• POVIJEST

Antropologija, holistička znanost koja okuplja znanstvene grane i discipline kojima je zajedničko to što kao predmet svojeg proučavanja imaju čovjeka, prvi se put u Hrvatskoj mogla upisati kao dodiplomski sveučilišni studij akademske godine 2000./2001. Za izvedbu toga studija osnovana je 9. prosinca 1998. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu posebna Fakultetska katedra za antropologiju, a prvi program Studija antropologije osmislili su prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić, akademik Pavao Rudan, prof. dr. sc. Vitomir Belaj.

• ORGANIZACIJA STUDIJA

Studij antropologije organiziran je prema modelu 3+2; preddiplomski studij traje 6 semestara (3 godine), a diplomski studij 4 semestra (2 godine). Antropologija se studira kao dvopredmetni studij na obje razine, preddiplomskoj i diplomskoj, što znači da se može kombinirati sa svim drugim dvopredmetnim studijima Filozofskog fakulteta.

Preddiplomski studij Osnovni je cilj preddiplomskog studija antropologije upoznati studente s osnovnim pojmovima antropologije, metodama i tehnikama znanstvenog istraživanja te im omogućiti historijski pregled antropoloških teorija. Polaznici preddiplomskog studija moraju svladati osnovne elemente antropologije te sagledati njihovu teorijsku povezanost kako bi bili u mogućnosti razumjeti i prepoznati različitost ljudskih strukturiranja i djelatnosti koje iz njih izviru. Apsolviranjem kolegija studenti stječu znanja koja im omogućuju biti aktivnim sudionicima u antropološkim istraživanjima. Nadalje, nakon studija, razvijaju vještinu prepoznavanja evolucijske karakteristike bioloških i društveno kulturnih fenomena te njihove povezanosti. Zadaci studija ostvaruju se u obveznim i izbornim predmetima. Obaveza studenata je položiti sve ispite, napisati propisane seminarske radove i ispuniti sve druge propisane obaveze.

Diplomski studij Osnovni je cilj diplomskog studija ovladavanje polaznika znanjem iz područja antropologije, stjecanje vještina potrebnih za proučavanje i objašnjavanje kako sociokulturnih tako i bioloških determinanti društvenog života, osposobljavanje za sve one poslove u obrazovanju, znanosti, državnoj upravi i određenim gospodarskim granama koji se bave biološkim i sociokulturnim aspektima društvenog djelovanja. Zadaci studija ostvaruju se u obveznim i izbornim predmetima, terenskoj nastavi i stručnoj praksi. Tijekom studija studente se potiče na samostalan rad i sudjelovanje u znanstvenoistraživačkim projektima kroz što se osposobljavaju za interdisciplinaran rad usvajanjem odgovarajućeg praktičnog, stručnog i znanstvenog holističkog pristupa.  Obaveza studenata je položiti sve ispite, napisati propisane seminarske radove i ispuniti sve druge propisane obaveze. Studij završava završnim ispitom koji se sastoji od pisanja i obrane završnoga rada. Završetkom diplomskoga studija studenti stječu naziv sveučilišnog magistra antropologije.

• ZVANJE KOJE SE STJEČE I PROFESIONALNI STATUS

Preddiplomski studij Nakon završetka dvopredmetnog preddiplomskog studija, prvostupnici/ce imaju mogućnost nastaviti svoje obrazovanje na dvopredmetnom diplomskom studiju antropologije. Završen preddiplomski studij antropologije studentima također daje mogućnost uključivanja u diplomski studij antropologije, etnologije i srodnih znanosti. Uvjete za upis na druge diplomske studije u zemlji i inozemstvu određuju nositelji tih studija.

Nositelj ove kvalifikacije ovlašten je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom prvostupnik / prvostupnica (bakalaureus / bakalaurea) antropologije, te obavljati stručni posao u području za koji je stekao/la naziv. Završeni preddiplomski studij diplomante/ice osposobljava za različite poslove u kojima se zahtijeva razumijevanje (ne)povoljnosti društvenih gibanja te sudjelovanje u procesima društvenog planiranja. Na taj način oni su kompetentni dati svoj sud o društvenim i kulturološkim zbivanjima. Stečene vještine da prosuđuju čovjeka s antropološkog gledišta osposobljavaju ih za snalaženje u diskursu prirodoslovnih, tehničkih i medicinskih znanosti.

Diplomski studij Studenti koji su završili diplomski studij antropologije stječu uvjete za upis na doktorski studij antropologije ako polože razredbeni postupak i udovoljavaju ostalim uvjetima koje propisuje nositelj studija. Uvjete za upis na druge poslijediplomske i doktorske studije u zemlji i inozemstvu određuju nositelji tih studija.

Nositelj ove kvalifikacije ovlašten je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom sveučilišni magistra/magistar humanističkih znanosti, smjer antropologija, te obavljati stručni posao u području za koji je stekao/la naziv. Stručni profil diplomiranog antropologa omogućuje diplomiranom antropologu nezaobilaznu ulogu u svakom istraživačkom projektu u kojem se ispituje odnos društva, kulture i biotehnologije, odnosno društveni instituti kojima se reguliraju odnosi čovjeka s njegovom okolinom. Također je nezaobilazna uloga antropologa u istraživanju kulturnih procesa, ekoloških procesa i javnoga mnijenja, zatim u različitim ekspertnim timovima vezanim uz državne institucije poput ministarstava i drugih institucija državne uprave te različitih agencija koje rješavaju specifične društvene, kulturne i probleme ljudske okoline. Dodajmo naposljetku, da je jedno od recentnijih područja na kojem su antropolozi već duže vrijeme angažirani povezano s intenzivnim razvojem edukacijskih znanosti, te širenjem prostora obrazovanja u društvu prema cjeloživotnom obrazovanju iz čega nastaju problemi koje je potrebno znanstveno i stručno pratiti a antropologija je disciplina koja između ostalog osposobljava stručnjake upravo toga profila.