Jasna Andrić

ANDRIĆ, Jasna, muzealka i etnologinja, rođena je u Zagrebu 29. 11. 1930. godine. Otac dr. Josip Andrić bio je ugledni hrvatski katolički intelektualac, pravnik, književnik, glazbenik i jezikoslovac, urednik novina i časopisa, a majka Stanka potječe iz ugledne ličke obitelji Henneberg podrijetlom iz Češke. Diplomirala je 1954. godine VII. etnološku grupu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Po završetku studija bila je kustosica u Krajiškom muzeju u Banja Luci od 1963. do 1967. godine. Od 1971. do 1994. godine bila je znanstvena asistentica i stručna suradnica na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Terenski je istraživala na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Od 1971. do 1973. godine bila je tajnica HED-a. Predavala je kolegije o duhovnoj i materijalnoj kulturi Hrvata, u južnoslavenskom i slavenskom kontekstu. Istakla se kao vrsna mentorica mnogih studentskih radova i vrsna mentorica mnogih studentskih, magistarskih i doktorskih radova. Upućivala je mnoge generacije studenata u terenski rad kroz projekte Zadruge, Združivanja i njihovi etnološki pokazatelji i Tematska etnološka istraživanja. Posebice se bavila vjerovanjima, zadrugama, etnicima i etnonimima te stočarstvom. Potaknula je rad na nekoliko vrijednih izdanja kojima je dala svoj urednički pečat: Seljačke obiteljske zadruge II. Izvorna građa za 19. i 20. stoljeće, Publikacije Etnološkog zavoda Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 5, Otvoreno učilište: Zagreb, 1992., Milovan Gavazzi: Baština hrvatskog sela, Otvoreno učilište: Zagreb, 1993., Sir: tradicija i običaji, Pučko otvoreno učilište Zagreb, 2003.

Odabrana bibliografija:

  • „Vjerovanje da mrtvog ne valja tresti“, Zbornik krajiških muzeja, 3-4 : Banja Luka, Bihać, Drvar, Jajce i Prijedor,1968/69, 45-58.
  • „Iz etnološke problematike s područja nekih starih rudarskih središta“, Izvješća 3, 1972., 45-63.
  • „Zadruga, novija istraživanja, njihova svrha i rezultati“. Etnološki pregled 10, 1972., 57-76.
    „Profesor dr. Milovan Gavazzi i njegov rad na polu etnološke muzikologije“, Lički zbornik 1, 1978., 1-16.
  • „Osvrt na neke od podataka Štefana Kociančića u Arkivu za povjesnicu Jugoslavensku, na njihovo značenje i ulogu u našim znanstvenim istraživanjima“, Etnološka tribina 6-7, 1984., 147-164.
  • Andrić, Jasna – Išgum, Marija. „Ženska oglavlja iz zagrebačke regije : Zbirka Biškupić“, Zagreb = Women’s head-wear from the Zagreb region : Biškupić Collection, Zagreb : Knjižnica Vladimir Nazor, Zagreb, [12 – 29. travnja 1984] Zagreb : Centar za kulturu i obrazovanje, 1984.
  • „O Šijacima“, Đakovački vezovi, 1984., 36-39.
  • „Nadimak „Rkać“ (Rkač)“, Etnološka tribina 11, 1988, 43-59.
  • „Slijedom pojava povezanih s običajem pogreba u lijesu od izdubena stabla“, Studia ethnologica Croatica 3, 1991.,43 – 83.
  • „Pitao je „da li ga vide“ i zaželio „da ga dogodine ne bi vidjeli““, Etnološka tribina 14, 1991., 77-84.
  • „O autoru i o djelima“. U Baština hrvatskoga sela (Milovan Gavazzi), Zagreb: Otvoreno sveučilište, 1991., 5-8.
  • „Proslov“. U: Seljačke obiteljske zadruge. Izvorna građa za 19. i 20. Stoljeće, sv. 2, 1992, Zagreb: Otvoreno sveučilište, 5-7.
  • „Jedan pristup pitanjima uz slavenski pojam nežit“, 11. međunarodni kongres slavista, Bratislava, 31.8.-9.9.1993. Croatica : prinosi proučavanju hrvatske književnosti, ur. Ante Stamać. – 23/24. (1993), 37/38/39 ; 9-37.
  • „Ante Sekulić: Knjiga o Bunjevcima koja zbunjuje“. Arhivski vjesnik, 36/1993, 255-306), Studia ethnologica croatica 6, 225-231 (osvrt)
  • „Iz baštinjene kulture Hrvata odavno nastanjenih u okolici Bihaća“, Marulić: hrvatska književna revija 29, 1996., 78-83.
  • „Buše, bušari, ulice“, Studia ethnologica croatica 7/8, 1999., 293 – 325.
  • „Domaći sir i njegove raznolikosti u Hrvatskoj“, Sir: tradicija i običaji, Zagreb: Pučko otvoreno učilište, 2003.,15-34.
  • „O Kranjcima“, Folia onomastica Croatica. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za filološke znanosti, ur. Petar Šimunović, Knj. 10, 2001/2003.,1-21.

dr. sc. Tihana Petrović Leš