Z A P I S N I K

5. izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održane u ponedjeljak, 22. ožujka 2004. u Vijećnici fakulteta u 15,00 sati

PRISUTNI:

dr. sc. V. Afrić, dr. sc. S. Botica, dr. sc. N. Čačinovič, dr. sc. D. Fališevac, dr. sc. D. Horga, dr. sc. A. Horvat, dr. sc. N. Ivić, dr. sc. M. Ježić, dr. sc. Z. Kovač, dr. sc. S. Malinar, dr. sc. N. Moačanin, dr. sc. V. Katunarić, dr. sc. D. Novaković, dr. sc. I. Pranjković, dr.sc. M. Sanader, dr. sc. A. Sekulić-Majurec, dr. sc. D. Sesar, dr. sc. N. Stančić, dr. sc. T. Šola, dr. sc. V. Vizek Vidović, dr. sc. D. Boras, dr. sc. M. Čale, dr. sc. A. Čović, dr. sc. Lj. Gjurgjan, dr. sc. D. Horvat, dr. sc. V. Kolesarić (zamjena), dr. sc. G. Antunović, dr. sc. B. Đaković, dr. sc. B. Grgin, dr. sc. N. Hrvatić, dr. sc. P. Marković, dr. sc. G. Varošanec-Škarić, dr. sc. N. Vidmarović, mr. sc. M. Gulešić, mr. sc. L. Miletić Zergollern, mr. sc. E. Radković, M. Jelić, I. Zovko-Dinković, mr. sc. V. Lopina, dr. sc. A. Krvavac, dr. sc. V. Muhvić Dimanovski, Ž. Vučina (42)

Student: T. Bunjevac (1)

Dekan: prof. dr. sc. Neven Budak (1)

Prodekan za znanost: prof. dr. sc. Miljenko Jurković (1)

Prodekan za nastavu: dr. sc. Željka Fink (1)

Prodekan za organizac. i finan. pitanja: dr. sc. Željko Jerneić (1)

Glavna tajnica: Neda Stazić

Tajnik: Branka Malbaša

Zapisničar: Barica Biškup

Sjednici prisustvuju gosti. dr. sc. T. Aparac Jelušić,  M. Sedar (Katedra za kineziologiju).

Sjednici predsjedava dekan prof. dr. sc. Neven Budak.

ODSUTNI:

dr. sc. M. Križman, dr. sc. V. Pandžić, dr. sc. B. Senker, dr. sc. B. Čulig, dr. sc. M. Häusler, dr. sc. M. Pupovac, dr. sc. M. Tadić, dr.sc. S. Cvetnić, dr. sc. D. Duda, dr. sc. D. Dukić, dr. sc. S. Grahek, dr. sc. I. Karavanić, dr. sc. G. Keresteš (13)

Studenti: D. Buljan, H. Golubovac, H. Krešić, D. Blažok-Broz (4)

Od ukupno 64 člana Fakultetskog vijeća sjednici je bilo nazočno 47, što je natpolovična većina (33) potrebna za održavanje sjednice i donošenje pravovaljanih odluka.

Dopune dnevnog reda:

            1. Molba Odsjeka za romanistiku da se odobri gostovanje prof. Raoula Boudreaua, pročelnika Odsjeka za francuske studije Sveučilišta u Monctonu (Kanada) koji će održati predavanje u srijedu 24.03.2004. na temu "Akadijska književnost naspram Quebecu i Francuskoj: dvostruki odnos središta i periferije".

            2. Molba Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti za angažiranje vanjskog suradnika dr. sc. Ljudmila Spasova, red. prof. na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Skopju, za održavanje nastave i ispita iz predmeta Gramatika makedonskoga jezika, 4 sata tjedno (za III. i IV. studijsku godinu), za ljetni semestar akademske godine 2003/2004., umjesto dosadašnje vanjske suradnice doc. dr. sc. Avgustine Guleske Hajdić (Filozofski fakultet u Zadru).

3. Molba prof. dr. sc. Borislava Pavlovskog  za odobrenje plaćenog dopusta od 29. ožujka do 3. travnja 2004. za sudjelovanje na radnim sastancima o teatrološkoj monografiji posvećenoj Iliji Džuvalekovskom, na Fakultetu dramskih umjetnosti Sveučilišta u Skopju.

Fakultetsko vijeće jednoglasno prihvaća predloženi dnevni red s dopunama.

- dekan dr. sc. N. Budak u svoje ime i u ime Fakulteta čestita prof. dr. sc. Aleksandru Flakeru na izboru za inozemnog člana Poljske akademije znanosti i umjetnosti.

Ad 1. Rasprava o Programskoj osnovi za zgradu knjižnica Filozofskog fakulteta.

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić je prije rasprave iznio da je prijedlog Programske osnove za zgradu knjižnica Filozofskog fakulteta izradila Stručna skupina, u skladu sa smjernicama koje je donijelo Fakultetsko vijeće. Prijedlog Programske osnove je razmatran na Savjetodavnoj grupi i usvojen je, jer se smatra da je to dobro rješenje, i upućen je na raspravu na Fakultetsko vijeće radi donošenja konačne odluke. Sastanku Savjetodavne grupe prisustvovali su: arhitekti i konzultant za izgradnju te su upućene pohvale Stručnoj skupini za izradu dobrog programskog rješenja za novu zgradu knjižnice Fakulteta.

U raspravi su sudjelovali: dr. sc. D. Boras, dr. sc. T. Šola, dr. sc. Lj. Gjurgjan, dr. sc. Ž. Jerneić, dr. sc. G. Antunović, dr. sc. M. Sanader, Ž. Vučina, dr. sc. T. Jelušić Aparac, dr. sc. M. Ježić, dr. sc. V. Afrić, dr. sc. N. Čačinovič, dr. sc. N. Stančić, dr. sc. A. Horvat, dr. sc. S. Botica, dr. sc. A. Čović, dr. sc. V. Kolesarić, dr. sc. P. Marković, dr. sc. B. Đaković,

- dr. sc. D. Boras je podržao prijedlog i pohvalio stručnu grupu na dobro izrađenom projektu programske osnove za novu zgradu knjižnica Fakulteta. Posebno je naglasio da je važno imati u vidu knjižnice kao digitalni resurs, u onom smislu kakve ćemo knjižnice imati u sljedećih nekoliko desetaka godina, i čini mu se da će na temelju novih usluga koje će knjižnice pružati, naši bibliotekari dobiti puno veću važnost (zbog repozitorija znanja) nego što su do sada imali. Smatra da treba imati u vidu da naša knjižnica, osim što služi Filozofskom fakultetu kao nastavno-znanstvenoj ustanovi, ima fond knjiga koji u jednom dijelu nadmašuje čak i fond Nacionalne sveučilišne biblioteke i koji će se pridružiti projektu koji postoji na razini Republike Hrvatske, odnosno virtualnoj knjižnici putem koje ćemo moći dati i pristup zbirki knjižne građe koja do sada nije bila lako dostupna.

- dr. sc. T. Šola smatra da bi se uz Zbirke muzikalija i AV građe (str. 24 prijedloga) trebalo dodati  prostor za  muzej Fakulteta, kao neophodan mehanizam za promidžbu javne slike i afirmaciju povijesti i identiteta Filozofskog fakulteta.

- dr. sc. Lj. Gjurgjan upozorena je od nekoliko bibliotekara da je s obzirom na broj studenata Odsjeka za anglistiku, germanistiku, romanistiku i talijanistiku odobreno premalo radnih mjesta za korisnike (samo 60), i pita može li se s obzirom na to nešto učiniti.

- voditeljica stručne grupe dr. sc. T. Aparac-Jelušić je odgovorila da se išlo na smanjenje radnih mjesta uz pretpostavku da će veći broj studenta tih studijskih grupa raditi u čitaonicama gdje će biti referentne zbirke, gdje će biti jedan dio istih priručnika (rječnika) i druge literature.

- dr. sc. Ž. Jerneić je istaknuo da je kod izvedbe idejnog rješenja prioritet da se kompletna građa koju trenutno posjedujemo (605.000 svezaka) smjesti u bibliotečni aneks, te da postoji izvjestan fond za proširenjem prostora za potrebe knjižnice. Planira se da se prostor namijenjen za potrebe restorana prenamijeni i poveća kapacitet bibliotečnog aneksa do 700.000. Zbog toga se ne može na svim etažnim mjestima osigurati dovoljan broj radnih mjesta s obzirom na količinu knjiga koje bi se trebale smjestiti u otvorenom pristupu. Ideja je bila ta, budući da većina studenata na Fakultetu studira dvopredmetne studijske grupe, da mogu cirkulirati između tih etaža slobodno, i nositi knjige, odnosno da se ne ograniče isključivo na neka radna mjesta,  a na taj način se može bolje i funkcionalnije popuniti cijeli prostor biblioteke, jer će to dosta varirati u pojedinim mjesecima prije pripremanja ispita.

- dr. sc. G. Antunović je upozorila na pogrešku  u prijedlogu (str. 23)  pod 5. skupina: Filologija II. nabrojene su grupe Skandinavistika, Anglistika, Germanistika, Nizozemski, Talijanistika, Romanistika, Turkologija, Hungarologija, a u tablici prilog 1. (str. 38) su izostavljene Turkologija i Hungarologija.

- Ž. Vučina programska osnova za zgradu knjižnica Filozofskog fakulteta je napravljena najbolje moguće u zadanim prostornim okvirima, međutim, naglasila je s obzirom na problem prostora, da knjižnice Filozofskog fakulteta posjeduju 500.000 svezaka omeđene građe (knjiga) od kojih će 220.000 svezaka biti smješteno u novoj zgradi u zatvorena spremišta. Godišnji priljev svezaka na Fakultetu je 16.000 što nije dovoljno, trebao bi biti barem 20.000, što znači da će se fond za 5 godina povećati za 100.000 svezaka. Kapacitet nove zgrade je 700.000 dakle, za 5 godina više neće biti prostora za novu građu, budući da trenutno posjedujemo oko 600.000 svezaka  (omeđene publikacije + periodika). Postavlja pitanje je li moguća gradnja dodatne dvije etaže?

- dr. sc. M. Sanader je upozorila da se prema propisima knjižnica ne može izgrađivati ako nisu predviđeni prazni prostori za budući priliv knjiga, te se potpuno slaže s kolegicom da bi se u projektu bibliotečnog aneksa to trebalo predvidjeti. Smatra da se knjižnica ne bi smjela izgrađivati samo za premještaj knjiga zbog oslobađanja prostora te predlaže da se sadašnje knjige zadrže u dosadašnjim prostorima, a da se novi budući prirast knjiga i časopisa smjesti u  novu izgrađenu knjižnicu.

- voditeljica stručne grupe dr. sc. T. Aparac-Jelušić smatra da nema potrebe da se toliko brinemo zbog toga, s obzirom da je veliki dio prostora namijenjen za spremište gdje će doći kompaktusi (pomične police). Izračuni koji su napravljeni u prijedlogu za smještaj knjižnične građe su takovi da se može biti sigurnim s brojem svezaka koji su naznačeni, ali da se u jednoj dobroj organizaciji prostora može ići na 50.000 do 100.000 svezaka. Povjerenstvo je prijedlog radilo nemajući uvid u točne podatke knjižnične građe, međutim pretpostavljali su da će premještanjem građe u novu zgradu, i kada se kompletna građa računalno obradi, jedan dio primjeraka biti i dublete, jedan dio građe će se otpisati prije računalne obrade, ako se vidi da je nepotrebno građu zadržavati. Nakon što ovo Vijeće prihvati programsku osnovu, s arhitektima se počinje dogovarati i unutar toga tražiti najoptimalnije rješenje, i u dobroj suradnji s bibliotekarima i njihovim odsjecima se niz ovih pitanja može riješiti.

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić  se nadovezao na izlaganje kolegice Aparac i osvrnuo se na problem, kada je stručna grupa vidjela koji su kapaciteti zgrade za smještaj cjelokupne građe, razgovaralo se s arhitektima o mogućnosti izgradnje još jednog kata ispod zemlje, međutim mišljenje je arhitekata da bi se predviđeni financijski troškovi bibliotečnog aneksa povećali, i da je za to potrebna nova lokacijska dozvola. Naime, pronađeno je polu rješenje, da se dio završnog petog kata može nakon pribavljene građevinske dozvole prenamijeniti u jedan prostor kao zatvoreni tip spremišta za veću količinu svezaka. Prema sadašnjem stanju na Fakultetu barem je 10-20% svezaka izvan fonda, ili je po odsjecima, ili je na katedrama, kod nastavnika ili studenata, te nije uskladišteno trenutno, i za to treba predvidjeti prostora. Prostor koji imamo u Sveučilišnoj nacionalnoj biblioteci za 200.000 svezaka možemo popuniti s knjigama koje se rijetko koriste ili se uopće ne koriste. Smatra se da ti kapaciteti koje imamo u dogledno vrijeme mogu zadovoljiti naše potrebe.

 - dr. sc. M. Ježić obratio se s pitanjem, da li su radni prostori predviđeni posebno za nastavnike i posebno za studente, ili ako su zajedno, da li su predviđeni da to budu isti prostori u kojima se obavlja zaduživanje i razduživanje knjiga, ili to mogu biti potpuno tihi izolirani prostori za rad?

- dr. sc. V. Afrić s obzirom na probleme vezane za mogućnost proširenja građe kroz sljedeće godine i problem za dio fonda koji je stalno vani, mišljenja je da bi se ti prostori mogli koristiti te mora postojati stalno virtualno preslagivanje skladišta. Postavio je pitanje, jer bi to možda bilo dobro rješenje i za nas, da li se razmišljalo o automatiziranoj digitaliziranoj knjižnici koja digitalizirano drži knjige tako da neprestano stalno preslaguje prostor/skladište? (npr. tako je u Bolonji i zadovoljni su), jer to daje mogućnost da se sva prazna mjesta istog trena iskoriste, jer računalni program stalno preslaže skladište građe i referencira ih slobodnim, te je građa uvijek virtualno složena kako treba.

- dr. sc. N. Čačinovič nije joj jasno, zar se nije govorilo o konceptu knjižnice otvorenog pristupa knjigama, da je knjiga svima dostupna.

- dekan dr. sc. N. Budak biti će dijelom otvorena, a dijelom zatvorena.

- dr. sc. T. Aparac Jelušić na pitanja koja su spomenuta u raspravi odgovorila je, očito je da imamo takve uvjete da zgradu ne možemo proširiti, te je stručna grupa razmišljala o tome kako što više građe koju posjedujemo locirati u isti prostor, da bismo osigurali što moguću bržu dostavu i cirkulaciju građe. Taj iskorak koji je napravljen je nastavak na ono što je Fakultetsko vijeće tražilo od stručne skupine i nastojali su otvoreni pristup organizirati tako da građu uvrste prema nekim logičnim cjelinama. U tim cjelinama slobodno se kreću studenti koji trebaju tu literaturu, mogu pretraživati, šetati se i tražiti ono što ih zanima, a ono što je smješteno u spremištu je manje tražena građa. Stručna grupa ne može odlučivati o tome što je spomenuo kolega Afrić o automatiziranom poslovanju, jer nemaju točne podatke, imaju djelomične, a da bi se to moglo dobro organizirati, trebaju biti točni pokazatelji, koja vrsta građe se koliko puta dnevno, tjedno koristi. Naime, ono što je sada bitno je to da se dobro napravi ukupni knjižno-informacijski sustav, i da bi se rad na tome nesmetano odvijao do same selidbe, stručna grupa je predložila da se imenuje projektni tim za određene radne skupine. Na pitanje kolege Ježića o radnim prostorima za nastavnike i studente naglasila je da se nije išlo za tim da diktiraju da će u nekom prostoru sjediti nastavnik, a u nekom prostoru student, jer im se činilo da nema potrebe da se gradi takva vrst izolacije, ali su razlikovali prostore u kojima će se raditi tiho, gdje će se moći studirati, proučavati nešto, gdje će moći raditi nekoliko studenata zajedno s nastavnikom (ako proučavaju neki problem ili imaju nastavnu jedinicu u samoj knjižnici) ili prostor koji će omogućiti da se u jednoj fotelji ugodno čita npr. jedno djelo iz književnosti koje se mora prostudirati. Ima različitih tipova korisničkih radnih mjesta, uključujući i radna mjesta u kojima će biti računala itd.

- dr. sc. N. Stančić je naglasio da elaborat stručne grupe zaslužuje svaku pohvalu i osvrnuo se na problem prostora za smještaj građe, te je predložio da se prvo popuni slobodan prostor u Nacionalnoj sveučilišnoj biblioteci. Zatim se osvrnuo koje su pripreme za selidbu knjižne građe od revizije knjižnica do uključivanja u program  (informatizacija, zaštita građe itd.). 

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić je obavijestio da se knjižna građa mora računalno obraditi do trenutka kada zgrada bude gotova. Bibliotekari su u skladu s time napravili jedan trogodišnji plan unosa tih podataka. Financijski troškovi toga plana su oko 3.300.000 kn. Načelno su vođeni razgovori s ministrom o sufinanciranju toga projekta, i nakon usvajanja projekta i programske osnove Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, uputit će se zahtjev za financiranje tih troškova. Prema novom zakonu sve knjižnice se moraju integrirati u okviru Sveučilišta u Zagrebu zajedničkim softverom, Fakultet će tražiti da se natječaj za nabavu softvera što prije raspiše, s obzirom da je on nama važan za računalnu obradu naše građe, a i zbog budućnosti poslovanja biblioteke.

- dr. sc. S. Botica smatra da bi na str. 4., pod točkom 5. "Prema potrebi omogućiti pojedinim odsjecima zadržavanje priručnog fonda potrebnog za održavanje nastave i ispita u prostorijama odsjeka", trebalo izostaviti 'pojedinim', jer svaki odsjek bi trebao imati pravo zadržati priručni fond, te na str. 35. točka 7.  ".... osnivanje sljedećih radnih skupina" umjesto 'sljedećih' staviti 'mogućih', jer se ne može znati što projekt tijekom rada može donijeti, te predlaže da se promijeni u "... imenovanje Projektnog tima i osnivanje mogućih radnih skupina kad za to bude stvarna potreba".

- dr. sc. Ž. Jerneić smisao toga je što ta stručna grupa smatra da bi trebalo napraviti i koje bi radne skupine trebalo osnivati. Prve dvije radne skupine su sada potrebne.

- dr. sc. Aleksandra Horvat smatra da se na str. 3, u točki 1. "Formiranje jedinstvene koordinirane bibliotečne službe na čelu s voditeljem/koordinatorom službe...",  treba točno navesti ili/ili, ili je jedinstvena koordinirana, ili je voditelj, ili koordinator, jer je to važno za daljnji rad te bi Fakultetsko vijeće to moralo procijeniti, s obzirom na koncepciju projekta koju prihvatimo.

- voditeljica stručne grupe dr. T. Aparac-Jelušić stručna grupa je smjernice Fakultetskog vijeća uvažavala i na temelju njih je napravljen i ovaj prijedlog programske osnove. Kolegica Horvat ima pravo, ali stručna grupa nije ulazila u to da mora postaviti organizacijsku strukturu knjižnica u novoj zgradi, već je na osnovu smjernica pokušala osmisliti prostor, jer to je pitanje programske osnove. U prijedlogu pod točkom 7. str. 35. stručna grupa je predložila projekt koji će rješavati pitanje o budućoj organizaciji poslovanja knjižnica Filozofskog fakulteta, i na temelju rezultata Fakultetsko vijeće će o tome raspravljati. Čini joj se da to sada nije presudno u odnosu na ono što je bio zadatak stručne grupe prema arhitektima. Stručna grupa je arhitektima morala dati vrlo jasne upute na temelju kojih će osmišljavati prostor nove zgrade.

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić je istaknuo da su ono što je navedeno na str. 3. i 4. smjernice koje je usvojilo Fakultetsko vijeće, a ne stručna grupa i savjetodavno tijelo. Pitanje  koje se treba riješiti su programske osnove projekta, da li odgovaraju našim željama i da li su dobre, jer je to  osnova da se može pristupiti projektiranju i ishođenju građevinske dozvole. Sljedeća faza je upravljanje projektom i osnivanje radnih stupina za: organizaciju poslovanja u novoj zgradi, selidbu, unutarnje uređenje i označivanje, izgradnju, organizaciju i upravljanje zbirkama, računalnu obradu knjižnične građe, instalacije itd.

- dr. sc. A. Čović nije mu jasno pojašnjavanje kolegice o radnom prostoru za nastavnike. Kada se na Fakultetskom vijeću raspravljalo o točki 6. (i prijedlog je usvojen) imalo se u vidu da bi bilo potrebno u okvirima mogućnosti projekta osigurati neki posebni prostor za rad nastavnika, a iz pojašnjenja je shvatio da postoji neki prostor koji je nejasno određen u tom pogledu. Ukoliko su i drugi to tako shvatili, moli ukoliko to ne narušava projekt, da se kod usvajanja ovoga projekta osigura poseban prostor za rad nastavnika. 

- dr. sc. T. Aparac-Jelušić takav zahtjev nije došao do stručne grupe, međutim kada se raspravljalo kako da se organiziraju zbirke odsjeka i tada je bilo rečeno da se prenesu onako kako sada postoje, da se objedine prema nekim logičnim cjelinama, i s obzirom na to, očekuje se da će unutar tih prostora biti organizirani radni prostori, i za ozbiljan rad i za tihi rad, za kratko konzultiranje i sl. Smatra, da će se za svaki prostor na svakom katu, budući da se međusobno grupe razlikuju po načinu rada nastavnika, studenata te nastavnika i studenata da će odsjeci biti konzultirani o prijedlogu arhitekta kako je osmislio da se prostori naprave. Stručna grupa je išla za tim da ponudi različite tipove radnih mjesta, a kako će ih nastavnici koristiti to ovisiti o tim cjelinama kako se one dogovore. Prostor je fleksibilan i ideja je bila da nema nikakvih fiksnih ili ne previše fiksnih prostora (zidova), zato da se omogući organiziranje programske cjeline onako kako bi odsjeci to željeli.

- dr. sc. T. Šola je upozorio na posljedice ukoliko se sada daje mogućnost odsjecima da zadrže priručne zbirke, jer ako je zbirka veća nego što se misli ovoga trena, onda bibliotekari trebaju prostor, i može se dogoditi da ćemo tada imati dva sustava koji su paralelni.

- dekan dr. sc. N. Budak je dodao da je to realna opasnost, ako u programskim osnovama nije navedeno koliki se priručni fond može zadržati na odsjeku, ali on misli da kada ova knjižnica profunkcionira, da neće nikom ozbiljno pasti na pamet izdvajati svoje fondove iz toga, prvenstveno će studenti biti protiv toga, misli da će i većina nastavnika biti protiv toga.

- dr. sc. V. Kolesarić misli da se ne bi smjelo sada razmišljati o klasičnim načinima korištenja knjižnice.

- dr. sc. P. Marković zanima ga s obzirom na idejno rješenje, i s obzirom na postojeće stanje Fakulteta, da li postoji vizualni estetski izgled budućeg aneksa biblioteke i nadogradnje Fakulteta, da li se radi o dva odvojena projekta ili o projektu kao cjelini.

- dekan, projekt je već prezentiran kao vanjski vizualni identitet (idejno rješenje). 

- dr. sc. B. Đaković se nadovezao na izlaganje prof. Botice i prof. Šole i istaknuo da je u smjernicama koje su usvojene zbog kasnijih nesuglasica potrebno promijeniti točku 5.

- dr. sc. T. Aparac Jelušić raspravljajući na sastanku povjerenstva o tome kako selektirati građu koja će ići u spremište prostora, a koja će ići u etažne prostore dogovor je bio da će bibliotekari zajedno sa svojim odsjecima pripremiti kriterije za takvu selekciju građe.

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić je dodao da kada se razgovaralo na Fakultetskom vijeću o priručnom fondu i kada su prihvaćene smjernice, dogovoreno je da priručni fond ne zauzima nikakve prostorije u postojećoj zgradi, to znači da je priručni fond onaj koji obimom stane u kabinete nastavnika u njihove ormare.

- dr. sc. N. Stančić je napomenuo da je ono što danas prihvaćamo elaborat programske osnove nakon 'Uvoda' (str. 3-4), a ne točke (smjernice) o kojima smo već raspravljali i prihvatili na Fakultetskom vijeću, i stručna grupa izradila je ovaj 'Uvod' za praćenje zato da se vidi na temelju kojih smjernica je povjerenstvo radilo.

Fakultetsko vijeće jednoglasno donosi  o d l u k u

Prihvaća se programska osnova (idejno rješenje) za zgradu knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Ad 2.

Odobrava gostovanje prof. Raoula Boudreaua, pročelnik Odsjeka za francuske studije Sveučilišta u Monctonu (Kanada), na Odsjeku za romanistiku radi održavanja predavanja u srijedu 24.03.2004. na temu "Akadijska književnost naspram Quebecu i Francuskoj: dvostruki odnos središta i periferije".

Ad 3.

Odobrava se Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti angažiranje vanjskog suradnika dr. sc. Ljudmila Spasova, red. prof. (Filološki fakultet Sveučilišta u Skopju), za održavanje nastave i ispita iz predmeta Gramatika makedonskoga jezika, 4 sata tjedno (za III. i IV. studijsku godinu), za ljetni semestar akademske godine 2003/2004. na Katedri za makedonski jezik i književnosti, umjesto dosadašnje vanjske suradnice doc. dr. sc. Avgustine Guleske Hajdić (Filozofski fakultet u Zadru).

Ad 4.

            Odobrava se prof. dr. sc. Borislavu Pavlovskom  plaćeni dopust od 29. ožujka do 3. travnja 2004. za sudjelovanje na radnim sastancima o teatrološkoj monografiji posvećenoj Iliji Džuvalekovskom, na Fakultetu dramskih umjetnosti Sveučilišta u Skopju.

Obavijesti dekana

- Ponovno se pokreću razgovori na Senatu Sveučilišta u Zagrebu o Hrvatskim studijima za dobivanje statusa fakulteta unutar Sveučilišta u Zagrebu.

- Na temelju novoga Zakona profesori nakon 65 godine više se ne izabiru svake godine do 70-te nego se izabiru jedanput do 70-te. S obzirom na to na odsjecima bi se trebalo raspraviti o tome za kojim nastavnicima postoji potreba da rade pet godina. Smatra da se tu prvenstveno može raditi o nastavnicima koji su jako kvalitetni, pa su nam zbog toga potrebni, a argument da netko nema nasljednika pa zato ne može ići u mirovinu ne bi trebao biti nikakav argument. Čini mu se da ako nekoga biramo na 5 godina morao bi proći onu proceduru koju prolaze inače svi nastavnici koji idu na izbore prema zakonskim okvirima i tajnim glasanjem, odnosno da to nije više izbor automatizmom. Prije ljeta Fakultet mora poslati zahtjev Ministarstvu kojim nastavnicima želimo produžiti status.

Ad 5. Rasprava o reformi studija

- prodekanica dr. sc. Ž. Fink Arsovski je prije rasprave podsjetila prisutne na materijale koji su dostavljeni svima u vezi s reformom studija i uvođenjem ECT-sustava, za raspravu na sjednicama Fakultetskog vijeća: opće smjernice za preustroj sveučilišnih studija od rektorice Sveučilišta u Zagrebu; preporuke Povjerenstva za reviziju nastavnih programa i uvođenje ECT-sustava. Na izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća 26. 1. 2004. nije se raspravljalo o preporukama Povjerenstva za reviziju nastavnih programa i uvođenje ECT-sustava, raspravljalo se o modelu studija, hoće li se ići na 3+2 ili 4+1, i nije donesena odluka. O ostalim točkama preporuka Povjerenstva nije se raspravljalo; preporuke za koncepciju nastavničkih studija od Odbora za nastavu; prijedlog strukture studija za nastavničke studije koji je izradio gospodin Vicković o kojima se raspravljalo na nekoliko sjednica svih nastavničkih fakulteta. Na zajedničkim sjednicama svih nastavničkih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu raspravljalo se o nastavničkim usmjerenjima na temelju prijedloga strukture studija za nastavničke studije, i na nivou Sveučilišta zaključeno je, da u školi može raditi osoba koja je završila petogodišnji studij, nikako trogodišnji studij. Većina nastavničkih usmjerenja u sklopu nastavničkih fakulteta zaključili su da se ide na model 3+2, s time da se u prve tri godine odrade temelji struke (uključeni su stručni predmeti). To ne znači da se stručni predmeti neće slušati i na 4. i na 5. godini. Za nastavnička usmjerenja predmeti pedagogija, didaktika, psihologija, metodika (eventualno i sociologija obrazovanja, filozofija obrazovanja itd. ukoliko se prihvati)  će se predavati u 4. i 5. godini, i zaključeno je da ti predmeti ne bi smjeli u ukupnom trajanju studija od pet godina činiti manje od 20% predmeta, odnosno odslušanih predmeta koji se polažu. Na temelju odslušanih (20%) psihološko-pedagoško-didaktičkih predmeta dobiva se licenca za predavanje izvan Hrvatske (na nekim fakultetima taj omjer se kreće više od 20%, npr. na PMF - matematički odjel). Sazvala je sastanak svih prodekana za nastavu Filozofskih fakulteta u Hrvatskoj, da bi se upoznala s informacijom koliko su daleko fakulteti s reformom došli, kakav im je stav o reformi, i u kojem se pravcu kreću njihovi razgovori. Tema sastanka je bila reforma i uvođenje ECT-sustava. Na sastanku se nije došlo do nekih generalnih zaključaka, međutim, ono što je sasvim sigurno jest da po Bolonjskoj deklaraciji mi moramo studentima omogućiti protočnost, odnosno moramo im dati mogućnost da dio studija odstudiraju izvan ovog centra na kojem su se upisali. Prvenstveno bi se trebalo razmišljati o protočnosti studenata na nivou Hrvatske, a zatim izvan Hrvatske, te bi svi Filozofski fakulteti u Hrvatskoj trebali imati manje-više jednak sustav studiranja, odnosno morali bi omogućavati studentima tu protočnost. Upoznala je prodekane fakulteta s našom odlukom da se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu može kombinirati sustav 3+2 i 4+1, odnosno nema jedinstvenog sustava, i bili su vrlo iznenađeni time, jer većina Filozofskih fakulteta u Hrvatskoj prema dosadašnjim raspravama ide na sustav 3+2, i s obzirom na to našli su se u nedoumici, što ako se naš Fakultet odluči za jedan studij da će biti 4+1, a oni odluče da će biti 3+2, tu sada nastaju problemi. Preporuka sa te sjednice svih prodekana za nastavu Filozofskih fakulteta u Hrvatskoj je, da ako Filozofski fakultet u Zagrebu ostane pri ovoj odluci da ne mora imati jednak sustav studiranja, da se barem srodni odsjeci svih fakulteta u Hrvatskoj pokušaju dogovoriti o modelu. Prof. Fink je podsjetila prisutne i na odluku Fakultetskog vijeća (od prošle godine), da bi svi odsjeci trebali napraviti tri različita programa, program za jednopredmetni studij, program za dvopredmetni studij s mogućnosti A1 + A2 i program za studij A+B (B bi bio treći program koji bi bio smanjen u odnosu na A1 + A2). U nastavku rasprave nadovezao se dekan, da se treba donijeti i četvrti program u kombinaciji A+B+B (B+B u toj kombinaciji moraju biti manji od onoga B /kod A+B/). Prof. dr. sc. Ž. Fink se nadovezala na odluku Fakultetskog vijeća (od 23. 2. 2004), da naš Fakultet ne mora imati jednak sustav, da odsjeci mogu sami odlučiti da li će ići po modelu 3+2 ili 4+1, jer su joj dolazili neki predstavnici odsjeka (ne želi ih sada nabrajati) s naznakom da se na nekim odsjecima raspravlja o tome, da ukoliko se odsjek odluči za sustav 3+2, da bi onemogućili vezivanje za studij koji se odluči na 4+1. Ako bi se na Fakultetu donijela doista takva odluka, da se odsjeci koji se odluče za sustav 3+2, da se ne moraju vezivati s odsjecima koji su se odlučili za sustav 4+1, to znači da bismo mi studentima bitno smanjili mogućnost kombiniranja i možda bi se moglo dogoditi da se ovim odsjecima koji se odluče za sustav 4+1 bitno smanji broj studenata, odnosno studenti se ne bi upisivali na taj studij, misli da bi se o tome trebalo raspravljati. 

- dr. sc. V. Afrić je podsjetio premda se često naglašava da je svrha Bolonjske deklaracije to da se postigne protočnost studenata, to nije jedina svrha. Svrha je zapravo i da se postigne i europska diploma, ono što ćemo mi sutra davati su europske diplome, koje će biti konkurentne na europskom tržištu rada, koje doduše pokazuju određene elemente zatvorenosti i sprečavanja fluktuacije radne snage, ali ne visoke razine. Naime, ova se zatvorenost ne odnosi na ono što mi obrazujemo i velika je pretpostavka zapravo da će se naši studenti sutra zapošljavati širom Europe. U ovom smislu intencije u Europi nisu išle za tim da se bilo gdje smanji kvaliteta, nego da se ona poveća, da se stvore opći okviri u kojima će biti moguće stvoriti jedinstvenu europsku diplomu, i okviri u kojima bi svako sveučilište i svaki fakultet i svaki studij napravio što mogući bolji program. Velika pomoć u ovome procesu su različita disciplinarna društva, npr. Europsko psihološko društvo i Europsko sociološko društvo su raspravljali o toj problematici, i dali su neke opće natuknice kako to rješavati. U općim natuknicama je model 3+2 ne kao obveza, zapravo je svejedno hoće li biti 4+1 ili 3+2, nego kao ideja, da se barem u disciplinarnom smislu to europski izjednači tako, da ova fluktuacija ne bude nemoguća, odnosno zapriječena, i s druge strane da ta diploma ima neku vrstu istovrsnosti.  Mi smo u procesu već sada, bez obzira na status pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, u procesu razmatranja europskih diploma. Nadalje istaknuo je, studije koje pokušavamo obraditi zajedno sa europskim partnerima, po ponudama europskih partnera koji već imaju europske diplome, jedan takav studij postoji na Političkim znanostima i izdaje europsku diplomu, i jedan takav studij će se uskoro najaviti na našem Fakultetu u dogovoru sa Sveučilištem u Trstu. On pretpostavlja da će i ostali studiji uči u taj proces, i da će njihova verifikacija vrlo vjerojatno biti osim na nacionalnom vijeću i na nekom europskom vijeću gdje će se verificirati. Misli da u ovom procesu jako mogu pomoći europska stručna udruženja, jer imaju jasno izvedene preporuke i navedene različite problematike. S obzirom na naš način organizacije studija i naše kombinacije sustava, mišljenja je da u svrhu što boljeg studija ne bi trebalo sprječavati zato što je nešto 3+2, a nešto 4+1 kombinacije, jer kombinacije se mogu sprječavati po smislu, stvari idu li ili ne idu, ali nikako zbog toga što ovdje postoje jedna ili druga organizacija, te pretpostavlja da to nema smisla razmatrati kao neku prepreku studiranja. Naš je problem, i o tome se na Odsjeku za sociologiju raspravljalo i došlo se do zaključka, da ono što mi hoćemo zapravo se treba proizvesti u 5+0, i da je ovo 3+2 neka vrsta kompromisa, međutim mi smo spremni ići na taj kompromis, jer mislimo da su obrazloženja koje je Europsko sociološko društvo dalo, vrlo uvjerljiva. Smatra da u ovoj raspravi bez obzira kako će se odlučiti, vrijedi ono što smo se dogovorili na Fakultetskom vijeću, da principijelno to bude 3+2, osim ako neki odsjek nema neku posebnu želju zašto to mora biti drugačije (što može naravno obrazložiti i napraviti drugačije), jer nema smisla nikog gurati u neki kanal, on bi trebao sam razmisli što to za njega znači, i za kadrove koje proizvodi, i za njegovu konkurentnost na europskom tržištu. To je proces koji na kraju završava evropskim tržištem rada, za koje mi pripremamo naše studente, i koji će sutra biti u situaciji da s tom našom diplomom traže posao u Europi. Da li će im nešto značiti to što su studirali na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ili ne, to je pitanje kvalitete koju ćemo uspjeti ostvariti.

- dr. sc. V. Kolesarić je istaknuo da u području psihologije postoji pet studija psihologije u Hrvatskoj između kojih postoji koordinacija, na kojima se dogovaraju o reformi studija psihologije u Hrvatskoj. Oko reforme studija psihologije nemaju nikakve razlike u mišljenjima, prihvaćaju ono što je europska asocijacija psihologa izradila kao čvrstu europsku diplomu. Hrvatski psiholozi su zainteresirani da dobiju europsku diplomu, kojom će se moći zapošljavati po cijeloj Europi. Psiholozi smatraju da je model 3+2 prihvatljiv, s time da nakon tri godine studija nema završnosti, nakon tri godine studija jedino je moguća mobilnost studenta između studija, da netko tko završi u Zagrebu može nastaviti studij npr. u Padovi.

- prodekan dr. sc. M. Jurković je obavijestio da je razgovarao s kolegama na Sveučilištima u Italiji i u Francuskoj, i da je studij na tim sveučilištima organiziran onako kako i mi razmišljamo. Diplomu dobivaju nakon pet godina, a ne nakon tri ili četiri godine. U Francuskoj se već dobivaju, a Italiji još ne, tzv. licence ('opći papir') sveučilišta bez ikakve naznake struke. On smatra da se i kod nas može to riješiti na taj način, da imamo studente koji studiraju pet godina što im daje završnost, a hoćemo li dati 'nekakav papir, svjedodžbu' nakon tri ili četiri godine studija koje mu daje šire opće znanje i koji mu omogućuje isključivo samo nastavak studija, to se može odlučiti i kasnije. Nama je bitno pet godina.

- prodekanica dr. sc. Ž. Fink Arsovski predlaže da se bez obzira na njen uvod krene s raspravom po preporukama Povjerenstva za reviziju nastavnih programa i uvođenje ECT-sustava (od točke 5.) o satnici, o načinu izvođenja nastave i o postocima raspodjele satnice za jednopredmetne i dvopredmetne studije.

- dr. sc. S. Botica smatra da nije u redu da se raspravlja o nečemu što nije predviđeno u dnevnom redu i bez materijala.

 - dekan dr. sc. N. Budak napomenuo je da su materijali podijeljeni već ranije i na prošloj sjednici Fakultetskog vijeća. Želi znati da li ćemo mi ovoj reformi pristupiti dobronamjerno, sa željom da se stvari kreću na bolje i rješavaju ili ćemo svaki puta sabotirati sjednice. Nitko nije prisiljen da mora sudjelovati u raspravi, ali smatra da je većina sklona tome da se o reformi raspravlja, jer je dosta nastavnika uložilo jako puno rada i truda u to, te moli da se ovome pristupa konstruktivno, a ne destruktivno. O satnici se već raspravljalo na Vijeću, podijeljeni su razni materijali i ne postoji nikakva prethodna odluka koja bi sprečavala ovu raspravu, i dobro bi bilo da se danas donese zaključak.

- dr. sc. A. Čović mislim da ovo kako dekan vodi sjednicu je izuzetno nekorektno, neka  procijeni da li on pristupa destruktivno ili konstruktivno. Nakon uvoda prodekanice, u raspravu se već uključilo nekoliko sudionika, s nekim argumentima kojih neki nisu bili na raspravi kada se donosila odluka na zadnjoj izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća, da će svaki odsjek raditi po onom modelu koji će sam izabrati, odnosno da su oba modela ravnopravna 3+2 i 4+1, a sada se govori o nekoj satnici. Dakle, uvijek kad se pojavi nešto što i nije faktično točno, onda se mora ponoviti onaj argument koji je korelativan tome.  Prodekanica je izvijestila da je imala sastanak s prodekanima svih Filozofskih fakulteta, te da su bili začuđeni kada su čuli našu odluku da nemamo jedinstveni sustav, da su usvojena oba modela 3+2 i 4+1. Upoznat je s time da je jedan znatan dio studija u Zadru također usvojio modele na taj način, i da su već izrađivali neke programe, i ne vjeruje ukoliko je bio predstavnik iz Zadra na toj sjednici da se začudio tome. Nadalje, prodekanica je iznijela neka upozorenja, da se neki odsjeci neće vezati druge, i da ne želi reći od koga, i da ste čuli, misli da je to neozbiljno za ovu raspravu.

- dekan dr. sc. N. Budak se obratio kolegi Čoviću da raspravu treba prekinuti, jer ovo što je prodekanica na početku iznijela, nije predmet rasprave, nego je to bila samo informacija i nije uvod u raspravu. Donijeta je odluka da neki odsjeci mogu ići s  modelom 3+2, a neki s 4+1, a neki koji hoće i 5+0, i postavlja pitanje, što on kolega osporava? Čuli smo sve vaše argumente koje ste nekoliko puta ponovili, mi imamo svoje mišljenje, vi imate svoje mišljenje. Oni odsjeci koji misle da treba dati završnost bakalaueratom mogu ići na  4+1, i dati završnost nakon 4 godine.

- dr. sc. A. Čović u raspravi su se ponovili argumenti da treća godina nije završnost, i nije u redu da jedni kažu jedan paket argumenata, a da se onaj drugi paket argumenata ne čuje. Na Fakultetskom vijeću je to dokazivao, on se slaže s tim modelom, ali načelno u novom zakonu stoji (članak 71.) da je završnost, i ima naznake struke. Smatra da su ono što je u Italiji drugačija rješenja, ali budući da su kod nas zakonska rješenja takva, mi ne možemo te činjenice ne imati u vidu, kada o tome raspravljamo. Trebalo se odmah na početku rasprave reći da se ide na točke koje se nisu raspravljale.

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić s obzirom na raspravu o članku 71., razgovarao je s nekim osobama koje su sastavljale zakon, i nije točno što je kolega Čović govorio o naznakama struke, jer je dobio objašnjenje da mi možemo izdati potvrdu - svjedodžbu (ne diplomu) Filozofskog fakulteta bez igdje ičega, čak se ne treba naznačiti niti humanističke niti društvene znanosti, jer zakonodavac zna što je pisao.

- dr. sc. M. Sanader Odsjek za arheologiju nema ništa protiv modela 3+2+3 ako se ne daje nakon tri godine završnost, odnosno smatra da studij koji traje tri godine ne može osposobiti osobu za arheologa. Odsjek je razgovarao s Filozofskim fakultetom u Zadru i nekim arheološkim društvima, jer smatra da bi trebali imati slične studije, da  se studentima omogući kvalitetno studiranje i što bolja suradnja. S obzirom na raspravu kolege Čovića, može li se zakonodavcu koji je sastavljao zakon uputiti zahtjev za tumačenje članka 71.

- dekan dr. sc. N. Budak Fakultet može uputiti zahtjev kada će se ponovo raspravljati o izmjenama i dopunama toga zakona da se članak 71. precizira i da se još jasnije navede da to nije struka.

- dr. sc. Ž. Jerneić uputio pitanje kolegi Čoviću, ako ste pročitali zakon, tko donosi tu odluku što će pisati u svjedodžbi? (odgovor prof. Čovića - zakonodavac), prof. Jerneić, ne Sveučilište u Zagrebu, odnosno pita se Filozofski fakultet, što hoće da u toj svjedodžbi piše.

- dr. sc. M. Ježić zahvalio se dekanu što je rastumačio odluku sa prošle sjednice Fakultetskog vijeća, da se odsjeci, odnosno studijske grupe prema svojim potrebama odluče hoće li uzeti sustav 3+2 ili 4+1 i da su to ravnopravni sustavi. Moli da se u tu raspravu ne unose neke formulacije koje su u međuvremenu zastarjele, kad se nije znalo kakav će biti ishod, niti nekakve ucjene toga tipa, da netko onda neće dopustiti kombinacije, pogotovo što se slaže s naglašavanjem kolege prodekana Jurkovića, da je zapravo pet godina bitno, što je bitnije pet godina, to je manje bitno hoćemo li se mi odlučivati za 3 ili 4 prije toga. Onih pet je bitno, ako smo se u tome uskladili, onda možemo sve uskladiti. Prof. Ježić je dodao da navodi prodekanice nisu točni, zaključak Fakultetskog vijeća nije bio da svi odsjeci moraju izraditi programe za jednopredmetni studij i dvopredmetni studij, za studij A+B i za studij A+B+B, nego je zaključak Vijeća bio da svaka studijska grupa može izraditi program za jednopredmetni ili za dvopredmetni studij ili za A+B+B, jer je potpuno očito da mnoge studijske grupe neće napraviti za jednopredmetni studij, a neće sve napraviti niti za B.

- dr. sc. T. Šola se nadovezao na raspravu kolege Čovića i istaknuo da je bitno5 godina i u tome se svi slažemo, a da li će one biti artikulirane kao 3+2 ili 4+1 to ostaje sada sve manje i manje važno. Čuli smo argumente kolege, smatra da to ne mora biti problem, ako se dogovorimo da neki odsjeci naprosto neće kao subjekti htjeti davati nikakav certifikat, i to je moguće, to je pitanje slobode, zapravo dogovora. Stvar je iznad svega očita, a to je neizostavna potreba da se uskladimo s Europom. Europa je izvjesna sudbina, i jednog dana će biti drugačije nego što sada izgleda (npr. s marketinške strane), na tržištu na kojem mi nudimo svoju robu će se gledati "mark of excellence", da li ima  europski ili nema, pa makar ga mogli upotrijebiti ili ne mogli upotrijebiti, i studij koji će imati tu mogućnost, će nažalost makar i bez pokrića ostvariti mogućnost zaposlenja i imati veliku prednost. Odsjeku za informacijske znanosti odgovara sustav 3+2, međutim, ne vidi nikakvog razloga, posebice kada se matematički razmišlja o modulima, odnosno u predmetima koji traju jedan semestar, da se uspostavi sva moguća potrebna suradnja čak i u ovim mješovitim sustavima.

- prodekan dr. sc. M. Jurković razgovarajući s kolegama iz područja povijesnih znanosti (arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije) o reformi studija, rečeno mu je da programe studija rade za pet godina, a ne ni za 3+2 niti za 4+1, a da student koji želi diplomu nakon pet godina iz struke, mora proći obavezni dio, jezgru struke. Sve su godine modulirane na način, da student ukoliko hoće nakon tri godine neki certifikat tog fakulteta, bira si sam module na fakultetu, i on čak i ne mora niti od bilo koje struke uzeti više od 10 ili 15% i on je tada samo visokoobrazovana osoba. Smatra da bi kod rasprave o satnici trebali imati na umu da radimo programe za petogodišnji studij.

- dr. sc. D. Boras smatra da je moguć kombinirani sustav 3+2 ili 4+1, te da se studentu nakon tri godine studija izdaje certifikat da je pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu te tri godine, i da je položio određene ispite. Kako će drugi tu diplomu prihvatiti u nekom konkretnom poslu je na volju svakome, ali diplomu struke neće dobiti. To mu omogućuje prijelaz na drugi fakultet,  i uz to se daje popis i sadržaj predmeta koje je student pohađao i položio.

- dr. sc. M. Sanader je iznijela mišljenje Odsjeka za arheologiju da tri godine studija nisu dovoljne da bi se student osposobio za arheologa, te da bi se student već kod upisa u prvu godinu trebao odlučiti hoće li studirati pet godina da bi dobio diplomu iz struke.

- dekan dr. sc. N. Budak student može slušati tri godine predmete iz arheologije, a da ne dobije ništa, ali ne može slušati nešto pa + 2 godine arheologije da bi bio arheolog, treba slušati svih pet godina arheologije.

- dr. sc. B. Grgin misli da bi mi ostvarili cilj, da u petogodišnjem obrazovanju zaista dobijemo kvalitetne stručnjake, tako da bi trebali održati glavnu raspravu o odnosu u strukturi satnice između fonda struke i općih predmeta izborne nastave. Nije siguran da li smo tome o čemu smo do sada raspravljali posvetili dovoljno pozornosti i dovoljno studioznosti pitanju, s obzirom da je taj problem od ključne važnosti za uspjeh čitave reforme, koliki postotak fonda sati u satnici treba biti struka, koliki postotak izborna nastava, koliki postotak općih predmeta.

- dekan dr. sc. N. Budak u neformalnim razgovorima koji su se vodili na razini Sveučilišta u kontaktima s drugim fakultetima koji imaju problem dvopredmetnosti (PMF  i naš fakultet), prevladava mišljenje da je sama dvopredmetnost po sebi već izbornost, dakle ako mi studentu dajemo mogućnost da izabere dva predmeta, onda je s time popunio fond svoje izborne satnice, i izvan ta dva predmeta zapravo bi izbornost trebala biti minimalna, a studenti koji žele jednopredmetni studij imaju širu mogućnost izbora predmeta.

- prodekanica dr. sc. Ž. Fink Arsovski u preporukama Povjerenstva za reviziju nastavnih programa i uvođenje ECT-sustava pod točkom 7., 7.1., 7.2., 7.3. su prijedlozi postotka predmeta unutar dvopredmetnog studija (A1+A2), studija A i B te jednopredmetnog studija o kojem bi se također trebalo raspravljati.

- dr. sc. Z. Kovač se osvrnuo na model studija A1+B koji je ranije postojao na Fakultetu kojeg smo napustili (prije 20 god.), zbog toga što se smatralo da taj B predmet ne može dati struku, tako je i u europskim programima. Zbog toga se na jednoj sjednici Fakultetskog vijeća  zalagao da umjesto tog jednog B bude model A1+B1+B2, odnosno da imamo jedan glavni studij, i dva sporedna, jer takve diplome dobivamo iz Europe. To znači da netko može studirati germanistiku i anglistiku, i novinarstvo na drugom sveučilištu, s tim da su mu ova druga dva sporedni predmeti B1 i B2 i zauzimaju 50% satnice predmeta A1. Znači da bi imali jednopredmetnost A1+A2, dvopredmetnost A1+B1+B2, gdje bi se B2 mogao zamijeniti raznim modulima, raznim malim studijskim koncepcijama. Smatra da ako imamo takav jedan simetričan sustav, bit će nam lakše napraviti satnicu.

- dekan dr. sc. N. Budak smatra da bi morali prvo definirati A predmet, jer A predmet je ono što daje struku, težište našega interesa. Jednopredmetni studij je ono što daje struku, plus još neka dodatna znanja, a B predmet ne daje struku. Sve druge kombinacije su zapravo dobra volja studenta, koliko se želi opteretiti. Prof. je Budak istaknuo da bi se sada trebalo definirati koliko može biti maksimalno tjedno opterećenje studenata s nastavom. Prijedlozi su bili različiti, radna skupina je dala sugestiju da bi tjedna satnica za studente trebala biti 10 sati po jednom predmetu, ukupno 20 sati, prijedlog povjerenstva za reviziju nastavnih programa i uvođenje ECT sustava je 22 do 26 sati maksimalno. Trebalo bi kod donošenja odluke o tjednom opterećenju studenata imati u vidu da je bit reforme u novom načinu rada, odnosno što manje predavanja, a što više seminarskog rada i to seminarskoga rada koji iziskuje nekakve tjedne zadaće. Trebali bi dobro ocijeniti koja je ta ravnoteža između one količine vremena koju treba student sprovesti u učionici, i one količine vremena koju treba provesti u knjižnici, ili kod kuće radeći na zadaćama koje treba napraviti za sljedeći tjedan. Osobno smatra da ne bi smjeli ići na više od 20 sati, eventualno možda do 22 sata. Na preddiplomskom studiju od općih programskih osnova upisivao bi se strani jezik struke koji se boduje, Tjelesna i zdravstvena kultura koja ne ulazi u satnicu, i ne boduje se.

- dr. sc. Ž. Fink Arsovski preporuke povjerenstva za reviziju nastavnih programa i uvođenje ECT sustava i radne grupe za reformu studija su: da svi studenti osim onih koji studiraju neki od svjetskih jezika slušaju dva strana jezika, s time da u preddiplomskom studiju slušaju jedan strani jezik, a drugi strani jezik u diplomskom studiju, da svi studenti slušaju hrvatski jezik, i neke osnove informatike.

- dr. sc. Lj. Gjurgjan smatra da bi trebali odrediti koliko traje jedan nastavni sat 45', 60' ili 75'.

- dr. sc. V. Kolesarić na Odsjeku za psihologiju se raspravljalo da bi tjedno opterećenje studenata bilo do 24 sata. S obzirom da ta nastava nije klasična, misli da se ne bi trebalo propisati svima jednako tjedno opterećenje studenata, kojeg bi se morali svi pridržavati, jer to može biti različito od studija do studija, pa čak i od predmeta do predmeta, jer studenti mogu unutar tih npr. 24 sata imati blok nastavu ili samostalni rad.

- dr. sc. S. Botica podržava prijedlog kolege Kolesarića, jer smatra da je tjedno opterećenje studenata od 20 sati premalo za 'maksimalističku' kombinaciju A1+A2, i student koji se odluči za taj model studija, unaprijed mora znati da ga čeka veći teret obaveze. Predlaže da je tjedno opterećenje studenata do 24 sata, s obzirom da i Zakonska odredba govori da to opterećenje može biti najmanje 20, a najviše 30 sati.

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić iz razgovora s nekim dekanima i prodekanima drugih fakulteta o reformi studija, saznao je da će grupa koja radi financijski statut Sveučilišta to bazirati na norma satima i programskoj osnovi, i tako će se vrednovati programi. Smatra da bi tjednu satnicu trebali ostaviti u okviru 24 sata, i da ne bi trebali ići na drastična kraćenja na 10 sati, a i prihvatljiv je prijedlog povjerenstva da raspon opterećenja bude od 22 - 26 sati. Neki fakulteti nastavu su organizirali u blok satima (ne kroz cijeli semestar), već svaki tjedan ili svaki drugi tjedan, ali u kraća vremenska razdoblja intenzivirane nastave. To studentu omogućava da se usredotoči na taj ispit ili na manji broj kolegija ili predmeta u tom kraćem razdoblju i polaže ih odmah, on ih polaže kroz te kolegije neposredno nakon njega, i može u sljedećem razdoblju prijeći na druga dva ili nova kolegija do kraja semestra, odnosno student si može rasporediti to opterećenje i povećati efikasnost studiranja.

- dr. sc. V. Vizek-Vidović čini joj se da većina razmišlja da nastavni sat traje 45'. Smatra da su nam važni (generalni) koncepti studija, jedno su profesionalni, a jedno su tzv. liberalni (potpuno otvoreni). Čini joj se da smo se mi za sad orijentirali na to, da ćemo ipak ići prema profesionalnom studiju, što zapravo podrazumijeva da nama mora biti važno, da onda student ima jedan predmet, jednu struku, profiliranu već u prve tri godine, a ostatak može prema vlastitoj volji kombinirat na različite načine. Teoretski, možda ćemo u drugoj fazi moći vidjet ili razmišljati i o ovom konceptu tzv. potpuno liberalnih studija, u kojem student u našem 'meniju' sam stvara svoj kurikulum, on sebi slobodno uz pomoć savjetnika, (npr. hoće biti novinar) iz našeg 'menija' bira određeni broj predmeta, stvara kurikulum, ali ako želi nastaviti na +2 on će u takvim okvirima morati skupiti određeni broj bodova, odnosno na taj način će sebe usmjeriti i možda će ga studij novinarstva na +2 takvoga primiti. Čini joj se da bi kod rasprave trebalo razmišljati i tome, kada govorimo o satnici, da se zapravo moramo možda više staviti u svoju poziciju, što ćemo mi raditi, i hoćemo li popuniti svoju normu, ali da bi se trebali staviti u poziciju studenata, odnosno koliko ispita će zapravo ti sati podrazumijevati. Trebamo razmišljati kako će se ti sati zapravo raspodijeliti, i koja će to biti gornja granica predmeta, ne sati koje će student upisivati, da bi udovoljio dva uvjeta, da može jednopredmetne predmete položit sve nakon tog jednog semestra (da li je to 6, 8, 10 predmeta), i drugo je da mu onda ta kombinacija predmeta mora dati 30 bodova, onda je on zadovoljio uvjete, a koliko će sati sjedit to je zapravo više-manje naša stvar i pitanje hoćemo li mi zaraditi svoju plaću i normu, ali iz perspektive studenta je važno da on položi kolegije u takvim kombinacijama da mu oni čine 30 bodova.

- dr. sc. Ž. Jerneić važan aspekt reforme je da je u preddiplomskom studiju težište na kolegijima drugih struka, da student može sebi profilirati studij i birati pojedine izborne kolegije, ne samo sa svoje struke, a stručni kolegiji su u prvom planu u 4. i 5. godini. U diplomski studij se mogu upisivati isti studenti koji su započeli i završili preddiplomski studij, i drugi studenti, ako zadovolje određene uvjete. Npr. student je upisao sociologiju, a hoće završiti psihologiju nakon tri godine, on uvjetno može upisati psihologiju, ali mora do kraja studija položiti još one predmete ili skupiti toliko bodova koliko psiholozi smatraju da je nužno za diplomu iz psihologije. Student profilira svoju struku i određuje si opterećenje, mi mu propisujemo minimume koje on mora zadovoljit da nešto dobije.

- dr. sc. G. Antunović u raspravi je rečeno da je kombinacija A1+A2 'maksimalistička', ali njoj se čini da je to uvijek tako, međutim ona je to shvatila da će se prema broju kolegija u semestru dijeliti bodovi, i to je loše.

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić, nije prema broju kolegija, već prema opterećenju kolegija. Može npr. imati tri kolegija koji vrijede 20 bodova.

- dr. sc. G. Antunović, ako student mora imati 30 bodova, onda ta kombinacija nije 'maksimalistička', on mora sakupiti te bodove u svakoj kombinaciji, nije joj jasno kako je u kombinaciji A+B, vjerojatno neće imati dovoljan broj bodova na B predmetu.

- dekan dr. sc. N. Budak student mora imati 30 bodova po semestru, i ako ima dva A predmeta to bi značilo da treba imati dva puta po 15 bodova, i 15 bodova za svaki predmet bi po našem mišljenju trebalo biti dovoljno da se dobije struka. To je upola manje nego što se drugdje u svijetu traži za struku, jer manje-više svuda su jednopredmetni  studiji. Mi smo se složili s time da idemo na dvopredmetne studije, jer smatramo da je to dobro za naše studente, da se mogu lakše zaposliti, ali to će vjerojatno biti potpuno inkompatibilno s bilo čime što se događa izvan Hrvatske. Za diplomu student mora imati 30 ECT bodova po semestru za jedan predmet, odnosno za dva predmeta bi trebali ići na 60 bodova ili ići na pola bodova (15 bodova).

 - dr. sc. M. Ježić moli, jer misli da bi bilo svima prihvatljivije, da ne donesemo odluku osim zakonske, odnosno odluku drugačiju od zakonske koja bi reducirala zakonske brojeve. Zakon propisuje da tjedno opterećenje studenata ne smije biti manje od 20 sati, i ne smije biti više od 30 sati. To znači da za svaki studij u dvodisciplinarnoj kombinaciji ne smije imati manje od 10 sati ni više od 15 sati. Po dosadašnjem iskustvu na orijentalnim studijima i hungarologiju s tim da su uračunati i izborni predmeti na drugim odsjecima, bilo je vrlo teško utrpati ozbiljan studijski program u broj manji od 15 sati tjedno. Lakše je u tom pogledu na jednodisciplinarnim studijima, i vjerojatno će na mnogim studijima u dvodisciplinarnoj kombinaciji biti moguće smanjiti taj broj i biti će moguće pristati prema preporuci. Međutim, kod nas upravo zato što je nastava u pretežnoj mjeri aktivna, teško ju je reducirati, ali da imamo samo predavanja mnogo lakše bi to sveli na satnicu koja se preporuča. budući da mi imamo jezične vježbe i seminare (višeg i nižeg tipa), studenti trebaju vremena da vlastitim radom i analizom na satu u suradnji s profesorom prođu građu, jer time mnogo više nauče. Iz iskustva zna, kada se premalo stiglo obraditi teži tekst, nakon semestra dobar dio studenata izvan satnice radije je htjelo proći zajedno s profesorom, nego sami nedovršeni teži tekst, da bi utvrdili sve filološke probleme. Iz gledišta studenata ne bi trebalo zahtijevati da satnica bude manje od 15 sati po ozbiljnoj struci na dvopredmetnom studiju, ali preporuka neka bude, gdje god može, u zakonskom okviru.

- dr. sc. A. Sekulić Majurec  je ukazala na probleme do kojih će doći kada se sve ovo o čemu se raspravlja pokuša pretvoriti u satnicu. Studij i trećeg predmeta tu postaje gotovo nemoguć, tim više što i studij dva predmeta ugrožava jedno od osnovnih polazišta prelaska na novi način studiranja, horizontalnu i vertikalnu protočnost sustava. Predlaže da se prije donošenja odluke o satnici, donese odluka o načinu realiziranja satnice. Njen je prijedlog da se nastava gdje je to moguće izvodi po ciklusima (smanjuje se broj "rupa" u satnici, kolizija i sl.), te da studenti biraju module (clustere) kolegija, a ne bilo koji kolegij koji odsjeci nude. (npr. na jezičnim vježbama je potrebna kontinuiranost).

- prodekan dr. sc. M. Jurković je naglasio da sveučilišta čije je programe pratio nude za određenu struku 6 modula koji vrijede po 5 bodova = 30 bodova. Od 6 modula tri su modula obavezna i čine jezgru struke. Ukoliko student izabere dva "tro-modula" u jednom semestru tada ima dvopredmetni studij kao i do sada. Tako koncipirani moduli omogućuju povezivanje odsjeka, npr. student izabere jezgru od tri modula, i to je njegov studij; ostala tri modula bira u dogovoru sa svojim mentorom, i to tako da se može specijalizirati: recimo jedan modul na svom matičnom odsjeku, a druga dva na srodnim odsjecima. Primjerice, student upisuje jezgru od tri modula na Odsjeku za povijest umjetnosti, i želi se specijalizirati u razdoblju srednjeg vijeka. Upisuje četvrti modul (srednjovjekovni) na Odsjeku za povijest umjetnosti, peti modul, također srednjovjekovni na Odsjeku za povijest, i konačno šesti modul, opet srednjovjekovni na Odsjeku za arheologiju. Konačno, student dobiva diplomu povjesničara umjetnosti, ali je već specijaliziran za medijevista.

- dekan dr. sc. N. Budak  na preddiplomskom studiju od općih programskih osnova, zajednički predmet je jedan strani jezik, koji se boduje i ulazi u satnicu. Tjelesna i zdravstvena kultura ne ubraja se u satnicu, ne donosi ECTS-bodove. Predlaže se da se na diplomskom studiju uvede drugi strani jezik (na IV. ili V. godini).

- prodekanica dr. sc. Ž. Fink Arsovski je naglasila da vanjska sveučilišta gledaju 1 ECTS bod znači određeni broj sati aktivnog studiranja (ne sjedenja na nastavi) nego dolaženje na nastavu, boravak u knjižnici, konzultacije, 1 ECTS bod vrijedi 25 sati aktivnog rada

            Nakon rasprave Fakultetsko vijeće donosi

o d l u k u

o glavnim odrednicama reforme studija

1. Nastavni sat traje 45 minuta.

            2. Nakon svakog semestra student može imati maksimalno 6 ocjena.

            3. Tjedno opterećenje studenata određuje se u zakonskim okvirima (minimalno 20 sati - maksimalno 30 sati) i određenim brojem ECTS-bodova.

            4. Na preddiplomskom studiju od općih programskih osnova  upisuje se strani jezik struke, koji donosi određen broj ECTS-bodova i Tjelesna i zdravstvena kultura koja se ne boduje.

            5. Na diplomskom studiju za nastavničko usmjerenje izdvaja se 60 bodova za psihološko-pedagoško-didaktičke predmete i za metodiku nastave.

            6. Na diplomskom se studiju u program može uključiti i drugi strani jezik.

 Sjednica je završila s radom u 18,00 sati.

                        Zapisničar                                                          Dekan

                     Barica Biškup                                        Prof. dr. sc. Neven Budak