Luka Špoljarići Lav Šubarić, 81–104. Vienna: Böhlau Verlag, 2018.

‘The First Dalmatian Humanists and the Classics: A Manuscript Perspective.’ UA Handbook to Classical Reception in Eastern and Central Europe, ur. Zara Martirosova Torlone, Dana La Course Munteanui Dorota Dutsch, 46–56. Oxford: Wiley-Blackwell, 2017.

‘Hrvatski renesansni velikaši i mitovi o rimskom porijeklu.’ Modruški zbornik 9–10 (2016): 3–40.