Mjecečni arhivi: listopad 2015.

Obavijest – prof. Škrbić Alempijević

U srijedu, 4. studenog o. g., Nevena Škrbić Alempijević neće održati nastavu ni konzultacije zbog sudjelovanja na znanstvenoj konferenciji. Nadoknada nastavnog termina organizirat će se u dogovoru sa studentima.

Poziv na predavanja – Putom profesora Gavazzija

Hrvatsko etnološko društvo obilježava 120 godišnjicu rođenja prof. Milovana Gavazzija (1895.-1992.), jednog od najznačajnijih hrvatskih etnologa koji je postavio temelje etnološkom znanstvenom radu u Hrvatskoj. Bio je kustos etnolog u Etnografskom muzeju u Zagrebu (1922.-1927.), a 1939. i njegov direktor. Od 1927. do umirovljenja bio je profesor na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U okviru seminara, Gavazzi je potaknuo razne stručne djelatnosti, izdavačku djelatnost, započeo je s etnološkom kartografijom i pionir je snimanja dokumentarnih etnografskih filmova u Hrvatskoj. Dobitnik je Herderove nagrade 1970. godine, a Međunarodni savez antropoloških i etnoloških društava dodijelio mu je 1988. godine plaketu kao etnologu svjetskog glasa. Kao mladi kustos etnolog, 1923. godine sudjeluje (uz Vladimira Tkalčića, tadašnjeg direktora Etnografskog muzeja) u etnografskoj ekspediciji po Kupi. Obilježavajući godišnjicu tog, po mnogo čemu značajnog putovanja, Etnografski je muzej 1993. godine postavio izložbu „Pokupska sjećanja – Etnografska ekspedicija 1923.“ Autorice ove zanimljive izložbe i kataloga bile su Aleksandra Muraj, Nerina Eckhel i Vesna Zorić.
U Muzeju grada Siska etnologinja Katica Mrgić ponukana devedesetak godina starim opisima zanimljivosti Pokuplja, okupila je 2014. godine dinamičnu ekipu s ciljem ponavljanja putovanja od Karlovca do Siska i snimanjem sadašnjeg stanja ovoga kraja.
Na temu Putom profesora Gavazzija Hrvatsko etnološko društvo će, u ciklusu predavanja Kluba HED-a, organizirati dva predavanja i to će održati:
Dr. sc. Aleksandra Muraj: “Pokupska sjećanja – Etnografska ekspedicija 1923.“ i Katica Mrgić: “Ponovljena pokupska ekspedicija iz 1923.“ u utorak, 3. studenoga 2015. u 12 sati u Konferencijskoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta, Ivana Lučića 3, Zagreb.

Dodijeljene nagrade Filozofskog fakulteta

U povodu Dana fakulteta, u ponedjeljak, 19. listopada 2015., Filozofski fakultet dodijelio je Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju i njegovim članovima i studentima niz nagrada. Godišnja nagrada Filozofskoga Fakulteta dodijeljena je prof. dr. sc. Jadranki Grbić Jakopović – za knjigu Multipliciranje zavičaja i domovina. Hrvatska dijaspora: kronologija, destinacije, identitet.
Nagrada Franjo Marković dodijeljena je skupini studenata etnologije i kulturne antropologije (Katarina Dimšić, Matko Đevoić, Iva Grubiša, Lucija Halužan, Sara Mikelić i Andrea Višak) – za izniman angažman u terenskom etnološkom istraživanju u mjestima Bački Monoštor i Bački Breg u okolici Sombora s većinskim hrvatskim stanovništvom u Vojvodini (Srbija), provedenom u travnju i studenome 2014. godine u okviru kolegija Prakse terenskog istraživanja nositeljice prof. dr. sc. Milane Černelić.
Posebno priznanje Filozofskoga fakulteta za angažman u organizaciji Međunarodne konferencije SIEF dodijeljeno je dr. sc. Marijani Belaj, dr. sc. Neveni Škrbić Alempijević, dr. sc. Sanji Potkonjak, dr. sc. Petri Kelemen, dr. sc. Tihani Rubić i dr. sc. Tiboru Komaru.

Obavijest – prof. Šantek

Zbog bolesti dr. sc. Šantek u srijedu 21.10. neće održati nastavu niti konzultacije. Studenti se u slučaju potrebe mogu javiti e-mailom.

Poziv na na 11. Umjetničku vrtnu kućicu

Strategije bilježenja grada: pamćenje, sjećanje i urbanizam na primjeru Zagreba
21.10.2015. / 20:00 h / Showroom Galerije Nova (Teslina 7)
Razgovaraju: Valentina Gulin Zrnić (Institut za etnologiju i folkloristiku), Nevena Škrbić Alempijević (Filozofski fakultet u Zagrebu), Boris Bakal (Bacači Sjenki), Sonja Leboš (Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja) i Sanja Horvatinčić (Institut za povijest umjetnosti). Moderatorica: Marija Borovičkić
Bilježenje grada kao gesta, slučajnost, umjetnički angažman ili političko djelovanje otvara niz teorijskih, intencijskih i morfoloških varijacija. Vitalnost i slojevitost ove teme dotaknut ćemo kroz nekoliko aspekata, naglašavajući paralelizme i relacije sličnosti i razlika između kulturno-antropoloških, povijesno-umjetničkih i umjetničkih metodoloških i analitičkih okvira. Primjer grada Zagreba i njegovih heterogenih praksi politika pamćenja, kolektivnih sjećanja, urbanističkog građenja i oblikovanja, poslužit će kao vizualizacija i konkretizacija artikulacija gradskog prostora i kolektivne svijesti koje su iz različitih perspektiva istraživali i propitivali naši gosti. Više u prilogu.

Obavijest – prof. Grbić

U četvrtak 22.10.2015.g. neće se zbog terenske nastave održati nastava iz kolegija Globalizacija i lokalne kulturne prakse. Nadoknada po dogovoru.
Ponovno se obavještavaju studenti koji slušaju kolegije Etnografija komunikacija i Globalizacija i lokalne kulturne prakse o terenskoj nastavi. Budući da ima još ima mjesta u autobusu zainteresirani neka se jave prof. Tihani Petrović što prije.

Terenska nastava – Slovenija

Terenska nastava je namijenjena studentima I. godine, ali i svima ostalima zainteresiranima. Voditeljice terenske nastave su dr.sc. J. Grbić Jakopović, N. Škrbić Alempijević i dr.sc. T. Petrović Leš. Dana, 21.10. (srijeda), nastavnica T. Petrović Leš će u sobi C-004 od 11.30 do 13.00 h prikupljati dodatne prijave. Ostalo je slobodnih desetak mjesta.
22.10.2015., četvrtak: Zagreb–Stična-Bogenšeperk-Zagreb
8.30 h polazak autobusom iz Zagreba (ispred zgrade Filozofskog fakulteta)
10.00 h Muzej kršćanstva –  Stična: razgledavanje izložaba uz stručno vodstvo (povijest kršćanstva u Sloveniji s naglaskom na razdoblje rano kršćanskog razdoblja, razdoblje srednjeg vijeka, 15. stoljeća i uspona gradova i širenja siromašnih redova; 16. stoljeće – protestantizam, 17. i 18. stoljeće protureformacija i reforme Marije Terezije i Josipa II., te 19. stoljeća i narodnog preporoda u Sloveniji). Posjeta samostanskoj ljekarni i čajarni.
12.30 Bogenšperk, renesansni grad, jedan je najvažnijih kulturnih spomenika u Sloveniji. Grad je značajan jer je bio dvadeset godina u vlasništvu obitelji J. W. Valvazora.  Osim povijesti grada, prikazan je i Valvazorov boravak i rad u gradu (kroz multimediju), radna soba, tiskara i teme koje zaokupljale tadašnje ljude: čarobnjaštvo, nošnje, priroda, te odnos prema smrti. Razgledavanje uz stručno vodstvo.
15.00 – 16.00 h Odmor
16.00 h povratak prema Zagrebu i dolazak oko 17. 30 h.
Važne napomene: Pripremiti valjane dokumente (osobna ili putovnica), za ulaznice i vodstvo po muzejima: 6.00 eura. Ponijeti sendviče i piće. Tek nakon razgledanja Bogenšperka, omogućit ćemo odmor i okrijepu – sami plaćamo. Odjeća i obuća praktična i prilagođena hladnijem vremenu.

Obavijest – prof. Petrović Leš

Dr. sc. Tihana Petrović Leš će redovite konsultacije u zimskom semestru održavati utorkom od 14.00 do 14.45 i četvrtkom od 10.00 do 11.00 h, te prema dogovoru.