Projekt: Simbolični prostori i njihove granice |
Naziv: Bilateralni znanstveni projekt "Simbolični prostori i njihove granice. Kulturni odnosi između Hrvatske i njemačkoga jezičnog prostora u srednjoeuropskom kontekstu"
Voditelji: dr. sc. Marijan Bobinac, red. prof. i Prof. Dr. Wolfgang
Müller-Funk (Institut für Germanistik/ Modul: Kulturwissenschaften/
Cultural Studies, Universität Wien / Diplomatische Akademie Wien)
Suradnici: Kolegice i kolege s germanističkih i drugih filoloških
/ kulturoloških odsjeka u Zagrebu i Beču te iz susjednih zemalja (Mađarska,
Češka, Slovačka, Slovenija, Srbija), uključujući i doktorande i
postdoktorande dviju partnerskih institucija.
Opis: Projekt "Simbolični
prostori i njihove granice. Kulturni odnosi između Hrvatske i njemačkoga
jezičnog prostora u srednjoeuropskom kontekstu" neposredno se nastavlja
na znanstveni projekt MZOŠ "Pamćenje i identitet. Hrvatsko-njemački
kulturni transfer" pod vodstvom prof. dr. Marijana Bobinca, a koji
se opet u mnogo čemu nadovezuje na istraživanja provedena u okviru
projekta "Hrvatsko-njemačke književne veze" (2000-2006). Rezultati
tog projekta, koji je obradio razne aspekte hrvatsko-njemačkih književnih
dodira (recepcija književnosti njemačkoga jezičnog područja, napose
austrijske, u Hrvatskoj, preuzimanje književnih poetika s njemačkoga
jezičnog prostora u hrvatsku književnost, književnost na njemačkom
jeziku nastala u Hrvatskoj, publicistika na njemačkom jeziku u Hrvatskoj,
povijest hrvatske germanistike itd.) prezentirani su na pet znanstvenih
simpozija i dokumentirani u pet zbornika radova.
Bilateralna,
hrvatsko-njemačka (u prvom redu austrijska) usmjerenost, koja i dalje
ostaje u središtu interesa, proširuje se dimenzijom multilateralnosti:
okolnost što je recepcija kulturnih fenomena s njemačkoga jezičnog
prostora na sličan način tekla i u Hrvatskoj susjednim i srodnim zemljama
doći će pritom znatno više do izražaja, a posebno snažnijim uključivanjem
inozemnih suradnika, stručnjaka za pitanja kulturnog transfera na području
bivše Habsburške Monarhije, odnosno Istočne i Jugoistočne Europe.
Pojam "kulturnog
transfera" odnosi se na procese prenošenja i posredovanja kulturnih
artefakata (književnih i drugih tekstova, diskursa, medija itd.) između
kulturnih sustava, pri čemu naglasak stoji na tri komponente: (1) na
procesima selekcije (tj. na logici izbora transferiranih tekstova, medijskih
diskursa itd.), (2) na procesima posredovanja (tj. na prikazu različitih
tipova interkulturalnih posrednika - pojedinaca, skupina, institucija)
i (3) na procesima recepcije (tj. na oponašanju i akulturaciji, odnosno
na kreativnom usvajanju i transformaciji kulturnih artefakata).
Potpuniji prikaz
dodira njemačke, posebice austrijske s hrvatskom književnošću i
kulturom - posebno u 19. i na početku 20. stoljeća - moći će
se dobiti tek relativiranjem ideje o 'samoniklosti' nacionalne kulture.
Novi, kritički pristup na povijest nacionalne književnosti i kulture
u sjećanje će dozvati sve ono što se u procesu nastajanja i kasnijeg
razvoja kulture potiskivalo i zaboravljalo. Razlog potiskivanju i zaboravljanju
nije, dakako, samo inzistiranje na samoniklosti vlastite kulture i isključivanju
onoga drugog, stranog. Razloge valja tražiti i u okolnosti što je
odnos prema nijemstvu i njemačkoj/austrijskoj kulturi dugo vremena
bio zatomljivan i prešućivan, pri čemu su u pozadini najčešće
stajali neki politički i/ili ideološki stavovi. U tim aspektima projekt
će se osloniti na metodičke koncepte "kulturnog sjećanja" i "pamćenja",
koncepte koji omogućuju istraživanje fenomena sjećanja i pamćenja
u književnim i neknjiževnim tekstovima, diskursima, medijima. Polazi
se od toga da sjećanje i pamćenje igraju odlučnu ulogu u izgradnji
i održanju individualnoga i društvenog, odatle i nacionalnog identiteta.
Važan naglasak
stavit će se pritom na širi, regionalni kontekst u kojem su nove nacionalne
kulture nastajale. Bio bi to ujedno i prilog regionalno utemeljenoj
kulturnoj povijesti nekadašnjega habsburškog prostora te Istočne
i Jugoistočne Europe, prilog koji se, dakako, ne bi smio svesti na
naivno-nostalgičan prikaz, kao što je to donedavno u raspravama o
Srednjoj Evropi često bio slučaj. Jer ono što je u srednjoevropskom,
posebno u bivšem habsburškom prostoru zanimljivo, nije nostalgija,
nego interakcija kulturnih silnica, isprepletenost jezika, kulture i
politike, slike o sebi i drugom, dinamika partikularizma i univerzalizma.
Utoliko će istraživanja provedena u ovom projektu pružiti prilog
određivanju pojma hrvatskog identiteta, napose u onim njegovim komponentama
koje su stajale ili još uvijek stoje u kontaktu s njemačkim jezičnim
prostorom, u prvom redu s Austrijom.
Predloženi
znanstveni projekt u istom se tematskom fokusu nadovezuje i na više
austrijskih istraživačkih aktivnosti. S tim u vezi treba posebno istaknuti
transdiciplinarni inicijativni kolegij (tj. doktorski studij) "Kulture
razlike. Transformacije u Srednjoj Europi nakon 1989. godine" na Sveučilištu
u Beču (voditelji: Heinz Fassmann i Wolfgang Müller-Funk, 2006-2008)
i nekoliko austrijskih znanstvenih projekta (uz potporu FWF-a) o kulturi
i književnosti Habsburške Monarhije (voditelji: Wolfgang Müller-Funk
i Waltraud Heindl, 2000-2006, o kojima je do sada objavljeno 6 naslova
u vlastitom nizu kod renomiranog izdavača Francke Verlag (Tübingen
2002-2007). U pripremi je i prijedlog novog projekta.
Tema zajedničkoga
bilateralnog projekta - o kojoj će biti riječi već na zajedničkom
simpoziju u Opatiji (4.-7. listopada 2007) - u prvom će se redu
usredotočiti na simbolični prostor bivše Jugoslavije i njegov odnos
prema kulturnom okružju, multietničkom prostoru bivše Dunavske monarhije
te prema njemačkom jezičnom prostoru. Na taj će se način germanistička,
komparatistička i povijesna istraživanja smjestiti u metodički okvir
koji je obilježen "kulturalnom prekretnicom" (cultural turn) u humanističkim
znanostima i u čijem će središtu stajati pojmovi poput pamćenja,
identiteta i razlike, interkulturalnosti i transkulturalnosti, kulturnog
transfera i konstrukcije simboličkih prostora.
Književnost,
kazalište i druge umjetnosti shvaćaju se pritom kao mediji i simbolički
izražajni oblici koji su pri stvaranju i oblikovanju modernih nacionalnih
kultura u 19. i 20. stoljeću imali presudnu ulogu. Raznovrsne manifestacije
književnosti, kazališta i umjetnosti djeluju, s jedne strane, na interne
političke, društvene i estetske okolnosti, no istodobno su povezani
i s eksternim književnim, intelektualnim i estetskim razvojem. Ti odnosi
određuju se kao interkulturni, intrakulturni odn. transkulturni i opisuju
procese uzajamnoga kulturnog transfera.
Cilj bilateralnog
projekta jest da, nastavljajući se na ranije navedene austrijske i
hrvatske znanstvene projekte, umreži znanstvenike iz više zemalja
i da u taj rad uključi i znanstvene novake. U spomenutim projektima
razmatran je i analiziran odnos središta i periferija, kulturnih promjena
i političkih transformacija, konstrukcija kulturnog pamćenja, konstrukcija
slika o sebi i drugima unutar fragmentiranog prostora Habsburške Monarhije.
Nasuprot postojećim nacionalnim projektima ovaj projekt predstavlja
dodatno tematsko produbljivanje i umrežavanje. Planira se izrada pojedinačnih
studija i članaka i njihovo objavljivanje u zbornicima radova. U središtu
će pritom stajati sljedeće teme:
- Pozornica nacije - nastajanje i razvitak nacionalnih kazališta u zemljama Srednje i Jugoistočne Europe između oponašanja i razgraničenja. - Prijelom stoljeća i nacionalno buđenje u zrcalu književnosti. - Kriza demokracije i njezina simbolična obradba u književnosti i intelektualnim diskursima međuratnog razdoblja: Jugoistočna Europa, Srednja Europa i njemački jezični prostor. - Raspad Jugoslavije, konstrukcija novih nacionalnih država te rat i mir u zrcalu književnosti na prostoru bivše Jugoslavije i njemačkom jezičnom prostoru nakon 1989. Ovaj bilateralni znanstveni projekt ne teži samo za postizanjem širega tematskog i strukovnog okvira, nego nastoji pružiti i prilog razvoju kulturoloških istraživačkih metoda koje se nastale slijedom kulturalne prekretnice u humanističkim i društvenim znanostima uopće, a osobito u znanosti o književnosti: uz istraživanja na području kulture pamćenja ovamo pripada i bavljenje raznim aspektima prostora ("spatial turn"), teorijom narative, konceptima reprezentacije poput teorija slike, teksta i medija, konceptima postkolonijalizma i kulturnog transfera.
Projekt je
koncipiran za dvije godine, 2008. i 2009, i predviđa sljedeće aktivnosti:
- Boravke mladih austrijskih
znanstvenika iz inicijativnog (doktorskog) studija odn. iz projekta
FWF-a u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. Wolfganga Müllera-Funka (plan:
3 puta po 10 dana)
- Boravke mladih hrvatskih
znanstvenika pod vodstvom prof. dr. Marijana Bobinca u Beču (plan:
3 puta po 10 dana)
- Workshop u Zagrebu,
2008. god.
- Završna konferencija
u Beču u suradnji s nekoliko partnerskih institucija (ÖAW, AG Kulturwissenschaften / Cultural Studies, Kakanien
revisited), 2009. god.
|