dr. sc. Suzana Kos u četvrtak, 23. ožujka 2017. neće održati konzultacije.

Nastava će se održati prema rasporedu.

Katedra za češki jezik i književnost poziva vas na projekciju trećeg nastavka povijesnog serijala „Češko stoljeće“ – „Metak za Heydricha (1941)“ u Konferencijskoj dvorani na drugom katu Knjižnice Filozofskog fakulteta u srijedu 22. ožujka u 17 sati. Serijal će biti prikazan s hrvatskim podnaslovima u prijevodu studenata diplomskog studija bohemistike. Projekcija traje 75 minuta.

 „Metak za Heydricha (1941)“

Treći nastavak serijala razotkriva tabu ključnih događaja moderne češke povijesti. Glavni su junaci predsjednik u emigraciji Edvard Beneša i šef čehoslovačke egzilske obavještajne agencije František Moravec. Moravecova odluka da se izvede atentat na Reinharda Heydricha, namjesnika Protektorata Češke i Moravske, podići će razinu adrenalina u čehoslovačkom pokretu otpora u Londonu, koji je bio orijentiran prije svega na pregovaranje i političko-strateške ciljeve izravno u Britaniji (rat neće biti odlučen u Čehoslovačkoj, kažu). Moravec želi djelovati, na što je predsjednik Beneš gluh; na pozive jednostavno ne odgovara, kao da ih i ne čuje. Ubojstva nisu dio njegova misaonog svijeta, bez obzira na to što je inače ciničan kad je riječ o ljudskim sudbinama. Korak po korak pratimo rađanje Beneševe ključne odluke iz vremena Drugoga svjetskoga rata. Kako se München ne bi ponovio, etnička struktura stanovništva mora biti „pojednostavnjena“ protjerivanjem (još ne zna točno koliko) milijuna sudetskih Nijemaca. Da bi to bilo moguće (tj. da bi na to na kraju pristale i velesile), potrebno je stvoriti situaciju koja će Čehoslovačku od žrtve nacizma prometnuti u suborca protiv njega. Ubojstvo tiranina ispunjava tu propagandnu namjeru.

 „Rasprave su začin demokracije.“

Edvard Beneš (iz scenarija)

Treći nastavak serijala prevela je Ivana Džambo.

 „Češko stoljeće“ televizijski je serijal koji u devet nastavaka hrabro propituje najvažnije događaje češke povijesti 20. st. Snimljen je u produkciji Češke televizije 2013. i 2014. prema scenariju povjesničara Pavela Kosatíka i u režiji Roberta Sedláčeka. Usredotočen je na psihologiju glavnih povijesnih aktera u trenucima kad su bili svjesni da će svojim odlukama bitno utjecati na budućnost cijelog naroda.

 „Legendarni su likovi samo ljudi koji se znoje, spekuliraju, žive paradokse, odlaze na zahod i naklapaju o banalnostima, i sami zbunjeni time kamo ih je povijest donijela.“ (Pavel Kosatík i Robert Sedláček)

Ove akademske godine se terenska nastava održava u terminu od 20. do 28. svibnja (smještaj u Pragu i Ostravi, te jednodnevni izleti u okolici i dr.).

Očekivana cijena terenske nastave na bazi prijevoza, izleta, ulaznica i 8 noćenja s doručkom je 200 EU po osobi.

Svoje obvezujuće prijave šaljite na e-mail adresu najkasnije do 30. ožujka terenskaceska@gmail.com

S obzirom da je broj mjesta ograničen, sudionici se odabiru prema redoslijedu uplata. Moguće je iznos uplatiti u cjelini i time si osigurati mjesto.

Prva rata (100 EU) se treba uplatiti do 15. travnja, 2017.

Prijavljeni bi trebali najkasnije do 5. svibnja, 2017. godine uplatiti kompletan iznos od 200 EU.

Točni termini primanja uplate će biti poslani mailom.

Ukoliko imate dodatnih pitanja obratite se svojim lektorima ili napišite mail na: terenskaceska@gmail.com

Voditelji terenske nastave

Alen Novosad

Slavomira Ribarova

Pozivamo vas na projekciju drugoga nastavka povijesnoga serijala „Češko stoljeće“: „Dan nakon Münchenskoga sporazuma (1938)“ u Konferencijskoj dvorani na drugom katu Knjižnice Filozofskoga fakulteta u srijedu 15. ožujka u 17 sati. Serijal će biti prikazan s hrvatskim podnaslovima u prijevodu studenata diplomskoga studija bohemistike. Projekcija traje 70 minuta.

„Dan nakon Münchenskoga sporazuma (1938)“

U Münchenu se susreću predstavnici zapadnih velesila i bez predstavnika Čehoslovačke donose odluku o prepuštanju Sudeta Hitlerovoj Njemačkoj. Čehoslovačka je pred izborom između samoubojstva iz časti i žrtvovanja za više ciljeve. Drugi nastavak serijala pripovijeda o susretu dviju osobnosti i dvaju potpuno različitih misaonih svjetova – hladnokrvnoga kalkulanta i impulzivnoga kavgadžije, diplomata Edvarda Beneša i legionara Emanuela Moraveca. Dok predsjednik Beneš prihvaća međunarodni diktat, većina predstavnika čehoslovačke vojske traži krv. Za svojega glasnogovornika biraju pukovnika Moraveca, jednoga od najradikalnijih. Žele rat. Totalni, krvavi, razorni. No Beneša i sama pomisao na to užasava, u njegovu se svijetu pregovara, dogovara, intrigira, a čak i kada se gubi, mrtvih nikad nema mnogo. Zamisao da drevni Prag Göringovo zrakoplovstvo pretvori u ruševine predsjedniku je neprihvatljiva. Uz to je svjestan da će se uskoro voditi cjeloeuropski rat, u kojem će Njemačka biti razorena.

„Vojnik je da ubija, a Beneš želi vojnike s mozgom diplomata. I bez muda.“

Emanuel Moravec (iz scenarija)

Drugi nastavak serijala prevela je Valentina Šoić.

„Češko stoljeće“ televizijski je serijal koji u devet nastavaka hrabro propituje najvažnije događaje češke povijesti 20. st. Snimljen je u produkciji Češke televizije 2013. i 2014. prema scenariju povjesničara Pavela Kosatíka i u režiji Roberta Sedláčeka. Usredotočen je na psihologiju glavnih povijesnih aktera u trenucima kad su bili svjesni da će svojim odlukama bitno utjecati na budućnost cijeloga naroda.

„Legendarni su likovi samo ljudi koji se znoje, spekuliraju, žive paradokse, odlaze na zahod i naklapaju o banalnostima, i sami zbunjeni time kamo ih je povijest donijela.“ (Pavel Kosatík i Robert Sedláček)

Pozivamo vas na projekciju prvoga nastavka povijesne serije „Češko stoljeće“: „Veliko rušenje (1918)“ u Konferencijskoj dvorani na drugom katu Knjižnice Filozofskoga fakulteta u srijedu 8. ožujka u 17 sati. Serija će biti prikazana s hrvatskim podnaslovima u prijevodu studenata diplomskoga studija bohemistike.

„Češko stoljeće“ televizijska je serija koja u devet nastavaka hrabro propituje najvažnije događaje češke povijesti 20. st. Snimljena je u produkciji Češke televizije 2013. i 2014. prema scenariju povjesničara Pavela Kosatíka i u režiji Roberta Sedláčeka. Usredotočena je na psihologiju glavnih povijesnih aktera u trenucima kad su bili svjesni da će svojim odlukama bitno utjecati na budućnost cijeloga naroda.

„Legendarni su likovi samo ljudi koji se znoje, spekuliraju, žive paradokse, odlaze na zahod i naklapaju o banalnostima, i sami zbunjeni time kamo ih je povijest donijela.“ (Pavel Kosatík i Robert Sedláček)

1. nastavak: „Veliko rušenje (1918)“

God. 1914. Tomáš Garrigue Masaryk odlazi iz Praga, napušta Austro-Ugarsku i kreće na put s kojega nema povratka. Na put u oslobođenje Čeha i Slovaka iz naručja austrijskoga imperija, na put u uništenje austro-ugarske velesile. To nije bio jednostavan san, a Masaryk nije bio jednostavan čovjek. Kako je taj put izgledao s političkoga, a kako s ljudskoga motrišta? Kakvim je pitanjima i prigovorima bio praćen? S čime se Masaryk morao izboriti politički i ljudski, što ga je mučilo, čemu se nadao? U što je do krajnosti vjerovao? Prvi dio televizijskoga ciklusa „Češko stoljeće“ pripovijeda o temeljnom pitanju moderne češke državnosti – kako je, zašto i unatoč čemu nastala Čehoslovačka Republika – i o najvažnijoj osobi iz toga razdoblja – o prvom čehoslovačkom predsjedniku.

„Na pragu smo svjetske revolucije. Europa i svijet ulaze u nov razvojni stadij, u kojem će biti odlučeno tko će imati moć. Stare feudalne teokracije ili moderni sustavi, koji poštuju ljudsku slobodu.“

1. G. Masaryk (iz scenarija)

Prvi nastavak serija prevela je Silvija Kos.

Prof. Vidović Bolt neće održavati nastavu i konzultacije do 10. 3. 2017. zbog odlaska na Erasmus.

Iz Odsjeka

            Poštovani,

Obavještavamo vas da je Sveučilište u Zagrebu raspisalo Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2016./2017.

Molimo vas da tekst natječaja, Pravilnik o dodjeli Rektorove nagrade, Kriterije za ocjenu izvrsnosti studentskih radova i obavijest koje vam šaljemo u privitku objavite na vašim oglasnim pločama.

Studenti  su  dužni  do petka 28.  travnja  2017. do 16 sati prijaviti rad na  mrežnim stranicama Sveučilišta (www.unizg.hr/rektorova). U okviru prijave rada, mentor je dužan do istog roka u odgovarajući obrazac unijeti obrazloženje po čemu predloženi rad udovoljava kriterijima izvrsnosti.  Studenti do 3. svibnja ispis cijeloga prijavljenoga rada (uključujući i potpisano obrazloženje mentora) u dva primjerka i u elektronskome obliku, s naznakom „Za Rektorovu nagradu“, dostavljaju Povjerenstvu za Rektorovu nagradu Filozofskog fakulteta putem Urudžbenog ureda Fakulteta (soba D-01). Studenti koji prijavljuju radove u kategorijama (e) i (f), rad u elektronskome obliku (uključujući sažetke te obrazloženje mentora) trebaju do četvrtka 27. travnja poslati na adresu blanka.bracic@ffzg.hr kako bi pravovremeno bili prijavljeni na stranicama Sveučilišta.

S poštovanjem,

prof. dr. sc. Katica Ivanković neće odžati konzultacije ni nastavu u utorak, 28. veljače 2017. zbog bolesti.

Nastava iz kolegija Hrvatski jezik počinje u četvrtak, 9. ožujka, prema rasporedu.

dr. sc. Iva Nazalević Čučević

Slavomira Ribarova, viša lektorica nastavu počinje od ponedjeljka, 6. ožujka 2017. prema rasporedu.