Iskra Iveljić roðena je 1959. u Frankfurtu na Majni. Maturirala je na Klasičnoj gimnaziji te diplomirala povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987.-1990. radila je u Arhivu Hrvatske (danas Hrvatski državni arhiv) kao mlaði arhivist a od 1990.-1993. u Institutu za suvremenu povijest kao istraživač-suradnik. Od 1993. godine zaposlena je na Odsjeku za povijest kao asistent, od 1999. u nastavno-nastavnom zvanju docenta, od 2004. izvanrednog i 2010. redovitog profesora. Magistrirala je 1992. godine radom Pokušaji modernizacije Banskog vijeća (1848.-1850.) i doktorirala 1998. disertacijom naslovljenom Uloga zagrebačke privredne elite u modernizaciji Hrvatske (1860.-1883.). Mentor obaju radova bila je prof. dr. Mirjana Gross.

I. Iveljić bavi se hrvatskom poviješću 19. stoljeća, poglavito modernizacijskim procesima, stasanjem moderne graðanske elite, svakodnevnim životom na prijelomu 19. i 20 stoljeća, plemstvom Hrvatske i Slavonije te hrvatskim studentima i elitom u Beču. Takoðer je u nekoliko radova prikazala stanje u hrvatskoj historiografiji nakon pada Berlinskog zida te odnos izmeðu povijesti i društva tijekom istog razdoblja. Sudjelovala je u više hrvatskih projekata: akademika Nikše Stančića u dva navrata (Temeljni dokumenti hrvatske povijesti), prof. dr. Petra Korunića (Etnički i kulturni identiteti u Hrvatskoj i izgradnja nacije;) prof. dr. Božene Vranješ Šoljan ( Hrvatska modernog i suvremenog doba: europski modeli i hrvatski identiteti). Trenutno sudjeluje u projektu Hrvatske zaklade za znanost voditelja prof. dr. Dragana Damjanovića Croatia and Central Europe: Art and Politics in the Late Modern Period (1780-1945). I. Iveljić 2014. bila je voditeljem projekta Sveučilišta u Zagrebu Prosvjetne i kulturne veze Zagreba, Beča i Budimpešte od kraja 18. do sredine 20. stoljeća.

Sudjelovala je u tri meðunarodna projekta: Kroaten in Wien 1790-1918, voditelja prof. dr. Nevena Budaka i doc. dr. Haralda Heppnera iz Graza, 1993.-1998.; u projektu Geschichte Südosteuropas als europäische Geschichte prof. dr. Holma Sundhaussena (Freie Universität Berlin) i prof. dr. Wolfganga Höpkena (Universität Leipzig) bila je od 2002.-2005. koordinator za Hrvatsku. U sklopu potonjeg projekta sudjelovala je u radu četiri meðunarodne radionice sa diplomandima iz Njemačke, Rumunjske, Bugarske, Hrvatske, Srbije, Kosova i Makedonije na kojima je držala predavanja i radila u manjima grupama na pojedinim općim temama. Godine 2008. sudjelovala je u projektu Zukunftswerkstatt, prof. dr. Holma Sundhaussena (Berlin) i prof. dr. Ulfa Brunnbauera (Regensburg). Projekt je bio posvećen odnosu izmeðu prošlosti i budućnosti na prostoru jugoistočne Europe i imao je tri velike sekcije od kojih je jedna namijenjena historijskim istraživanjima. Sudjelovala je u dva bilateralna hrvatsko slovenska projekta (prof. dr. Damira Agičića/prof. dr. Marte Verginelle) i Hrvatsko-slovenske veze u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Primjer obitelji Pongratz prof. dr. Dragana Damjanovića/dr. sc. Mihe Preinfalka). Održala je referate na osamnaest meðunarodnih konferencija u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Maðarskoj, SAD, Velikoj Britaniji, Rumunjskoj i Sloveniji. U nekoliko je navrata boravila u inozemstvu, 1993. u Beču na jednomjesečnoj stipendiji Instituta za jugoistočnu Europu, a tijekom 1996. i 1998. boravila je u Beču četiri mjeseca u sklopu austrijskog projekta Kroaten in Wien 1790-1918.

Na Odsjeku za povijest predaje hrvatsku povijest u 19. stoljeću. Od uvoðenja bolonjskog sustava do 2011. bila je voditelj istraživačkog smjera 19. i 20. stoljeća na diplomskom studiju povijesti. Voditelj je obaveznog predmeta «Hrvatska predmoderna i moderna povijest» na doktorskom studiju Hrvatske moderne i suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest. Od 2008./9. do 2010./11. obnašala je dužnost pročelnice Odsjeka za povijest i predstojnice Zavoda za hrvatsku povijest. Od 2014. godine predstojnica je Katedre za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest.

Iskra Iveljić izvodi nastavu na prediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Na prediplomskom studiju povijesti izvodi predavanja i seminar na obaveznom predmetu «Hrvatska povijest u 19. stoljeću» i više izbornih predmeta („Seljaštvo Banske Hrvatske u 19. stoljeću“; „Od staleškog ka modernom graðanstvu“; „Položaj žena u Hrvatskoj 19. stoljeća“; „Plemstvo Banske Hrvatske u 19. stoljeću“). Na diplomskom studiju drži nastavu na predmetu «Hrvatsko društvo i kultura u 19. stoljeću» obaveznom za istraživački smjer 19. i 20. stoljeća. Nositelj je svih navedenih predmeta. Na doktorskom studiju Hrvatske moderne i suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu održava nastavu iz obaveznog predmeta «Hrvatska predmoderna i moderna povijest» te iz nekoliko izbornih kolegija („Djeca i adolescenti u 19. stoljeću“, „Plemstvo u Banskoj Hrvatskoj u 19. stoljeću“, s doc. dr. I. Šuteom «Svakodnevni život zagrebačkog graðanstva u 19. i 20. st.»). Takoðer je održala predavanja na poslijediplomskim studijima pedagogije i povijesti umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, te za studente Instituta za povijest jugoistočne i istočne Europe u Regensburgu i studente Instituta za povijest istočne Europe u Beču. Takoðer je bila organizator hrvatsko-slovenske doktorske radionice (Filozofski fakultet, 25. svibnja 2012). te suurednik objavljenih radnih materijala (Hrvatsko-slovenska doktorska radionica, Radni listići sv. 3, ur. I. Iveljić i Željko Holjevac, FF-Press 2012.) Bila je član više komisija za znanstveno-nastavna napredovanja, kako u Hrvatskoj tako i u Sloveniji (izbor za red. prof. suvremene povijesti na Sveučilištu u Mariboru, 2015.).

Iskra Iveljić bila je u više navrata recenzent raznih knjiga, članaka, školskih knjiga, projekata i prijedloga za državne nagrade. Bavila se i ureðivanjem historijskih publikacija, kao član uredništva Časopisa za suvremenu povijest 1991.-1993., Radova Zavoda za hrvatsku povijest 1997.-2000. godine te jedan od osnivača i zamjenik glavnog urednika časopisa Otium. 1993.-2000. Uredila je više knjiga kako izvorne graðe tako i zbornika radova (hrvatskih i meðunarodnih) te je stručni redaktor prijevoda knjige Elinor M. Despalatović Ljudevit Gaj i ilirski pokret ( Zagreb, Srednja Europa 2015.).

ISKRA IVELJIĆ – CURRICULUM VITAE

Iskra Iveljić was born in 1959 in Frankfurt on the Main, Germany. She studied History and English language and literature at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb. From 1987 until 1990 she worked at the Croatian State Archives as a junior archivist, and from 1990 until 1993 she was assistant at the Institute of Contemporary History. Since 1993 she is at the History Department of the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb, since 2010 as a full professor of Croatian 19th century history. She teaches various obligatory courses on Croatian 19th century history for undergraduate, graduate and postgraduate students, as well as a number of non-obligatory courses on gender history, nobility and social and cultural history. She also held lectures for postgraduate students of art history and education at the Zagreb university, as well for students of the Institute for the History of Southeastern and Eastern Europe in Regensburg and the students of the Institute for the Eastern European History in Vienna.

From 2008 until 2010 she was the head of the History Department, and from 2008 until 2011 she was leading the graduate study of Modern and Contemporary history at the same Department. During this time she has improved international cooperation through several new Erasmus academic exchange contracts with universities in central Europe and through the participation of the History Department in the project run by the University in Konstanz (Germany), with a series of workshops on the theme Medien und Memoria. She was the head of the History Department (2008-2010) and since 2014 she is heading the Chair of Croatian History.

Iskra Iveljić wrote a master's thesis on attempts at modernization in Croatia in 1848, and in her doctoral dissertation she analyzed the Zagreb business elite from 1860 until 1883. Her mentor was Ph. D. Mirjana Gross. In 1993 she got a „Konstantin Jireček“ grant of the Insitute of the HistOry of East and Southeast Europe in Vienna, and in the same town she did extensive researches in 1996 and 1998. The research of I. Iveljić is focused on the various aspects of modernization, on the middle-class elite and on everyday life at the turn of the century. Recently she has studied the high nobility in northwestern Croatia in 19th and 20th century (a case study of the Rauch family). Both her studies of middle class and the nobility encompass political, economic and cultural aspects, the gender issues and the relationship towards children and teenagers. In a couple of articles she has also critically analyzed the Croatian postcommunist history-writing.

She has been a member of editorial boards of several Croatian historical journals: Časopis za suvremenu povijest (Journal of Contemporary History), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest (Journal of the Institute of Croatian History), Otium. Časopis za povijest svakodnevice (Otium. Journal of Everyday-life History). I. Iveljić also co-edited archival material, the most important being two volumes on the Croatian Sabor (Landtag) of 1848. She was a co-editor of collection of texts of Croatian historians published by Inštitut za novejšo zgodovino (Institute of Contemporary History) in Ljubljana in 2012 ( Iz hrvatske povijesti 20. stoljeća/Iz hrvaške zgodovine 20. stoletja – Croatian 20th Century History). I. Iveljić held papers at various international conferences in Germany, Austria, Slovenia, Italy, Hungary, Romania, Great Britain and USA.

She participated in many Croatian scientific projects (currently in Croatia and Central Europe: Art and Politics in the Late Modern Period (1780-1945), led by Ph.D. Dragan Damjanović) and several international ones: Kroaten in Wien 1790-1918 (The Croats in Vienna 1790-1918), led by Ph. D. Neven Budak (University of Zagreb) and Ph. D. Harald Heppner (University of Graz); Geschichte Südosteuropas als europäische Geschichte (History of Southeastern Europe as European History) led by Ph. D. Holm Sundhaussen (The Free University of Berlin) and Ph. D. Jürgen Höpken (University of Leipzig), bilateral Croatian-Slovenian projects The Public Use of History in Slovenia and Croatia - History in Slovene and Croatian Public Opinion (Ph. D. Damir Agičić, University of Zagreb/Ph. D. Marta Verginella, University of Ljubljana) and Croatian-Slovenian Ties in the 19th and the first Half of the 20th Century. The Example of the Pongratz Family (Ph. D. Dragan Damjanović and Ph. D. Miha Preinfalk of the Historical Institute Milko Kos, Ljubljana). She was also a keynote speaker at the Zukunftswerkstatt (led by H. Sundhaussen and Ph. D. Ulf Brunnbauer, University of Regensburg), held in the Goethe-Institut in Zagreb in 2008. I. Iveljić also has experience as a reviewer of books, articles, award proposal and scientific projects.

I. Iveljić has recently organized a couple of conferences and workshops: a round table Recent German History Writing on the Various Aspects of Modern South Eastern European History (Zagreb, 27 March 2010); Slovenian-Croatian conference Slovenian and Croatian Social and Economic History in 19th and 20th Century (Zagreb, 12 May 2010) and a worskhop for doctoral students of Ljubljana and Zagreb (Zagreb, 25 May 2012).

In 2014 she was the leader of the project of the University of Zagreb, the result of which is a book The Entangled Histories of Vienna, Zagreb and Budapest (18th-20th Century).

CJELOVITA BIBLIOGRAFIJA / COMPLETE BIBLIOGRAPHY

Kvalifikacijski radovi

1. Magistarski rad: Pokušaji modernizacije Banskog vijeća (1848.-1850.), Zagreb, 1992.

2. Doktorski rad: Uloga zagrebačke privredne elite u modernizaciji Hrvatske (1860.-1883.), Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Zagreb, 1998.

Autorske knjige:

1. Očevi i sinovi. Privredna elita Zagreba u drugoj polovici 19. stoljeća, Zagreb, Leykam international, 2007., 483 str.

2. Banska Hrvatska i Vojna krajina od prosvijećena apsolutizma do 1848., Zagreb, Leykam international, 2010., 199 str.

3. Anatomija jedne velikaške porodice. Rauchovi, FF-Press, Zagreb, 2014. , 311 str.

Uredničke knjige:

1. Hrvatski državni sabor uredili I. Iveljić, J. Kolanović i N. Stančić sv. 1, Zagreb, 2001., 617 str.

2. Hrvatski državni sabor, uredili I. Iveljić, J. Kolanović i N. Stančić, sv. 2, Zagreb, 2007., 661 str.

3. Zbornik Nikše Stančića, Zagreb, FF-Press, 2011., 387 str.

4. Iz hrvatske povijesti 20. stoljeća – Iz hrvaške zgodovine 20. stoletja, sa Ž. Lazarevićem i S. Matkovićem, Ljubljana, Inštitut za novejšo zgodovino, 2012., 183 str.

5. The Entangled Histories of Vienna, Zagreb and Budapest (18th-20th Century), Zagreb, FF-Press, 2015., 582 str.

Članci u domaćim publikacijama:

1. Teorija historije Agnes Heller, Naše teme 12, Zagreb, 1986., 2175-2184.

2. O nekim vidovima slavonstva u časopisu Slavonac, Historijski zbornik XL, 1987., 139-156.

3. O značenju Unutrašnjeg odsjeka Banskog vijeća (1848.-50.) Radovi Zavoda za hrvatsku povijest XXII., 1989., 71-94.

4. Nova istraživanja o graðanskom društvu 19. stoljeća, Historijski zbornik XLII., 1989., 283-291.

5. Trgovačka elita kao čimbenik modernizacije i hrvatske nacionalne integracije, Povijesni prilozi 10, 1991., 193-217.

6. Pokušaj stvaranja hrvatske vojske 1848./49. godine, Časopis za suvremenu povijest br. 2, 1992., 47-58.

7. Katolička crkva i civilno društvo u Hrvatskoj 1848. godine, Časopis za suvremenu povijest 2-3, 1993., 19-42.

8. Kultura nadzora u Banskoj Hrvatskoj 1860-ih godina, Spomenica Ljube Bobana, Zagreb, 1996., 191-201.

9. Modernizacija izvana i modernizacija iznutra. Hrvatske zemlje od neoapsolutizma do bana Ivana Mažruanića, u: Hrvatska i Europa, sv. 4, Zagreb, 2009, 93-103.

10. Prevlast unionista. Hrvatske zemlje do 1883. do 1903. godine idem, 125-138.

11. Prosvjeta Banske Hrvatske u 19. stoljeću, u: Zbornik Nikše Stančića, ur. Iskra Iveljić, Zagreb, 2011., 125-138.

Radovi u meðunarodnim publikacijama

1. Die Rolle der Grosskaufleute in der Modernisierung und in der nationalen Bewegung Zivil-Kroatiens in den sechziger Jahren des 19. Jahrhunderts, u: Hannes Stekl et al., Durch Arbeit, Besitz, Wissen und Gerechtigkeit, Beč-Köln-Weimar, 1992., 231-243.

2. «Stiefkinder Österreichs»: Die Kroaten und der Austroslavismus, u: Moritsch Andreas (ur.), Der Austroslavismus. Ein verfrühtes Konzept zur politischen Neugestaltung Mitteleuropas, Beč-Köln-Weimar, 1996., 125-137.

3. Le sentiment national an Croatie. L'identite nationale croate, Historiens&Geographes 366, Pariz, 1999., 151-157.

4. Die Kroaten und der Prager Slawenkongress, u: Andreas Moritsch (ur.), Der Prager Slawenkongresss 1848., Beč-Köln-Weimar 2000., 131-142.

5. Die zersplitterte Ökumene der HistorikerInnen. Historiographie in Kroatien in den 1990er Jahren, u: Alojz Ivanišević et al. (ur.), Klio ohne Fesseln? Historiographie im östlichen Europa nach dem Zusammenbruch des Kommunismus, Peter Lang Verlag, 2002., 363-380.

6. Hrvatska historiografija o 19. stoljeću nakon raspada Jugoslavije, Prispevki za novejšo zgodovino br. 2, Ljubljana 2004., 29-44.

7. Cum ira et studio. Geschichte und Gesellschaft Kroatiens in den 1990er Jahren, u: Helmut Altrichter (ur.), (Gegen)Erinnerung. Geschichte als politisches Argument, Oldenbourg Verlag, 2006., 191-204.

8. Die bürgerliche Elite Kroatiens in der zweiten Hälfte des 19. Jahrhunderts, u: Internationales Kultursymposion Mogersdorf, Bd. 35, Graz 2007., 175-194.

9. Die Römisch-katholische Kirche in Banalkroatien vom Josephinismus bis zum politischen Katholizismus, u: Internationales Kultursymposion Mogersdorf Bd. 31, Szombathely, 2008., 45-53.

10. Modernisierung Kroatiens in der zweiten Hälfte des 19. Jahrhunderts. Europäische Vorbilder und kroatische Besonderheiten, rukopis u tisku za zbormik radova Vorbild „Europa“ und die Modernisierung im 19. und 20. Jahrhundert, ur. C. Zach, F. Solomon et al., München, 2009., 25-45.

11. The Role of Education in Modernizing Croatia in the 2nd Half of the 19th Century, u: The Role of Education and Universities in Modernization Processes in Central and South-Eastern European Countries in 19th and 20th Century, ur. P. Vodopivec-A. Gabrič, Ljubljana, 2011., 19-34.

12. Kroatische Studenten und Professoren in Wien (1790-1918), u: The Entangled Histories of Vienna, Zagreb and Budapest (18th-20th Century), Zagreb, FF-Press, 2015., 291-356.

13. Kroatische Eliten in Wien im 19. Jahrhundert, u: The Entangled Histories of Vienna, Zagreb and Budapest (18th-20th Century) , Zagreb, FF-Press, 2015., 457-520.

Stručni članci

1. Sindikati u procjepu izmeðu radnika i poslodavaca (O polemici u International Journal of Social History 1989.) Časopis za suvremenu povijest br. 1-2, 1990., 177-183.

2. Graðanstvo u Habsburškoj monarhiji, Časopis za suvremenu povijest br. 3, 1990., 153-158.

3. Od uza Sudbenog stola do turneje po Rusiji. Nepoznata pisma Josipa Henneberga iz 1894.-1897., Časopis za suvremenu povijest br. 2, 2008., 587-624.

Prikazi

1. Henri Mendras, Seljačka društva, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 20, 1987., 293-297.

2. E.J. Hobsbawm, Doba revolucije, Naše teme 3, 1988., 733-736.

3. Gesellschaft, Politik und Verwaltung in der Habsburgermonarchie 1830-1918, ur. F. Glatz, R. Melville, Historijski zbornik XLI., 1988., 360-363.

4. Beiträge zu historischen Sozialkunde, Otium 1-2, 1994., 60-61.

5. Newsletter. Geschichte de Bürgertums in der Habsburgermonarchie, Otium 3-4, 1994., 83-84.

6. Mirjana Gross, Die Anfänge des modernen Kroatiens, Historijski zbornik XLVII., 1994., 195-196.

7. Mihovil Pavlinović, Hrvatski razgovori. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1995., 353-355.

8. s M. Strechom: Život obilježen strahom i nadom. In memoriam Mirjana Gross, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 2012., 13-16.

Enciklopedijske natuknice:

1. „Josip Jelačić“, „Narodna zahtijevanja“, „Banska konferencija“, „Hrvatska Četrdesetosma“ za Hrvatski leksikon sv. 1-2.

2. „Austroslavizam“ za Hrvatsku enciklopediju, sv. 1.

Objavljeno: 08.03.2016.

TRAŽILICA