Zavod za lingvistiku dijelom je Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1960. godine.

U Zavodu je od osnutka do danas uspješno vođeno više desetaka domaćih i međunarodnih projekata. Danas su u Zavodu aktualna dva projekta: Neologizmi u hrvatskome i europskome kontekstu (MZOŠ 130-1300869-0834) čija je voditeljica dr. sc. Vesna Muhvić-Dimanovski i Hrvatski jezični resursi i njihovo obilježavanje (MZOŠ 130-1300646-0645) koji vodi dr.sc. Marko Tadić.

Povijest Zavoda

Zavod za lingvistiku, koji je od osnutka do 1976. djelovao pod nazivom Institut za lingvistiku, idejno su 1960. godine začeli profesori Mirko Deanović, Rudolf Filipović, Veljko Gortan, Josip Hamm i Vojmir Vinja kako bi na jednome mjestu okupljali istraživače filološkog usmjerenja. Osnovni su zadaci Instituta bili: 1. aktivno sudjelovanje u radu i razvoju lingvistike kao znanosti i lingvističkih metoda istraživanja hrvatskoga i drugih jezika; 2. obrađivanje problematike različitih grana opće i poredbene lingvistike; 3. proučavanje odnosa između hrvatskoga i drugih jezika; 4. osposobljavanje mladih istraživača.

Prvi je direktor Zavoda, do 1963, bio profesor Lj. Jonke, a profesori R. Filipović, R. Katičić i V. Vinja bili su članovi Uprave. Od 1963. do 1983. godine direktorom je bio prof. R. Filipović kojega na mjestu predstojnika zamjenjuje profesor M. Moguš koji je tu dužnost vršio do 1992. godine. Od 1992. do 1994. godine predstojnicom je Zavoda bila profesorica M. Bratanić, a od 1994. nadalje tu je funkciju obnašala dr.sc. V. Muhvić-Dimanovski. 1967. godine, značajne za hrvatsko jezikoslovlje zbog objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, tadašnji je direktor Instituta bio jedan od potpisnika deklaracije. 1976. godine naziv Instituta promijenjen je u Zavod za lingvistiku.

Ciljevi

Osnovni je cilj Zavoda dobro opisan riječima njegovih začetnika, koji su 1959. zatražili od Vijeća Filozofskoga fakulteta da se utemelji Institut za lingvistiku sa sljedećim argumentom: „Da bi sveučilišni nastavnici – lingvisti mogli unaprijediti nauku koja predstavlja njihovu užu struku potreban je zajednički, organizirani rad i najuža suradnja među predstavnicima jednakih ili srodnih nauka u jednoj ustanovi koja će unaprijediti i aktivno zastupati našu nauku u svijetu...“. Cilj unaprijeđivanja lingvistike u domaćim i međunarodnim okvirima ponajbolje se ostvarivao kroz različite projekte koji su se vodili i danas se vode u Zavodu. Raznolikost tema kojima su se bavili pojedini istraživači i voditelji projekata pokazuju da je cilj Zavoda, između ostaloga, bio i obuhvatiti najrazličitija područja jezikoslovlja.