Studij poljskog jezika i književnosti oslanja se na dugu i plodnu tradiciju hrvatsko-poljskih kulturnih i znanstvenih kontakata, koji sežu još u 15. stoljeće. Osnovan je ak. godine 1965/1966.  kao proširenje lektorata poljskog jezika, koji je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu djelovao od 1919. godine. Studij je najprije bio trogodišnji (tzv. B predmet), a od 1979. godine četverogodišnji (A predmet). Ak. godine 2004/2005, u sklopu priprema za izvođenje dvostupanjskog studija na temeljima tzv. bolonjske reforme, Katedra za poljski jezik i književnost izradila je dva dvopredmetna studijska programa – program Preddiplomskog sveučilišnog studija poljskog jezika i književnosti i program Diplomskog sveučilišnog studija poljskog jezika i književnosti, s lingvističkim i kulturološkim smjerom. Izvođenje preddiplomskog studija započelo je ak. godine 2005/2006, a diplomskog 2008/2009.

Katedra za poljski jezik i književnost, kao izvođač tih programa, vidi studij poljskog jezika i književnosti (polonistike) kao jedan od središnjih programa u funkciji unapređenja odnosa između Poljske i Hrvatske – između dvije zemlje i dva naroda u okviru širih europskih integrativnih procesa, a na temeljima bogate višestoljetne tradicije kulturnih i znanstvenih odnosa.  Osim toga, danas je poljski jedan od službenih jezika Europske unije, za koji Hrvatska treba osigurati stručnjake – kvalitetne prevodioce, što podrazumijeva dobre poznavatelje jezika i kulture. S druge strane, s obzirom na velik interes za studij hrvatskog jezika i književnosti u Poljskoj, studij polonistike u Zagrebu nameće se kao imperativ u procesu jačanja bilateralnih odnosa, koji imaju važnu ne samo kulturno-znanstvenu, nego i gospodarsku dimenziju . Zbog toga je Katedra za polonistiku pristupila osmišljavanju dvopredmetnog  programa studija u uvjerenju da se, na temeljima bolonjskog procesa, može osmisliti moderniji i funkcionalniji studij, koji će odgovoriti izazovima vremena.

Program studija sastavljen je stoga u skladu s predviđanjima o potrebama tržišta rada, ali pritom ne zaboravlja vlastitu tradiciju i dostignuća te znanstvene interese.

Preddiplomski studij (6 semestara) nudi program obrazovanja utemeljen na široko shvaćenoj profesionalnoj mobilnosti, te omogućuje stjecanje kompetencija na razini temeljnih polonističkih znanja i vještina (dobro znanje jezika, refleksija o jezičnom sustavu, poznavanje najvažnijih obilježja kulture i njezinih kodova, opće snalaženje u poljskoj književnosti), što je preduvjet za relativno brzu adaptaciju na poslovima u kojima je poznavanje poljskog jezika i kulture samo jedan od elemenata profesionalnog profila.

Diplomski studij (4 semestra) omogućuje svladavanje dubljih spoznaja i vještina, koje daju temelj za stručno i znanstveno bavljenje polonistikom u njezina dva smjera: lingvističkom i kulturološkom (vrlo dobro poznavanje jezika, uvodne specijalističke spoznaje o poljskom jeziku i književnosti, dublje spoznaje o kulturnom kontekstu, vještina prevođenja, uvid u metodologiju znanstvenog rada i dr.). Na taj način diplomski studij otvara mogućnost daljeg stručnog i znanstvenog usavršavanja na srodnim poslijediplomskim studijima.

Program studija poljskog jezika i književnosti temelji se na suvremenim znanstvenim spoznajama u predmetu, kao i na modernim metodologijama nastavnog i stručnog rada, pri čemu se u obzir uzimaju i tradicija hrvatske polonistike i slavistike, te pedagoška iskustva i spoznaje poljskih sveučilišnih i znanstvenih središta s kojima zagrebačka polonistika održava žive kontakte. Međutim, u aspektu organizacije nastave i ciljeva studija, studij polonistike usporediv je prije svega sa srodnim studijima u drugim europskim zemljama, što znači da odgovara specifičnim potrebama matične sredine i zahtjevima njezina tržišta: zbog tradicionalno jačih uzajamnih veza između slavenskih naroda usporediv je naročito sa studijima polonistike u tim sveučilišnim središtima (npr. Ljubljana, Bratislava, Prag, Sofija i sl.).

Temeljeći se na sustavu dvopredmetnosti, studij poljskog jezika i književnosti nastoji ujedno ostvariti funkcionalnu otvorenost prema drugom odabranom studiju u okviru režima studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao i prema programima drugih studija na istom fakultetu, na drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, kao i na europskim sveučilištima – što je pretpostavka za ostvarenje željenog stupnja mobilnosti studenata.