Studij slovačkoga jezika i književnosti jedan je od najmlađih neofiloloških studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njegovo je osnivanje u okviru Odsjeka za slavenske jezike i književnosti, odnosno Katedre za zapadnoslavenske jezike i književnosti inicirala prof. dr. sc. Dubravka Sesar, koja je u program studija bohemistike (III. i IV. godište) od akad. godine 1994./95. uvela dva izborna slovakistička kolegija (Slovački jezik i Slovačku književnost) te organizirala prvi slovački lektorat. Tako se akad. god. 1994./95. slovački jezik počeo predavati kao izborni predmet, odnosno kao drugi slavenski jezik, namijenjen svim studentima kroatistike i slavistike, ali su ga uglavnom slušali bohemisti. Kolegij je do kraja 1997./98. akad. godine vodio prvi ugovorni (razmjenski) lektor za slovački jezik PhDr. Emil Horák CSc., slavist (leksikolog) iz Bratislave. Samostalan studij slovačkoga jezika i književnosti postoji od akad. godine 1997./98. Tada je Emil Horák na I. godini studija predavao dva kolegija: Uvod u studij slovačkoga jezika i Slovačku gramatiku (fonologiju i osnove morfologije).

Na Odsjek je kao asistentica za slovačku književnost početkom 1994./1995. akad. godine primljena Zrinka Stričević Kovačević. Završivši 1992. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studij komparativne književnosti i bohemistike, iste se godine upisala na poslijediplomski (postgradualni) studij književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Komenskoga u Bratislavi. Završivši ga 1997. godine disertacijom o hrvatskim motivima u djelu Martina Kukučina, stekla je diplomu koja joj je priznata kao magisterij znanosti. Zrinka Kovačević započela je 1994./95. održavati prvu, izbornu nastavu iz slovačke književnosti za bohemiste i slaviste. Osnutkom samostalnoga studija slovakistike, 1997./98. akad. god., preuzela je kolegije Slovačka kultura i civilizacija te kolegije iz slovačke književnosti. Surađivala je na prvom projektu prof. D. Sesar i objavila knjigu Hrvatski motivi u djelu Martina Kukučína (1998.). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirala je 2004. disertacijom Slovačka drama i kazalište nakon baršunaste revolucije, pod mentorstvom akad. N. Batušića. Od ožujka 2005. do kraja akad. god. 2010./11. bila je dužnosnica u MZOS-u, a na slovakistici je povremeno predavala kao vanjska suradnica. U zvanje docenta izabrana je početkom 2013. godine, a 2013./14. izabrana je za pročelnicu Odsjeka. Predaje dva obvezna i niz izbornih kolegija iz slovačke književnosti. Obradila je sve značajne slovačke pisce (25 članaka) u Leksikonu stranih pisaca (Zagreb 2001.) te napisala 63 članka u Hrvatskoj enciklopediji (1999.–2009.), čime je temeljito dopunjen korpus slovačke književnosti u našoj leksikografiji.

Akad. godine 1997./98. na slovakističkom dijelu projekta Istraživanje zapadnoslavenskih jezika prof. D. Sesa rpočeo je kao znanstveni novak surađivati Siniša Habijanec. Nakon završetka studija opće lingvistike i fonetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stručno se usavršavao u Slovačkoj, i to od zimskoga semestra 1997./98. do ljetnoga semestra 2001/02. akad. godine; 1998. se upisao na poslijediplomski (postgradualni) studij slovačkoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Komenskoga u Bratislavi. Obranom disertacije o razvoju prozodijskoga sustava slovačkoga jezika stekao je 2002. godine diplomu koja mu je priznata kao magisterij znanosti. Objavio je niz radova s područja jezikoslovne slovakistike, a od 2003./2004. godine redovito je održavao nastavu iz fonologije i morfologije slovačkoga jezika. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranio je 2006. godine disertaciju na temu Razvoj slovačkoga akcentuacijskog sustava kao model akcentuacijskoga razvoja zapadnoslavenskih jezika, izrađenu pod mentorstvom prof. D. Sesar. Na studiju slovakistike radio je do kraja akad. god. 2009./2010.

Akad. god. 2001./2002. na slovakistici je zaposlena i prva stalna lektorica za slovački jezik – Mgr. Maria Vuksanović Kursar. Po završetku osnovne i srednje škole u Šibeniku, upisala se na studij slovakistike i galicistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Komenskoga u Bratislavi, gdje je 1997. diplomirala. Kao kompletan stručnjak za područje slovakistike, iskusan mladi pedagog, izniman bilingvalni lektor i prevoditelj, M. Kursar je na slovakistici mogla predavati bilo koji kolegij, a na početku je preuzela dio jezičnih vježbi, seminar iz prevođenja te nastavu iz kolegija Slovačka kultura i civilizacija. Objavila je više stručnih i nekoliko znanstvenih radova i vrlo je aktivno surađivala na projektima prof. D. Sesar te zajedno s njom napisala prvi Slovačko-hrvatski rječnik / Hrvatsko-slovački rječnik s gramatikom (2005.). Suautorica je i slovačkoga dijela Hrvatsko-slavenskoga rječnika poredbenih frazema Željke Fink Arsovski (2006.). U zvanje više lektorice izabrana je 2006. godine. Nakon uvođenja bolonjske reforme M. Vuksanović Kursar vodi sve prijevodne vježbe na diplomskom studiju slovakistike, a predaje i dva književna izborna kolegija. Usto se bavi stručnim i književnim prevođenjem te završava doktorski studij književnosti.

Kompletiranjem studija slovakistike povećan je obujam nastavnih obveza pa je u održavanje jezične nastave (vježbi) akad. godine 2004./2005. uključen i Martin Machata, najprije kao vanjski suradnik, a od 2007. kao stalni lektor za slovački jezik. U zvanje višega lektora izabran je 2012. godine. M. Machata je rođen i školovan u Slovačkoj; na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Komenskoga u Bratislavi završio je 2000. godine studij kroatistike i germanistike. Sudjeluje na znanstvenim skupovima, objavljuje stručne i znanstvene radove i bavi se prevođenjem. Održava nastavu iz jezičnih vježbi, a vodio je i vodi nekoliko izbornih kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju slovakistike.

Od 2008./2009. akad. godine na slovakistici je kao vanjski suradnik angažiran komparatist dr. sc. Marijan Šabić, koji je tri godine kontinuirano izvodio nastavu iz obveznoga kolegija Slovačka književnost do kraja 19. stoljeća. U prosincu 2011. izabran je u naslovno zvanje docenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija – znanost o književnosti (slovačka književnost). U svojim znanstvenim kroatističko-slavističkim radovima bavi se i određenim slovakističkim temama, posebice onima iz preporodnoga razdoblja.

Na slovakistici je akad. god. 2008./2009. kao asistentica i nanstvena novakinja na projektu prof. D. Sesar zaposlena Ivana Čagalj. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je u srpnju 2008. godine studij kroatistike te slovačkoga jezika i književnosti, a ujesen 2008. upisala se Poslijediplomski doktorski studij lingvistike, koji je apsolvirala te sada priprema disertaciju. U nekoliko se navrata usavršavala na Filozofskom fakultetu u Bratislavi, sudjelovala na više međunarodnih znanstvenih skupova i objavila niz znanstvenih radova. Na slovakistici kontinuirano drži nastavu iz kolegija Slovački jezik (za neslovakiste), izvodila je nastavu iz nekoliko izbornih kolegija, a posljednjih godina na diplomskom studiju redovito predaje Slovačku književnost na filmu.

Od početka akademske godine 2008./2009. na slovakistici je kao vanjska suradnica angažirana dr. sc. Martina Grčević, rođ. Gazdíková. U srpnju 2010. izabrana je u zvanje docentice i primljena u stalni radni odnos. U svibnju 2013. izabrana je i u zvanje više znanstvene suradnice. Od 2010. godine uključena je kao suradnica u rad na projektu prof. D. Sesar. M. Grčević završila je 1997. studij rusistike i germanistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. A. Komenskoga u Bratislavi, nakon kojega je apsolvirala i polugodišnje usavršavanje ruskoga jezika i književnosti na Institutu A. S. Puškina u Moskvi. U ožujku 1998. godine upisala se na Internationale Frühjahrsakademie u Mannheimu, a zatim i na doktorski studij na sveučilištu u Mannheimu, koji je, paralelno radeći na nizu znanstvenih projekata, završila 2005. godine. U veljači 2008. zaposlila se kao znanstvena novakinja na projektu akad. Stjepana Babića u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU u Zagrebu. Stekavši veliko iskustvo u radu na jezikoslovnim znanstvenim projektima (njemačkim, međunarodnim i hrvatskim), M. Grčević se profilirala u kompetentnoga slavističkoga i slovakističkoga stručnjaka. Objavila je za slovakistiku iznimno značajnu znanstvenu knjigu Die tschechischen Kontaktwörter in der slovakischen Sprachpraxis (Slavistische Beiträge, 2005), jednu stručnu knjigu vrijednu s kroatističkoga gledišta te značajan boj znanstvenih radova, tiskanih u njemačkim i hrvatskim znanstvenim publikacijama. U nastavi na slovakistici M. Grčević je uz obvezni kolegij Uvod u slovačku kulturupreuzela i najveći broj teorijskih jezikoslovnih kolegija: slovačku fonologiju i morfologiju, te izborne kolegije Suvremena slovačka jezična situacija i Povijest slovačkoga književnoga jezika. Uz redovite obveze prihvatila je početkom 2011./12. godine i funkciju zamjenice pročelnice, a već u zimskom semestru iste godine i pročelnice Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti, koju je obavljala do kraja 2012./13. akad. godine. Početkom 2013./14. akad. godine prihvatila je obveze predstojnice Katedre za slovački jezik i književnost.

Kad je 1997./98. akad. godine, u okviru tadašnjega Odsjeka za slavenske jezike i književnosti, odnosno Katedre za zapadnoslavenske jezike i književnosti, otvoren samostalni, cjeloviti studij slovakistike, predstojnica te Katedre bila je prof. dr. sc. Dubravka Sesar. Nakon što se veliki slavistički odsjek 2004./2005. podijelio na tri manja odsjeka, slovakistika je pripala Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti i tada je osnovana posebna Katedra za slovački jezik i književnost. Od 2004./2005. do kraja 2012./13. akad. godine predstojnica slovakističke Katedre bila je prof. D. Sesar, a naslijedila ju je dr. sc. Martina Grčević. Prof. D. Sesar oblikovala je programe studija slovakistike, brinula se za školovanje slovakističkih stručnjaka i uspostavila prve kontakte sa slovačkim znanstvenim i državnim ustanovama. Zahvaljujući dobroj suradnji svih članova Katedre, studij slovačkoga jezika i književnosti ušao je u akad. godinu 2005./2006. s novim programom – prema na čelima Bolonjske deklaracije. Od 2007. godine prof. D. Sesar redovito održava nastavu iz obveznoga kolegija Sintaksa slovačkoga jezika te jednoga izbornoga kolegija (za slaviste). Mentorirala je mnoštvo diplomskih radova i objavila više znanstvenih radova koji obuhvaćaju i slovakističke teme. S Marijom Kursar napisala je prvi Slovačko–hrvatski rječnik / Hrvatsko–slovački rječnik (s gramatikom) (2005.) te prevela slovačke preporodne klasike 19. stoljeća, a prijevodi su zajedno s povijesnim pregledom J. Jankoviča objavljeni u knjizi Tatre i Velebit / Tatry a Velebit. (Bratislava 2008.).

Od dolaska prvoga razmjenskoga lektora za slovački jezik dr. E. Horáka na slovakistici se nastavila redovita razmjena ugovornih lektora. Od akad. god. 1998./1999. do 2001./2002. slovačke jezične vježbe vodila je ugovorna lektorica PhDr. Elena Melušová, CSc. koja je pokrenula i uspješno održavala nove oblike naše suradnje sa sveučilištima u Slovačkoj, a na slovakistici je uz jezične vježbe održavala i nastavu iz slovačke sintakse. Sljedeća ugovorna lektorica – PhDr. Anna Valcerová, CSc. radila je na slovakistici samo u 2002./2003. akad. godini. Od 2003./2004. do 2006./2007. na mjestu ugovornoga lektora angažirana je PhDr. Mária Dobríková, CSc. a od 2007./2008. do 2011./2012. PhDr Eva Tribenská, CSc., obje s Filozofskoga fakulteta u Bratislavi. Budući da su bile slovakistički stručnjaci i iskusni pedagozi u znanstvenim zvanjima obje su lektorice popunjavale kadrovske praznine i održavale teorijsku jezičnu nastavu kad god je to bilo potrebno. Obje su se angažirale na našim znanstvenoistraživačkim projektima, (ko)mentorirale diplomske radove i sudjelovale u terenskoj nastavi. Od akad. god. 2012./2013. na slovakistici je angažiran novi ugovorni lektor Peter Jílek, koji uz jezične vježbe III-VI vodi i jedan izborni kolegij iz slovačke leksikologije i frazeologije.

Dubravka Sesar