dr. sc. Janković, Branimir, docent
Branimir Janković, prof.

KRATKI ŽIVOTOPIS

 

Rođen je 13. 11. 1980. u Vinkovcima. Diplomirao je 2006. studij povijesti i hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu doktorirao 2014. obranivši doktorski rad „Teorijske i metodološke preobrazbe hrvatske historiografije 1970-ih i 1980-ih godina“. Od 2009. zaposlen je kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojem od 2015. radi kao poslijedoktorand, a od 2019. kao docent.

 

Nositelj je i izvođač više kolegija na preddiplomskom („Povijest historiografije“, „Historiografija o Francuskoj revoluciji“, „Europska i svjetska povijest 19. stoljeća“), diplomskom („Javna povijest“, „Diplomska radionica moderne i suvremene povijesti“) i doktorskom studiju („Teorijske paradigme i analitičko-interpretativne metode u suvremenoj historijskoj znanosti“).

 

Voditelj je Nastavničkog smjera diplomskog studija povijesti, tajnik Poslijediplomskog doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, član uredništva časopisa Historijski zbornik i urednik portala Historiografija.hr. Član je Vijeća Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodne komisije za povijest i teoriju historiografije (ICHTH) pri Međunarodnom odboru za povijesne znanosti (ICHS).

 

Suradnik je znanstveno-istraživačkog projekta „Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monarhije u jugoslavensku državu“ koji financira Hrvatska zaklada za znanost (2017-2020), dugogodišnji član više projekata koje financira Njemačka služba za akademsku razmjenu (DAAD) te nekoliko regionalnih projekata i istraživačkih projekata Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

 

Bio je na troipomjesečnoj stipendiji 2010. na Sveučilištu u Regensburgu u Njemačkoj te na više kraćih istraživačkih boravaka u Njemačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Učio je engleski, njemački, francuski i ruski jezik. Dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za 2012. godinu.

 

Nastavne i znanstvene interese usmjerio je prema hrvatskoj, europskoj i svjetskoj modernoj i suvremenoj povijesti. Specijalizirao je povijest historiografije i suvremenu historiografiju te hrvatsku historiografiju 19-21. stoljeća, a poseban interes pokazuje za teoriju i metodologiju povijesne znanosti kao i intelektualnu povijest, javnu povijest, komparativnu povijest revolucija, historiografiju i nacionalizam.

 

 

CURRICULUM VITAE

 

Branimir Janković is an assistant professor at the Department of History, Faculty of Humanities and Social Sciences of the University in Zagreb, where he obtained a PhD in 2014 with a dissertation about the theoretical and methodological transformations of Croatian historiography in late Yugoslav socialism. His research and teaching interests focus on the history of historiography, the history of revolutions, intellectual history, and public history. His recent articles in English include “François Furet in Socialist Yugoslavia” (in Drago Roksandić et al. (eds.) Annales in Perspective: Designs and Accomplishments. Zagreb: FF Press, 2019) and “History-writing: Croatian” (in Joep Leerssen (ed.). Encyclopedia of Romantic Nationalism in Europe. Amsterdam, Amsterdam University Press, 2018).



BIBLIOGRAFIJA

 

 

Knjige

 

  1. Mijenjanje sebe same. Preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma, Zagreb 2016.

 

 

Zbornici

 

  1. Reprezentacije socijalističke Jugoslavije: preispitivanja i perspektive, ur. Hannes Grandits, Vladimir Ivanović i Branimir Janković, Sarajevo–Zagreb 2019.
  2. Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj: tradicija, današnje stanje, perspektive, ur. Damir Agičić i Branimir Janković, Zagreb 2018.
  3. Intelektualna historija, priredio Branimir Janković, Zagreb 2013.
  1. Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, ur. Damir Agičić i Branimir Janković, Zagreb 2012.
  2. Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi, ur. Drago Roksandić i Branimir Janković, Zagreb 2012.

 

 

Članci i radovi

 

  1. Meandri hrvatske historiografije 19-21. stoljeća: institucionalizacija, nacija, metodologija, u: Ogledi o historiografiji i nacionalizmu u jugoistočnoj Evropi (ur. A. Duranović), Sarajevo 2019, str. 19-50.
  2. François Furet in Socialist Yugoslavia, u: Annales in Perspective (ur. D. Roksandić et al.), Zagreb 2019, str. 421-429.
  3. Komparativna historija revolucija Arna J. Mayera, u: Zbornik Drage Roksandića (ur. D. Agičić et al.), Zagreb 2019, str. 953-962.
  4. Povijest knjige i čitanja: novi pristup jugoslavenskom socijalizmu, u: Reprezentacije socijalističke Jugoslavije (ur. H. Grandits et al.), Sarajevo–Zagreb 2019, str. 139-150.
  5. ’68. zamijenjena ’71. Hrvatska historiografija i kriza historije, u: Kriza i kritike racionalnosti — nasljeđe ’68. (ur. B. Mikulić i M. Žitko), Zagreb 2019, str. 72-92.
  6. "Prijelomna" i "sudbonosna" 1918: obilježavanje stogodišnjice stvaranja Jugoslavije, u: Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme, 1, 2019, str. 102-120.
  7. Nastava povijesti historiografije i suvremene historiografije te teorije i metodologije povijesti: pitanje recepcije, u: Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj (ur. D. Agičić i B. Janković), Zagreb 2018, str. 39-54.
  8. Suvremena povijest i suvremena hrvatska historiografija kao istraživački problem, u: Ljubo Boban i istraživanje suvremene povijesti (ur. D. Agičić i M. Karakaš Obradov), Zagreb 2017, str. 91-107.
  9. Artikuliranje stranputice: slučaj socijalističkih povjesničara nakon pada socijalizma, u: Stranputice humanistike (ur. P. Bagarić et al.), Zagreb 2017, str. 135-152.
  10. Upotrebe Povrataka iz SSSR-a: jugoslavenski André Gide, u: Književna smotra, 3, 2017, str. 61-68. (objavljeno i u: Kulturna povijest Oktobarske revolucije, ur. D. Lugarić Vukas, Zagreb 2019, str. 153-169).
  11. Revolucija kao analogija: primjer Francuske revolucije, u: Res novae et seditiones: pobuna kao čimbenik promjene (ur. L. Slatković Harčević i M. Vodopija), Zagreb 2017, str. 67-83.
  12. 'Vi na Balkanu to sve znate i čitate?!' Recepcijska čitanja i upotrebe Juliena Bende i 'Izdaje intelektualaca', u: Split i Vladan Desnica 1918.-1945.: Umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike (ur. D. Roksandić i I. Cvijović Javorina), Zagreb–Split 2016, str. 245-263.
  13. Rene Lovrenčić kao socijalistički angažiran povjesničar opće povijesti, u: Spomenica Renea Lovrenčića (ur. D. Agičić et al.), Zagreb 2016, str. 399-423.
  14. Kako pisati biografiju povjesničara? Matasovićev Životopis Mije Brašnića, u: Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti (ur. S. Leček), Slavonski Brod–Zagreb 2013, str. 391-412.
  15. Prema historiji intelektualaca i intelektualnoj historiji, u: Intelektualna historija (prir. B. Janković), Zagreb 2013, str. 11-77.
  16. Between Controversy and Reflection. Memory of Marxist Historiography in Croatia after 1990, u: Balkan Memories: Media Constructions of National and Transnational History (ur. T. Zimmermann), Bielefeld 2012, str. 219-225.
  17. Marksizam u hrvatskoj historiografiji? Vaso Bogdanov i interpretacija revolucije 1848-1849. godine, u: Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena (ur. D. Agičić i B. Janković), Zagreb 2012, str. 133-146.
  18. Odnos prestižnih profesija i društva u 19. stoljeću na primjeru Franje Račkog, Stojana Novakovića i Baltazara Bogišića, u: Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi (ur. D. Roksandić i B. Janković), Zagreb 2012, str. 57-80.

 

Cjelovita bibliografija: https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/314284

Objavljeno: 10.07.2020.