URED: C-003
TELEFON: +385 1 4092 128
E-MAIL: mcerneli@ffzg.hr
KONZULTACIJE: utorak 11 – 12 h

KOLEGIJI:
Temeljni pojmovi hrvatske etnologije (nositeljica/izvođačica)
Prakse terenskog istraživanja (nositeljica/izvođačica)
Komparativna istraživanja običaja (nositeljica/izvođačica)
Bunjevački identiteti (doktorski studij) (nositeljica/izvođačica)

BIOGRAFIJA
Milana Černelić rođena je 11. kolovoza 1954. u Osijeku. Diplomirala je godine 1980. engleski jezik i književnost (A1) i etnologiju (A2) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1980. zaposlena je kao stručni suradnik na Odsjeku za etnologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Magistarski rad s naslovom Tradicije svatovskih časti, njihovi nazivi i uloge, s osobitim obzirom na pojavu i uloge staćela obranila je 1988. godine, a doktorsku disertaciju s naslovom Odabrane pojave iz svadbenih običaja bunjevačkih Hrvata kao izvor za proučavanje njihove etnogeneze 1997. Izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje viši asistent 1998., u znanstveno-nastavno zvanje docenta 2001. Od 2003.-2007. bila je predstojnica Katedre za nacionalnu etnologiju. U srpnju 2006. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, a u ožujku 2012. u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora.
Koristila je istraživačke stipendije u Mađarskoj 1983. i 2012.
Suurednica je triju znanstvenih monografija i jednog Zbornika radova.
Sudjeluje u nastavi u okviru koje je kreirala samostalne nastavne kolegije do uvođenja bolonjskog programa studija: Svadbeni običaji slavenskih naroda (od 1989./1990.), Komparativna istraživanja običaja (od 1998/1999) i Seminar iz opće etnologije (od 2001./02), koji je izrastao iz fakultativne terenske nastave. U nastavi poslijediplomskoga studija etnologije sudjelovala je od tečaja 1996./1998., u kolegiju Načela istraživanja materijalne kulture.
Bila je koautorica izložbe Iz baštine bačkih Hrvata – Bunjevaca koja je ostvarena 1998. u suradnji s DVPH i Etnografskim muzejom u Zagrebu. Surađivala je s Ministarstvom kulture RH s dva prijedloga za uvrštavanju ličkog sira škripavca i ličkog prelo u registar nematerijalne kuturne baštine.
Za knjigu Bunjevačke studije Milana Černelić dobila je 2008. godine godišnju nagradu „Milovan Gavazzi“ HED-a u kategoriji znanstveni i nastavni rad, a 2010. nagradu u istoj kategoriji ko suurednica 2. i 3. sv. znanstvene monografije Živjeti na Krivom Putu. 2012. godine dobila je Povelju grada Senja za etnološka istraživanja senjskog zaleđa. Za radove ostvarene u okviru terenske nastave, koju je vodila, pojedini su studenti primili nagrade FF-a, HED-a i Rektorovu nagradu za znanstveni rad.
Članica je HED-a, SIEF-a, Matice hrvatske, Društva sveučilišnih nastavnika i Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata (DVPH).
Uže područje znanstvenog interesa su pojave iz duhovne i društvene kulture: običaji, obitelj, uloga etnologa u razvoju ruralnog turizma, problemi etničkih grupa – napose hrvatske (sub)etničke grupe Bunjevci i pitanja njihove etnogeneze i oblikovanja njihovog kulturnog i etničkog identiteta. Od 1981. nadalje sudjeluje u organiziranom znanstvenom radu u okviru znanstvenih projekata : Seljačke obiteljske zadruge (Zadruge u Hrvata u 19. i 20. stoljeću), Izradba filmske dokumentacije, Združivanja i njihovi etnološki pokazatelji, Tematska etnološka istraživanja, Uništena baština zapadne Slavonije. Od 2002.-2006. godine bila je voditeljica projekta Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca. Od 2008. nadalje voditeljica je znanstvenog projekta Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca. Suradnica je na domaćem projektu Triplex Confinium: hrvatska riječna višegraničja i na dva međunarodna znanstvena projekta: Mostovi: Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu 1500. – 1800., Odsjek za povijest Filozofski fakultet (2004. – 2010.) i Janković Castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni Kotari region, Sveučilište u Zagrebu od 2011. nadalje. Na poziv Kulturno zavičajnoga udruženja “Napredak” iz Gornje Lastve bila je voditeljica projekta etnoloških terenska istraživanja u Gornjoj Lastvi i drugim hrvatskim naseljima u Boki Kotorskoj.

BIBLIOGRAFIJA
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=098466