Z A P I S N I K
4. izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održane u ponedjeljak, 23. veljače 2004. s početkom u 9,00 sati u Vijećnici fakulteta
PRISUTNI:
dr. sc. N. Čačinovič, dr. sc. M. Menac-Mihalić, dr. sc. A. Horvat, dr. sc. N. Ivić, dr. sc. M. Ježić, dr. sc. Z. Kovač, dr. sc. O. Perić, dr. sc. S. Malinar, dr. sc. N. Moačanin, dr. sc. V. Katunarić, dr. sc. V. Pandžić, dr. sc. M. Sanader, dr. sc. A. Sekulić-Majurec, dr. sc. B. Senker, dr. sc. D. Sesar, dr. sc. N. Stančić, dr. sc. T. Šola, dr. sc. D. Ajduković, dr. sc. D. Boras, dr. sc. M. Čale, dr. sc. A. Čović, dr. sc. B. Čulig, dr. sc. Lj. Gjurgjan, dr. sc. M. Bobinac, dr. sc. V. Piškorec, dr. sc. M. Tadić, dr. sc. G. Antunović dr. sc. V. Kolesarić, dr. sc. S. Cvetnić, dr. sc. D. Dukić, dr. sc. B. Đaković, dr. sc. D. Agičić (zamjena), dr. sc. N. Hrvatić, dr. sc. G. Keresteš, dr. sc. P. Marković, dr. sc. G. Varošanec-Škarić, mr. sc. M. Gulešić, dr. sc. B. Kryžan-Stanojević, R. Snježana, mr. sc. Z. Kovačević, I. Zovko-Dinković, mr. sc. V. Lopina, dr. sc. V. Muhvić Dimanovski, Ž. Vučina (44)
Studenti: H. Krešić (1)
Dekan: prof. dr. sc. Neven Budak (1)
Prodekan za znanost: prof. dr. sc. Miljenko Jurković (1)
Prodekan za nastavu: dr. sc. Željka Fink (1)
Prodekan za organizac. i finan. pitanja: dr. sc. Željko Jerneić (1)
Glavna tajnica: Neda Stazić
Tajnik: Branka Malbaša
Zapisničar: Barica Biškup
Sjednici prisustvuju gost V. Alikalfić (Katedra za kineziologiju).
ODSUTNI:
dr. sc. V. Afrić, dr. sc. S. Botica, dr. sc. D. Horga, dr. sc. D. Novaković, dr. sc. I. Pranjković, dr. sc. M. Pupovac, dr. sc. D. Duda, dr. sc. S. Grahek, dr. sc. I. Karavanić, dr. sc. N. Vidmarović, dr. sc. A. Krvavac (11)
Studenti: D. Buljan, H. Golubovac, D. Blažok-Broz, T. Bunjevac (4)
Sjednici predsjedava dekan prof. dr. sc. Neven Budak.
Od ukupno 64 člana Fakultetskog vijeća sjednici je bilo nazočno 49, što je natpolovična većina (33) potrebna za održavanje sjednice i donošenje pravovaljanih odluka.
Dopuna dnevnog reda
1. 1. Prijedlog Fakultetske katedre za antropologiju da se prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić izabere za predstojnika Fakultetske katedre, a prof. dr. sc. Pavao Rudan, za zamjenika predstojnika, za ljet. sem. akad. god. 2003/04. i za akad. god. 2004/05 i 2005/06.
Ad 1.
Na zapisnik 3. izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća održane 26. siječnja 2004. primjedbe su dali:
- prof. dr. sc. M. Ježić
- na str. 3, r. 11: ... bolji, iako je ova moja nespretna...- ispravno je: bolji, i ako je ova moja nespretna....
- na str. 3, r. 12-13: ... poboljša komunikacija koja sigurno .... (briše se: koja sigurno...). U zagradu se stavlja rečenica Ja na kraju ne želim ... (i nastavlja) onda mi je drago... - ispravno je: ... poboljša komunikacija (Ja na kraju ne želim ništa insinuirati, to mora kolegi Jerneiću biti na srcu inače ne bi bio na položaju na kojem jest), onda mi je drago ....
- na str. 3, r. 31: usluge biti rangirane itd. - ispravno je: usluge biti garantirane, itd.
- na str. 3, r. 32: su na jednom... - ispravno je : na jednom su ....
- na str. 3, r. 33: gosp. T. Aparac... - ispravno je: gđom T. Aparac
- na str. 3, r. 38-39: ...naime da se upotrebljavao samo jedan primjer, jer da se upotrebljava argument... - (izbacuje se samo jedan primjer) - ispravno je ... naime da se upotrebljavao, jer da se upotrebljava argument ....
- na str. 3, r. 43: ... imati složeno mišljenje - ispravno je ... imati obrazloženo mišljenje
- na str. 5, r. 7: ... niti sam ikada htio davati... - ispravno je ... niti sam ih davao.
- na str. 5, r. 12: U sadržajnom smislu, i to sam se ispričao da nije dovoljno jasno tom formulacijom.... - ispravno je: U sadržajnom smislu ste odbili, a ja sam se ispričao da nije dovoljno jasno rečeno formulacijom u dopisu.
- na str. 7, r. 11: ... tko misli raditi, .. -ispravno je: ... tko misli različito, .....
- na str. 7, r. 20: ... na ovom Fakultetu. (izbacuje se Mislim u sljedećoj rečenici) - ispravno je ... na ovom Fakultetu, da se moraju uzeti....
- na str. 7, r. 22: ... da ga se ušutka, služi... - ispravno je: ... da ga se ušutka, jer to služi...
- na str. 7, r. 23: ... ušutka, mislim da bi ... - ispravno je: .... ušutka. Mislim da bi ...
- na str. 10, r. zadnji: ... tko je sve osjećao to nisu pojedinci osjećali puno, - ispravno je: ... tko je sve osjećao. To nisu samo pojedinci osjećali. Puno....
- str. 11, r. 2: ... argumentirano, demokratski bez... to bi... - ispravno je: argumentirano, demokratski, bez pritisaka. To bi....
- na str. 12, r. 24: ... mogli imati povjerenje ili ... našli smo barem dva slučaja... Nije ozbiljno... - ispravno je: mogli imati povjerenja ili nemati ga. Naveli smo barem dva slučaja kada Uprava nije poštovala zaključke Vijeća. Nije ozbiljno ....
- na str. 12, r. 25: ... u interesu da vas udaljimo... - ispravno je: ... u interesu da glasujemo tajno.
- na str. 16, r. 6 od kraja: ... ograniči broj studijskih grupa (dodaje se:) na šest rangiranih redom, kako je predlagao g. dekan, koje se upisuju....
- na str. 16, r. 2 od kraja: ... jednog stranog jezika (zbog služenja strane literature). - ispravno je: ... jednog svjetskog jezika (zbog služenja stranom literaturom).
- prof. dr. sc. A. Čović
- na str. 20, r. 28: .... uvažava ono što kaže Zakon, ne uvažava pretpostavku, ... - ispravno je: .... uvažava ono što kaže Zakon, a uvažava pretpostavku, ...
Uvažavaju se primjedbe i Fakultetsko vijeće jednoglasno prihvaća zapisnik 3. izvanredne sjednice održane 26. siječnja 2004.
Ad 2.
Izabire se prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić za predstojnika Fakultetske katedre za antropologiju, a prof. dr. sc. Pavao Rudan, za zamjenika predstojnika, za ljet. sem. akad. god. 2003/04. i za akad. god. 2004/05 i 2005/06.
Ad 3. Rasprava o reformi nastavnih programa i uvođenje ECT sustava.
- dekan dr. sc. N. Budak je prije rasprave informirao članove Fakultetskog vijeća o radu na reformi studija na odsjecima koje je posjetio (Odsjek za: germanistiku, sociologiju, psihologiju, romanistiku, povijest umjetnosti, fonetiku, pedagogiju, klasičnu filologiju, kroatistiku, anglistiku, povijest, talijanistiku /usmeno informiran/, studij antropologije), bio je ugodno iznenađen s obzirom na to da se na odsjecima puno toga napravilo po pitanju reforme studija, da su pri završetku rada i većina odsjeka je suglasna za model 3+2. Neki odsjeci su apelirali da se pitanje modela studija riješi na ovoj izvanrednoj sjednici s obzirom da je to jedino što koči odsjeke u dovršavanju kompletnih programa. Model 3+2 prihvaćen je i na razini Radne skupine Sveučilišta, a svi su odsjeci dobili sve moguće informacije u prilog i modelu 3+2 i 4+1, te smatra da nije potrebna daljnja rasprava i gubljenje vremena oko toga, te da bi se Fakultetsko vijeće trebalo izjasniti "Prihvaća li definitivno model 3+2". Odsjeci koji se nisu složili s modelom 3+2, dali su svoje mišljenje.
- dr. sc. A. Čović misli da nije bilo potrebno da smo ovoliko vremena izgubili na raspravu za model studija, da bismo sada lako to stavili pred zid, donijeli jednu odluku, kao tobože to nije važno, kao tobože svi se slažu, a onda bismo posljedice nosili dugo i to teško. Želi upozoriti na to, i misli da je ovaj način i ovo rješenje praktički nametnuto, to nije rješenje koje je došlo u jednoj akademskoj raspravi. Nije mu jasno koja je svrha toga zbog čega je dekan obilazio odsjeke, kad su svi odsjeci imali priliku da o tome raspravljaju i da daju svoje pismeno mišljenje, to je dekanovo pravo, ali misli da to nije nešto što može biti sastavni dio jedne procedure koja bi trebala biti otvorena i neopterećena. Tvrdi da je ovo pitanje opterećeno, ideologizirano sa nekakvim svrhama koje njemu nisu jasne, ali su mu jasne posljedice, da ulazimo u jedan kaos, da ulazimo u jednu konfuziju iz koje ćemo se kasnije vrlo teško izvlačiti. Ako sada kažemo dobro je, mi ćemo to izglasati najvjerojatnije zato da se više ne gnjavimo, da smo mnogo sjednica potrošili za raspravu, da možemo govoriti o izvanrednom stanju na Fakultetu, zato jer se hoće model 3+2 pod svaku cijenu. Smatra da ukoliko prihvatimo ovo rješenje, da ulazimo u fazu jedne konfuzije, na koju se na vrijeme puno puta u raspravama upozoravalo, ne samo on već i nekoliko članova Vijeća, da to nije u redu. U svim materijalima koji su dolazili od tzv. 'monolitnih' radnih grupa bilo je svugdje relativiziranje, kao nije to bitno, to je administrativan rez, a onda je s druge strane strašno bitno da bude baš tako. Apelira na ovo Vijeće da ne srljamo u nešto za što ćemo kasnije snositi posljedice. Prof. Čović osvrnuo se na dopis rektorice Sveučilišta u kojem daje opće smjernice za preustroj sveučilišnih studija i istaknuo, da je iz priloženog vidljivo u jednom dijelu citiranoga, da izvorna Bolonjska deklaracija traži konkretnu kvalifikaciju, (odnosno temeljni motiv te završnosti u prvom ciklusu (preddiplomskom studiju), a u drugom dijelu dopisa rektorice se odustaje od završnosti, od onoga što je bila izvorna intencija, zatim se taj bolonjski princip ublažava, (a ublažavaju ga isti oni koji su generalno uletjeli u nešto), jer su shvatili da tu nešto nije u redu. Prof. Čović nadovezao se i na zaključak Odsjeka za filozofiju, da nakon tri godine ne postoji minimalna razina stručnosti za koju bismo mi smjeli izdati bakalaureat kao diplomu (uz naznaku struke) za obavljanje određenih stručnih poslova. Smatra da mi miješamo fakte, hipoteze, projekcije u nešto ('u mješavinu') što izaziva kaos, a da je ono što se najmanje uzima u obzir zakonski okvir (čl. 71.) koji govori, da se završetkom preddiplomskog studija stječe akademski naziv bakalaureat uz naznaku struke, te da preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima. Prihvaćena je završnost studija u smislu izvorne intencije Bolonjske deklaracije. Smatra da se ne možemo stavljati u istu razinu, kao ublažavanje nekih ministara, pretpostavke kako bi to bilo, što bi bilo da u zakon u zadnji čas nisu unesene neke primjedbe, već bi trebali ići prema onome što je zakonom zadano. Naglasio je da se do sada na svim raspravama zalagao da se ne vrši presija za model 3+2, a da ako neki odsjek to želi i smatra da je to dobro neka ga i primjeni, s obzirom da izvorna odgovornost za struku pripada odsjeku, odsjek mora biti odgovoran za svoj program. Zaključno protuprijedlog je prof. Čovića, da se slobodno pusti svakom odsjeku odlučivanje o modelu, da li želi 3+2 ili 4+1, i da na temelju odluke planiraju nastavne programe, te da se nakon prvog ciklusa izdaje diploma o završenom preddiplomskom studiju koja po sadašnjoj zakonskoj odredbi mora sadržavati naznaku struke.
- dekan dr. sc. N. Budak ponovno je napomenuo da je na nekoliko odsjeka koje je obišao bio zamoljen da se na Fakultetskom vijeću više ne vodi diskusija o modelu studija, a ako ne dopusti da se vodi diskusija bit će optužen da nameće svoja rješenja. Obišao je sve odsjeke na kojima nije nametao nikakva rješenja, već je informiran do kojih zaključaka su odsjeci došli, te moli da se ne troši vrijeme Fakultetskog vijeća o tome što je velika većina odsjeka prodiskutirala.
- dr. sc. M. Ježić osvrnuo se na izlaganje dekana istaknuvši, da je u njegovom prijedlogu jasno da su odsjeci na kojima je bio većinom bili skloni tomu da se odluče za sustav studija 3+2, međutim u glasovanju koje predlaže prejudicira da se izbor većine odsjeka može nametnuti svim odsjecima na Fakultetu. Osobno bi želio da se glasa 'želimo li nametnuti onim odsjecima i studijskim grupama kojima je neprihvatljiv sustav 3+2 taj sustav zato što većina drugih odsjeka smatra da je to za njihove struke dobro'. Misli da su odsjeci koji su se odlučivali za sustav 3+2 polazili prvo od pretpostavki koje stoje u preporuci povjerenstva za reviziju nastavnih programa i uvođenje ECT sustava, u koje spada da taj certifikat ne daje struku, da je to samo administrativni rez. Vjerojatno je u pretpostavke na temelju kojih su se odsjeci odlučivali spadalo i to što smatraju da je to nešto što od nas traži bolonjski proces, da je to nešto što od nas traži Sveučilište ili da je to nešto što od nas traži zakon. Ukoliko su se odsjeci odlučivali za taj sustav studija misleći da je to nešto što ne daje struku, onda su se u svakom slučaju odlučivali na osnovu krive pretpostavke u ovome trenu. To se može ostvariti možda, kad se promijeni zakon, ali ovoga trena treba računati da taj certifikat daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima. Vjeruje da je za sve filološke struke, a i za povijest je vjerojatno jasno, da nastava u srednjim školama nije znanstveni posao, nego stručni posao. Da će veći broj ljudi sasvim sigurno prije završiti 3 godine studija nego 5 godina i da će to biti dovoljan lobi, da se izbori pravo zapošljavanja s tom kvalifikacijom, pogotovo na osnovi zakona. Profesor je ovoga Fakulteta i stalo mu je do svih struka na Fakultetu i jedinu dilemu koju je imao na svojem studiju je, da bi teško čista obraza dao bilo kakvu završnost na dvodisciplinarnom studiju koji time bitno ograničava količinu u nastavnoj struci nakon tri godine. Čini mu se da bi to mogao biti svima ozbiljan argument, a sigurno je da ćemo se, ako sada mislimo da neće biti posljedica, za što se god odlučili i zamoreni smo da o tome dalje razmišljamo, da ćemo onda posljedice vidjeti kada nastupe. Ako neki odsjek želi model 3+2 i smatra da je to dobro, mišljenja je da se treba prvo glasati 'da li odsjeci koji žele 3+2, žele da se to nametne onima koji to ne žele'. Svjestan je toga, da moramo mijenjati sustav studija ili propise rada na Fakultetu kada nas zakon na to sili, kad se zakon mijenja, pita se zašto mijenjamo i onda kada idemo protiv zakona, mijenjajući ovaj trend, svoj sustav studija.
- dr. sc. M. Sanader Odsjek za arheologiju ne prihvaća model 3+2, jer smatra da tri godine studija arheologije nisu dovoljne za osposobljavanje za arheologa, i da se za to izdaje bilo kakav dokument. Nije za to da se mišljenja nekih odsjeka nameću odsjecima koji smatraju da za njihov studij nije dobar model 3+2. Odsjek za arheologiju podržava model 4+1.
- dr. sc. Lj. Gjurgjan iznijela je da je među odsjecima koje je dekan nabrojio da su suglasni za model 3+2 je i Odsjek za anglistiku, te smatra da mora istaknuti, da je Odsjek za anglistiku na svojoj sjednici prije toga prihvatio većinom (izuzev metodičara i dvoje kolega), model studija 4+1. Sada nam je podmetnuto kao 'kukavičje jaje', da je potrebno odvojiti 20% nastave za nastavničko usmjerenje (metodike) od petogodišnjeg studija, i s obzirom na to pita se kako ćemo osposobiti osobe koje će biti stručne. Smatra da se ide preuranjeno s glasovanjem za model 3+2, jer nam se nešto nameće izvana (nameće lobi), npr. ovdje je prisutan Odbor za nastavu, a mi smo Filozofski fakultet, a ne Pedagoški fakultet, financira nas Ministarstvo za znanost, a ne Ministarstvo za prosvjetu itd. Čini joj se da se sve više skreće, što je naročito na Odsjeku za anglistiku prisutno, prema pedagogiji kao 'kraljici znanosti' i ukoliko ti omjeri ostanu, struka se osjeća vrlo ugroženom, a model 3+2 to još više pojačava.
- prodekanica dr. sc. Ž. Fink Arsovski pretpostavljala je da će se na ovoj sjednici raspravljati i o nastavničkim usmjerenjima našega Fakulteta, i budući da je Odbor za nastavu dostavio ovom Vijeću preporuku, na njen poziv prisutna je voditeljica Odbora kolegica Mihaljević. Prof. Fink osvrnula se na izlaganje prof. Gjurgjan i istaknula, da mi nismo pedagoški fakultet, ali da se mora razgovarati i o nastavničkim usmjerenjima, s tim više što je i u raspravi sada spomenuto, nakon koliko završenih godina studija, osoba bi mogla raditi u školi. Preporuka Odbora za nastavu našeg Fakulteta, a i odluka Sveučilišta u Zagrebu donesena na sjednicama svih nastavničkih fakulteta je, da u školi ne može predavati nitko tko nije završio petogodišnji studij. Održano je nekoliko sastanaka sa svim nastavničkim fakultetima Sveučilišta na kojima se raspravljalo o koncepciji nastavnog usmjerenja i donijeta je ta odluka koju je prenijela Odboru za nastavu, i na temelju te odluke radili su se programi za četvrtu u petu godinu studija nastavničkog usmjerena na Filozofskom fakultetu.
- dr. sc. Lj. Gjurgjan smiješno joj je da imamo Odbor za nastavu, a da nemamo Odbor za znanost, niti Odbor za teoriju književnosti, a niti Odbor za teorijsku lingvistiku.
- Dekan radi se o Odboru za nastavu na Fakultetu, mi se svi bavimo s nastavom na Fakultetu i to nije pitanje je li to Odbor za obrazovanje nastavnika. Možemo formirati i neki drugi odbor ako ga netko predloži.
- dr. sc. S. Malinar na Odsjeku za talijanistiku odnos prema prihvaćanju sistema 3+2 nije jedinstven, o tome se raspravljao prije možda dvije godine i donesen je neki preliminarni program. U novije vrijeme se raspravljalo o trajanju sata po tom sistemu, ali se nije preciziralo da li je za nas poželjno da to bude 3+2 ili 4+1. Konkretni program Odsjek nije razrađivao, vjerojatno će situacija biti jasnija za Odsjek kada će vidjeti što to konkretno znači za pojedini kolegij ......
Prof. Čale suprotstavila se izlaganju prof. Malinar, i dodala raspravljalo se o programu, postoje tabele, to je problem katedre ......
- dr. sc. D. Ajduković Odsjek za psihologiju dugotrajno je razmatrao različite modele i nešto što se činilo da će loše proći u smislu modela 3+2, njima se kasnije kada su razgovarali s mnogim kolegama iz svijeta i konzultirali se, činilo da im to otvara jednu dobru perspektivu. Sa stručnjacima iz psihologije sa drugih sveučilišta postignut je koncenzus u području psihologije za model 3+2+3, koji otvara mogućnost mobilnosti studenata, konkurentnost i priznavanja onog što mi ovdje radimo. Nakon dugotrajnih razgovora Odsjek je odlučio da mu model 3+2 odgovara, ali onog čega su tada postali svjesni, želi na to upozoriti, da ne možemo automatski stvari iz sadašnjeg programa proširiti na petogodišnji studij na psihologiji. Ono što se dešava je da moramo uči i ulazimo u strukturu tih i sadržaj kolegija od kojih će neki biti doista na prve tri godine, ali ne po automatizmu, a neki će sadržaji biti takovi da će ih slušati manji broj studenata. Postigli su jasni stav i koncenzus na Odsjeku za psihologiju, jer vide da je to nešto što ih povezuje s kolegama drugih fakulteta koji šalju studente ovamo i nada se da će to biti i mogućnost za naše studente.
- dr. sc. D. Boras na Odsjeku za informacijske znanosti nije potpuno jednoznačni odnos prema modelu 3+2 ili 4+1, jer ima smjerova kojima odgovara model 3+2, ali ima i onih kojima to ne odgovara. Odsjek se odlučio za model 3+2, jer je procijenio većinom glasova da je taj model prihvatljiviji za cijeli Fakultet. Nije se odrekao ni mogućnosti strukture studija 4+1, odnosno ne nameću nikome ni 3+2 ni 4+1, jer su bili svjesni da se može dogodit da će takova mogućnost biti i unutar Fakulteta, to omogućuje i bolonjski proces, da neki studij mogu biti 3+2 ili 4+1 i to nigdje nije zabranjeno. Vjerojatno će na Sveučilištu biti modeli i 3+2 i 4+1, jer sigurno se neće to na svim fakultetima ujediniti, a studenti će moći upisivati predmete iz drugih fakulteta ako je tako kako se tretira po ECT sustavu. Odsjek se odlučio na sustav 3+2 ne namećući ga drugim odsjecima na fakultetu, smatrajući da bi se moglo po ECT sustavu s bodovima osigurati i završnost nakon određenog perioda, i mješoviti sustav, moguće je uz dobru tehnološku podršku osigurati sve te vrste studija.
- dr. sc. M. Bobinac koncepcija studija bi trebala biti jedinstvena i Odsjek za germanistiku se načelno slaže s modelom 3+2+3, ali smatra da bi trebali razmotriti i pitanje kako će se strukturirati nastavnički studij. Na mnogim sveučilištima, a i prisustvovao je na konferenciji u Berlinu gdje su bili prisutni kolege iz svih europskih zemalja i razgovaralo se o tome kako koncipirati studij germanistike i filologije uopće u predstojećem razdoblju i u mnogim slučajevima se pokazalo da se od samog početka studija posebno strukturira nastavni studij, a posebno ostale vrste studija, od samog početka. Čini mu se da mi nismo dovoljno izdvojili za nastavu, već smo našim studentima iz praktičnih razloga preporučali da upisuju metodičke-didaktičke predmete da bi mogli predavati u školama. Smatra da bi trebali imati tu mogućnost da se student već na početku studija može opredijeliti za nastavno ili nenastavno usmjerenje, s obzirom da se najveći broj studenata koji žele raditi u školama upisuje naš Fakultet. Prof. Bobinac je iznio primjer kako je sprovedena reforma na Sveučilištu u Grazu, da je studij za nastavu ostao isti (studij i dalje traje 4,5 god.), a bakalaureat i magistarski studij je koncipiran samo za nenastavno zvanje. Na ostalim sveučilištima s kojima je bio u kontaktu, reforma studija je shvaćena i sprovedena na različite načine, ali postoji jedan zajednički okvir i većina se odlučila što se tiče germanističke filologije za model 3+2, ali ima i onih koji su se odlučili za model 4+1. Na višim godinama filoloških studija uvode se predmeti za profesionalno orijentiranje (iz ekonomije, prava i sl.), odnosno postoji otvaranje mogućnosti novih vrsta studija. Fakultet je sada u početnoj fazi, a pravi problemi nastupit će kod izrade programa studija. Trajanje studija se može koncipirati na ova dva načina, ali pitanje je na nama za što ćemo se odlučiti.
- dr. sc. D. Sesar je informirala članove Vijeća da se je Odsjek za slavenske jezike i književnosti odlučio na temelju iskustava kolega sa drugih sveučilišta slavističkih studija (Slovačka za model 3+2 , Bugarska za 4+1), velikom većinom glasova za sustav 4+1 (4 glasa suprotnog mišljenja). Smatra s obzirom na odsjeke koje je dekan nabrojio, da ima vrlo malo odsjeka filoloških (neofiloloških) studija, a i neki od navedenih odsjeka sada su u raspravi nekako rezervirani, da bi trebalo provesti raspravu neofiloloških studija.
- dr. sc. G. Varošanec-Škarić etično je reći da je već u početku ove reforme, Odsjek za fonetiku glasovao u odnosu na pitanja koja je postavio prof. Ježić, za model 4+1 (jedan glasao za 3+2). Na sastancima Odsjeka, a i Vijeća pročelnika mišljenja koja su bila iznesena na neki način usmjeravala su prema modelu 3+2 i bilo je dosta organizacijskih problema, kako koncipirati dvopredmetni studij fonetike. Uložili su puno truda da bi došli vjerojatno do kvalitetnog rješenja za model 3+2 i s obzirom na to čini joj se razložno da ostane model 3+2, da ćemo doista moći obrazovati naš budući eventualno znanstveni kadar tzv. magistre ili 'masters' i tzv. profesore za nastavnički smjer. Ukoliko to ne bude usvojeno s više instance, Odsjek za fonetiku pristaje onda na to samo ako će imati tri usmjerenja, dva nastavnička i jedno nenastavničko usmjerenje.
- dr. sc. D. Dukić jedan od tih odsjeka koji je zamolio dekana da se ova rasprava skrati i da se na ovoj sjednici konačno donese odluka o modelu studija na Filozofskom fakultetu je Odsjek za kroatistiku. Odsjek za kroatistiku je za model 3+2, ali ne zato što je riječ o nekim pritiscima, ili je riječ o zamoru materijala o tome da možda neki članovi Odsjeka nisu dostatno upućeni u problematiku, ali nije riječ o jednoglasnoj odluci od početaka rasprave o modelu studija. Misli da se nitko na Odsjeku za kroatistiku ne bi složio s tim da studenti s diplomom nakon šest semestara kroatistike završe bilo gdje na školi. Većina članova na Odsjeku se slaže da je u šest semestara moguće dati temelje struke i da bi to bilo poželjno, a da će u preostala četiri dati one sadržaje koji će bolje profilirati određena usmjerenja na studiju. On ne vidi nigdje da zakon daje otvorenu mogućnost zapošljavanju u školama nakon šest semestara. Da li je itko na Odsjeku za kroatistiku za to da se u reformiranom studiju naši studenti u modelu 4+1 zapošljavaju nakon osam semestara studija u školama, pretpostavlja nitko, a bojimo se da bi model 4+1 sugerirao to kao manje zlo. Studenti koji bi kvantitativno gledano, bili možda lošije educirani, obrazovani, lošije osposobljeni za nastavu nego što su sadašnji studenti, u ovom 'prenapuhano' osmosemestralnom studiju, da bi završili u osnovnim ili srednjim školama. Pretpostavlja, ako bi nam netko pokazao da zakon omogućuje tim studentima tzv. 'malom diplomom' nakon šest ili osam semestara da se zapošljavaju u školama, uvjeren je to govori u svoje ime, da bi Odsjek za kroatistiku bio protiv jednog i drugog modela isključivo za model 5+0. U pohvalu koju je izrekao dekan da su neki odsjeci daleko u radu na reformi, ne odnosi se na Odsjek za kroatistiku koji upravo dugo čeka temeljne odluke da bi se ti programi mogli do kraja napraviti, a to je odluka o modelu, odluka o maksimalnom opterećenju studenata i odluka o trajanju sata. Ova rasprava ide u tom smjeru da i danas nećemo donijeti konačnu odluku, predložit će članovima Odsjeka i ukoliko se slože, da napravimo nastavne programe po modelu 3+2, a ukoliko im bude nametnuto rješenje 4+1 (neka netko reže nakon četvrte godine) ili ako će biti 5+0 'hvala Bogu' ili 3+2 opet dobro.
- dr. sc. S. Malinar je informirala članove Vijeća da je kolega s Filozofskog fakultetu u Puli Sveučilišta u Rijeci, uvjeren da trogodišnji studij osposobljava za nastavničko zvanje, za struku, da osobe mogu raditi u osnovnim i srednjim školama, a da im za to nije potreban petogodišnji studij. Očito je da u Istri postoji potreba baš za nastavnim kadrom i za to da se što prije osposobe za predavanje u školama.
- dr. sc. P. Marković kao član radne skupine za reformu studija, na početku rada razmišljalo se o ideji modela 4+1, ali kasnije se u raspravi pokazalo da mi nemamo pravih argumenata za to, da bi bio prihvatljiviji model 3+2. Pokazalo se da nas studij od tri godine na ništa ne obvezuje, odnosno da završnost tog stupnja nije nešto što daje mogućnost za rad u nastavi. Prof. Marković napomenuo je da su svi odsjeci dobili na ispunjavanje upitnik, u kojem su trebali naznačiti sve kompetencije pojedine struke, na dodiplomskom studiju, diplomskom i poslijediplomskom studiju, i s obzirom na to, moglo se jasno vidjeti da je svim odsjecima, i na svim studijskim grupama, omogućeno da sami slobodno definiraju svoje kompetencije studijskih razina u pojedinim strukama. U tom smislu potpuno se slaže i točka 2. Općih smjernica za preustroj sveučilišnih studija od rektorice Sveučilišta, gdje se govori da odstupanje od završnosti na razini bakalaureata je prihvatljivo isključivo radi mobilnosti. Odsjek za povijest umjetnosti je naznačio tu mogućnost, odnosno da nikakvu kompetenciju tom stupnju ne daje, nego da tog studenta samo prosljeđuju dalje, na drugo sveučilište, koje to priznaje za neke druge studije. Procijenio je da završnost od tri godine ne daje struku, i on to shvaća kao administrativni rez. Prof. Marković je obavijestio da se na radnoj skupini za reformu studija raspravljalo o satnici, konačna odluka nije donijeta, ali da drastične razlike u satnici od postojeće neće biti, predlaže se 24 sata nastave tjedno. Smatra da bi se danas mogla ova odluka donijeti (kao nekom vrstom organskog zakona) za jednu vrstu modela studija i to 2/3 većinom, istaknuo je, jer ne postoje neki drugi interesi, kako je u raspravi istaknuto 'ideološki', već potreba da se usuglasimo s Europom, da svoj studij pokrenemo da bude malo mobilniji.
- dr. sc. G. Antunović složila bi se s onim što je rekao kolega s Odsjeka za kroatistiku i kolega s Odsjeka za povijest umjetnosti i misli da ima dosta kolega na Odsjeku za anglistiku koji upravo tako razmišljaju, i misli da ta 'priča' za 4+1 bi doista značila da mi sami sebe dovodimo do odškrinutih vrata za možda ipak kako ne s pet, četiri, te joj se čini da je ipak 3+2 sigurnije u tom pogledu, jer se s tri godine ne može postići neka struka. Što se tiče našeg straha od ne znanstvenosti, odnosno gubitka razine znanstvenosti, svima nam treba biti jasno da nakon tri godine nitko nije spreman za to, ali misli da nije niti nakon pet godina, pa ni današnji studenti nakon četiri, odnosno pet godina nisu neki znanstveni kadar. Ljudi koji ulaze u znanost su oni koji danas magistriraju odnosno doktoriraju, što znači da po tom reformiranom sustavu ona vidi ljude koji će ići na doktorat, kao one koji će se dalje uključivati u nekakav znanstveni rad, a ne nakon tri, četiri ili pet godina. Prof. Antunović dodala je kao komentar, da je Odsjek za anglistiku mijenjao mišljenje, i to prvenstveno u vezi s tim da li se želi pretvorbu u ranijoj fazi da bi 3 godine donosilo završnost, odnosno kada se shvatilo da ne donosi, da je pet cjelina, onda je Odsjek donio odluku da se ide na 3+2. Na neki način bi trebali biti svjesni toga, tu navodimo što naši odsjeci misle, naravno da na svakom odsjeku ima dobar broj kolega koji onako 'rubno' razmišlja o reformi, nije da im baš uopće nije stalo, nekako nije baš da su dovoljno vremena odvojili za to, ili dosta ovisi što se neposredno razgovaralo tri dana pred sjednicu, ili u kojoj je fazi odsjek, smatra da se kod donošenja odluke o tome ne bi trebalo razmišljati, da bi trebali svi procijeniti što reforma znači, s obzirom da se prije pet godina ili godinu dana puno manje znalo o reformi studija u odnosu na danas.
- dr. sc. M. Ježić pomalo se čudi tomu kako se lako govori o tome što se prije nije razumijevalo, a to je bilo ono što mi ne mislimo, a sad se shvatilo, a to je ono što mi mislimo, kako je iznijela kolegica Antunović. Tako bi svatko mogao reći svoj stav, a sad smo shvatili ono što ja mislim. Prof. Ježić je istaknuo da on i dalje stoji na tome, da svatko tko želi imati sustav 3+2 treba to moči imati, ali misli da ne bi smjeli na nekom filološkom odsjeku metodičari nametnuti stručnjacima za jezik i za književnost sustav koji njima odgovara, ili bi se moralo napraviti posebno metodičko usmjerenje. Prof. Ježić se osvrnuo na primjere koji su bili spomenuti u raspravi te dodao, sustav 3+2 su u jednoj fazi imale i Bugarska i Mađarska i obje su to prekinule i prešle su na sustav 4+1, jer je kod njih to izazvalo veliku katastrofu (zašto?), govorilo se i o tome da kroatistika školuje za hrvatsku pismenost (to je sigurno tako...), jer je Odsjek za kroatistiku jedan od ključnih Odsjeka za to na Fakultetu. Upozorio je na članak 71. novog Zakona, da "... preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima", te se nadovezao da su neki diskutanti govorili da Zakon ne omogućava zapošljavanje u školama, međutim Zakon ne kaže eksplicite da se zaposlit u školama može nakon tri godine, ali to niti ne isključuje, a zapošljavanje u školama je sigurno stručan posao. Gospođa prodekanica je govorila o tome što je odlučio Odbor za nastavu, u pogledu toga da se profesori u školama moraju školovati pet godina, i u pogledu dogovora nastavničkih fakulteta oko toga. S time se možemo složiti, ali to nije nikakvo jamstvo, jer niti nastavnički fakulteti, niti Odbor za nastavu nisu zakonodavac. Prof. Ježić podsjetio se kada je bio član Nacionalnog vijeća da se raspravljalo o Učiteljskoj akademiji jer je tražila da se učitelji mogu školovati za predmetnu nastavu, i tada im je Učiteljska akademija davala sve garancije da se nikada neće zapošljavati u srednjim školama, ako postoje profesori na Filozofskom fakultetu, ili na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu za te struke. Bio je protiv toga, međutim odluka je prošla, i tada se radilo na reformi u kojoj ne samo da je bilo predviđeno da oni mogu predavati u V. i VI. razredu, nego da samo oni mogu predavati u tim razredima. S obzirom na to prof. Ježić je istaknuo da ne treba procjenjivati određene druge lobije koji stoje iza nekih mogućih sustava studija. Prof. Ježić ponovno se osvrnuo na izlaganje kolega pri raspravi i uputio pitanje, da li Odsjek za kroatistiku, ako je tamo bilo kolega koji su željeli skratiti ovu raspravu, i naše povjerenstvo za reformu studija, kolegu Markovića, i neki drugi odsjek - jesu li sigurni da kroatistika, povijest umjetnosti i neki drugi odsjeci, odsjecima i studijskim grupama kojima je neprihvatljiva završnost nakon treće godine jer ne žele uzeti na sebe tu odgovornost, ne mogu dobro organizirati dvodisciplinarni studij u tri godine, žele li im nametnuti taj sustav. Predlaže i moli s obzirom da imamo elemente da odlučimo, da one studijske grupe koje to žele da dostave u pisanom obliku, odluku o prijelasku na sustav 3+2, i da prijeđu na sustav 3+2, a da one studijske grupe koje smatraju da ne mogu prijeći na takav sustav, jer bi to bilo riskantno i pogoršalo bi sustav, da smiju ostati u sustavu kakav po svojoj odgovornosti smatraju da za struku trebaju zastupati. Misli da jedino administrativne zapreke tomu stoje na putu. S obzirom da smo imali mnogo godina studije A (trajanje četiri godine) i B (trajanje tri godine) i administraciju bez tehničke podrške, i svladavalo se bez većeg problema, smatra da bi se onda moglo svladavati u novoj reformi prvi ciklus od tri godine na jednim studijskim grupama, i od 4 godine na drugim studijima, a jedan i drugi imaju ukupan ciklus od 5 godina.
- dekan dr. sc. Neven Budak usprkos dobrim diskusijama, nije do sada čuo niti jedan novi argument ni za, ni protiv.
- prodekanica dr. sc. Ž. Fink Arsovski budući da su svi nastavnički fakulteti na našem Sveučilištu zaključili da bi se pedagoško-psihološko-didaktički i metodički predmeti slušali u IV. i V. godini, jer se bez njih na temelju zakona ne može raditi u školama, smatra da dileme što se tiče nastavničkih studija više nema, a hoće li netko ići svjesno protiv zakona, to je nešto drugo.
- dr. sc. D. Dukić koliko se sjeća na jednoj izvanrednoj sjednici Vijeća formulirao je nešto između pitanja i prijedloga upravo u ovom smjeru, da se ne propisuje jedinstveni model za čitav Fakultet, nego opet po analogiji sa starim sustavom A, B da li je moguće imati oba sustava. Možda je čak malo argumentiranje postavio i na posljednjoj sjednici povjerenstva za reformu studija, da Odsjek za kroatistiku ne bi htio nikome nametnuti model 3+2, ali Odsjek nije do kraja upoznat s argumentima protiv postojanja dvaju modela na Filozofskom fakultetu, odnosno do koje mjere bi tehnički razlozi to zakomplicirali. Čini mu se da nam dva modela ne bi ništa zakomplicirala.
- dr. sc. G. Antunović je istaknula da je u raspravama na Odsjeku za anglistiku postojao strah da je izbor 4+1 zapravo značio odustajanje od reforme. Smatraju da bi model 4+1 u velikoj mjeri omogućio da se zapravo današnji programi studija 'možda' ne bi mijenjali nego 'onako'… rasteretili bi jednu godinu pa onda prebacili na petu ....... (primjedbu je dao prof. Ježić, Vi mislite da je loš sadašnji studij anglistike). Prof. Antunović se nadovezala, ne misli da je toliko dobar da se ne bi mogao mijenjati. Prvi program na anglistici koji je razrađivala prije dvije godine u fazi kada se išlo po svojoj intuiciji, bio je program 4+1, ali to je bio program u strahu odnosno u vjeri da je prvi ciklus rez, a to znači završnost...…
- dr. sc. N. Hrvatić do sada u raspravi nisu izneseni novi argumenti, a činjenica je da su odsjeci od 2002. imali dosta vremena razmotriti sve mogućnosti da se donese neki stav. Nakon dugotrajnih rasprava i na odsjecima i Fakultetskom vijeću dobili smo preporuku za model 3+2, i da je trajanje studija 5 godina, što nije više preporuka, jer je to zakonska odredba. Mogućnost postojanja dva modela 3+2 i 4+1 teoretski bi bili mogući, ali bi pretpostavljali da su onda studiji jednopredmetni, da u toj jednopredmetnosti svatko ima svoj model i da nema dvopredmetnih kombinacija. To nije tehničko pitanje, nego je stručno i nastavno pitanje, može li se netko vezati, netko tko daje osnovni studij za tri godine ili tko daje za četiri godine…. u nastavku - prof. Ježić, kolega je mlad i nije upoznat s time da smo nekada na Fakultetu imali studije A i B ......u nastavku - dekan prof. Budak to je čista razlika, kod studija A i B je bila završnost i tada se dobivala diploma, sada se ne može upisati diplomski studij dok se ne završi preddiplomski, odnosno onaj koji ide na četiri i tri godine mora četiri godine završiti da bi nastavio dalje s diplomskim studijem, pa će onda šest godina studirati. Bakalaureat se ne dobiva iz svake struke posebno, nego se dobiva jedan jedinstveni bakalaureat za dvopredmetni studij.
- dr. sc. N. Hrvatić misli da je nemoguće stručno i nastavno izvesti da je studij dvopredmetni ako se kombinira dva modela, jednopredmetni studij je moguć. U prvoj raspravi o reformi studija Odsjek za pedagogiju nije se opredijelio ni za model 3+2 ni 4+1, niti je model želio nekome nametnuti niti sugerirati, jer je smatrao da treba sam ocijeniti koji mu model odgovara, te je intenzivno surađivao sa sveučilištima s kojima je inače imao suradnju i kompatibilne programe. Stručnjaci su dolazili na Fakultet, razmotrene su sve mogućnosti modela i odlučeno je da je model 3+2 studij koji Odsjeku omogućava da studenti budu mobilni i da mogu nastaviti studij po tom modelu koji su odabrali. Što se tiče minimalne nastavničke kompetencije, već se sada dešava da studenti ne samo pedagogije nego i svih drugih struka prema podacima koje ima Odsjek, moraju u većini europskih zemalja polagati nastavničku skupinu predmeta, kako bi dobili licencu, jer prema sadašnjoj satnici i sadašnjem modelu na Filozofskom fakultetu oni to nemaju. Evropski model minimalne nastavničke kompetencije je oko 20%. Nastavnička stručnost se ne mora steći u ovom petogodišnjem studiju, ona se može steći i naknadno, odnosno kada god netko tko je završio znanstveni studij to zaželi. Možda je u tome jedna od opasnosti koju mnogi odsjeci gledaju, da je to nekakav dodatak na struku. To je stvar studenata kako će koncipirati svoj studij. Ako odluči da mu to treba onda mu treba, ili ako odluči da mu ovaj tren ne treba on se može bilo kada vratiti. Što se tiče samog plana studija Odsjek je u skladu s preporukom 3+2 pokušao napraviti plan studija. To je radna verzija, stavili su je na web stranicu Odsjeka i ona je već izazvala određene reakcije od fakulteta u Hrvatskoj. Konačni model, ni plan i program studija se nije mogao donijeti, s obzirom da Odsjek nema čvrstu odluku Fakultetskog vijeća. Činjenica je da se on može napraviti, da on zahtjeva jednu rekonstrukciju studija, bez dodavanja ili kraćenja ili nešto drugo, ali to je posao koji nas sve ionako čeka bez obzira hoće li se bilo koji od ovih modela prihvatiti. Odsjek za pedagogiju jednoglasan je za model 3+2, jer je on kompatibilan s onim sveučilištima s kojima oni surađuju.
- dr. sc. J. Mihaljević-Djigunović čudi se tvrdnji da metodičari i Odbor za nastavu nešto nameću ili lobiraju za bilo koji model ili bilo koju organizaciju studija, jer je riječ o preporukama. One su napravljene na temelju toga što, kao prvo, pretpostavljamo da Fakultet želi imati i nastavno usmjerenje. Međutim, moguće je da i ne želi; za nekoga je možda na ovom Fakultetu previše prizemno baviti se obrazovanjem budućih nastavnika. Odbor za nastavu pretpostavlja da doista želimo biti i nastavnički fakultet pa, kao ekspertno tijelo koje je imenovalo Fakultetsko vijeće, polazi od toga da se mi u obrazovanju budućih nastavnika želimo uskladiti s Europom. Članovi Odbora za nastavu proučili su kurikulume mnogih sveučilišta, posebno onih koja su poznata kao kvalitetna upravo u obrazovanju budućih nastavnika, pregledali su velik broj dokumenata u kojima se jasno vide tendencije u obrazovanju budućih nastavnika, razmotrili su izvještaje mnogobrojnih istraživačkih timova koji su ispitivali koji je model obrazovanja nastavnika efikasniji i na koje se sve načine to obrazovanje može izvoditi. Osim toga, krenuli su od rezultata istraživanja kompetencija koje su nastavniku neophodno potrebne da bi, s jedne strane, mogao ući u razred i, s druge, da bi mogao započeti cjeloživotno obrazovanje. Ono što Odbor za nastavu navodi u preporukama predstavlja minimum minimuma koji je potreban da naše diplome uopće budu priznate u svijetu.
- dr. sc. D. Ajduković točno prije 10 g. Odsjek za psihologiju je razvio svoj petogodišnji studij osjećajući upravo potrebu za tim usmjerenjem, tada to nije prošlo. Nama se učinilo da ova mogućnost koja je sada otvorena za 3+2 zadovoljava one potrebe koje smo tada identificirali koje su se naravno promijenile. Misli da je to primjer evolucije razmišljanja i prilagodbe onog što se zapravo u svijetu i oko nas dešava. U vezi s ovom brigom oko završnosti nakon tri godine, uvjeren je da su oni koji obrazuju psihologe, koji zapravo na neki način dobivaju licencu da rade s ljudima, jako osjetljivi na to pitanje. Izrazio je zabrinutost da bi bilo kome u ovoj zemlji moglo pasti na pamet da nekoga nakon tri godine proglasi kompetentnim za stručan rad u psihologiji. Imamo neko iskustvo, no malo podcjenjujemo samosvijest naših struka i onog što mi možemo glasno reći u ovom društvu i za to preuzeti i tražiti odgovornosti.
Svojedobno je u Sarajevu u bivšoj državi bio kombinirani studij psihologije i pedagogije, koji je bio priznat u Bosni i Hercegovini, za stjecanje kvalifikacije psihologa. Odsjek je smatrao da je to ispod razine onog što u Hrvatskoj tražimo i argumentacijom smo tada pokazali da se ljudi koji su imali tu diplomu nisu u Hrvatskoj mogli zapošljavati kao psiholozi. Čini mu se da ova diskusija do sada pokazuje da kao što je to često u tradiciji ovoga fakulteta, mi imamo različite potrebe, različite vizije onoga što je dobro. Osobno je iz ove diskusije koja se vodila došao do zaključka da možda treba podržati mogućnost da se uvedu oba modela na Fakultetu sa svim trenutnim reperkusijama, iako će to biti puno kompliciranije organizirati, a mi koji danas o tome odlučujemo preuzimamo odgovornost.
- dr. sc. Lj. Gjurgjan je puno vremena provela radeći u gimnaziji i nastavnička struka je nešto što joj je priraslo srcu i nikako ne misli da je ispod časti ovom Fakultetu da odgaja nastavnike. Naprotiv, misli da je ispod časti ovog Fakulteta da odgaja stručnjake za koje se boji da bi u svom viđenju struke mogli ići previše usko u jednom smjeru. Misli da je za nastavnika važno ne samo da zna ''kako", nego da zna i "što". Bori se za to da ovaj Fakultet ostane ono što je, humanistički, da obrazuje ljude koji će imati vrlo dobru podlogu u temeljnim znanostima u lingvistici i književnosti, a onda će krenuti prema specijalizacijama, a ne da to ide na račun temeljne struke.
- dekan dr. sc. N. Budak nikako ne vidi, matematički mu je sasvim nejasno, ako produžavamo studij na pet godina, a jedna godina od toga bi trebala biti pedagoško-didaktička, a četiri kompletne godine su struka, nikako ne vidi kako je to smanjenje struke, to je povećanje struke u odnosu na sadašnju satnicu.
- dr. sc. J. Mihaljević Djigunović nastavnik ne treba znati samo "što" ili "kako". Najvažnije je pitanje "zašto". Upravo je insistiranje na tome "zašto" razlog zbog kojeg je u posljednjih petnaestak godina došlo do velikih pomaka u obrazovanju budućih nastavnika. Nastavničko zanimanje jest jedno stručno zanimanje, ali ono se temelji na znanstvenim uvidima koji ne postoje samo unutar struke, kao što je npr. anglistika, nego i unutar temeljnih edukacijskih znanosti i unutar metodika. Budućem se profesoru ništa ne oduzima, nego mu se dodaje jedna kompetencija bez koje on u suvremenom svijetu ne može funkcionirati kao kvalificirani profesor.
- dr. sc. A. Čović ne prihvaća argumente koje su u raspravi spomenuli kolege, da bi sustav 4+1 bio nekako primamljiviji za potencijalno kršenje zakona. Ako se krši zakon smatra da je onda sasvim svejedno koji je model. Niti argument da je model 4+1 izbjegavanje reforme ne smatra valjanim. Krucijalna je stvar ne treba nitko nikoga ni za što osumnjičavati, to je okvir koji zakon dopušta, koji je već legitiman u svim zemljama gdje je taj sustav umetnut. Misli, ova razmišljanja da ne bi trebalo biti završnosti studija, da ne bi iz toga trebalo izvući nikakvo pravo da netko radi u struci su u redu, međutim ono na što cijelo vrijeme upozorava je raskorak između naših hipoteza, i onoga što faktično piše u zakonu. Misli da bi mi naše odluke trebali donositi prvenstveno uzimajući u obzir ono što piše u zakonu. Ne možemo stavljati u istu razinu zakonsku regulaciju i neku našu svijest da do toga neće doći. U zakonu je donesena odredba (čl. 71.) "... Preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima". Što su određeni stručni poslovi? Gospodin dekan je ovdje rekao da u raspravi nije bilo novih argumenata za ni protiv sa čime bi se mogao složiti, jer svi mi imamo svoje stavove. Međutim, danas je iz rasprave primijetio da ne postoji želja da jedni nameću drugima mišljenje. Slaže se s kolegom Ajdukovićem da je komplicirano ići sa dva modela, ali ako je toliko bitno za nas kao što je naša stručna savjest, naša odgovornost svakog pojedinca i svih odsjeka za svoju struku koju zastupamo, onda si priuštimo malo komplikacija..... Iz ove rasprave se može zaključiti da je jedna polovina članova Vijeća za jedan model, a druga polovina za drugi, i na temelju ankete kolege Ježića, oko polovice nastavnika Fakulteta se izjasnilo za model 4+1..... Predlaže da usvojimo oba modela, da svi preuzmemo odgovornost za tu situaciju i preuzmemo odgovornost za određene komplikacije iz toga.
- dr. sc. D. Boras promjena reforme studija je jedan veliki projekt koji se mora provesti bez obzira na zakon koji je donesen o mogućnostima izvođenja - je li je nešto moguće načiniti, ili potrebno načiniti, postoje li mogućnosti tehničke izvodljivosti, i je li je to moguće platiti. To je jedan od faktora o kojem moramo razmišljati bez obzira kakav model donesemo, a to je da je 5 godina studija dobar model, ali moramo računati s time da se vrijeme studiranja produžuje za 25%. Isto tako formalno ćemo izgubit jednu generaciju. Naglasio je da postoje razine na kojima ćemo morati djelovati izvan Fakulteta, da se vidi kada će biti moguće izvesti takav studij s obzirom na stanje u državi. Prijedloge koje su iznijeli prof. Ajduković i prof. Čović smatra korektnima ako ih osiguramo, a misli da se tehnološki može to ostvariti, i ta dva modela.
- dr. sc. N. Stančić slaže s kolegom Borasom da i na višim razinama nisu o reformi studija razriješena sva pitanja. Smatra da bi se trebalo prije riješiti pitanja savladivosti struke u tri godine na pojedinim studijima, a zatim koji je zapravo cilj reforme. Cilj reforme kojeg mi želimo provesti je stvaranje većeg broja visoko obrazovanih ljudi. Neprestano govorimo kako je u Europi veći postotak visoko obrazovane populacije, no postavlja se pitanje je li njihovo obrazovanje petogodišnje ili trogodišnje. Koliko je upoznat tu se ubrajaju i oni sa tri godine. Jedan od zadataka koji se postavlja novim zakonom za Fakultet je proizvesti veći broj ljudi s obrazovanjem koje je više od srednješkolskog, a niže od dosadašnje fakultetske razine. Postoji mogućnost da se ne ide na završnost, on je za to da imamo završnost, ali ne da se automatski nakon toga nastavi studij. U čitavoj državi bi se trebalo riješiti hoćemo li se vratiti na to da veleučilišta imaju takav studij. Smatra da se treba riješiti i pitanje što je s onim nastavkom studija nakon dvije godine, treba li to automatizmom rješavati, misli da ne. Studij od pet godina se ne bi trebalo shvatiti kao da je to jednako našem dosadašnjem četverogodišnjem studiju, nego da je to viši studij koji osposobljava višu razinu nego što je naš dosadašnji diplomski studij, a niži je od dosadašnjeg magistarskog studija, i rad koji se radi za stupanj magistra je jači od našega dosadašnjeg diplomskog. Nastavni smjer bi trebao imati jači studij s psihološko metodičkim i didaktičkim predmetima, s obzirom da naši dosadašnji nastavnici za rad u osnovnim školama nemaju metodičko didaktičko psihološko obrazovanje, kako su imali nekadašnji nastavnici, jer mi nismo uveli onakve učionice, škole, na kojima su se nekadašnji nastavnici educirali za nastavu. Doktorski studij tu opet nije ono što je bio dosadašnji doktorat, ali je ipak nešto manje zahtjevan nego što je bio do sada. Čini mu se da bi trebali od toga polaziti, da imamo jedan studij koji je masovniji, jedan koji je elitniji. Postavlja se i pitanje mjesta našeg Fakulteta i Sveučilišta među ostalim sveučilištima.
- dr. sc. M. Tadić žao mu je što se nije javio kada se konstituirao Odbor za nastavu. Gledajući sve primjedbe ovoga Odbora, predlaže da se njihov naziv promijeni u Odbor za nastavne studije, s obzirom da se sve primjedbe odnose na organizaciju nastavnih studija, odnosno nastavničkog smjera na Fakultetu. Odbor za nastavu bi se mogao krivo shvatiti, to je Odbor koji je zadužen za definicije čitave nastave svih studija na Fakultetu. Predlaže da se osnuje Odbor za znanstveni studij.
- dekan dr. sc. N. Budak to bi značilo onda da bi znanstveni studiji trebali imati zajedničke znanstvene jezgre.
- dekan dr. sc. N. Budak nije bio pozvan na sjednicu Odsjeka i kolega Tadić nije mogao biti upoznat s prijedlozima ostalih odsjeka što se tiče zajedničkih predmeta (zajedničke jezgre). Odsjeci predlažu da to sve bude dio programa, ali ne kao posebna nastava odnosno ne nešto što opterećuje satnicu, nego da to budu zahtjevi koji se postavljaju pred studente do kraja prve ili treće godine. Svaki odsjek treba sam organizirati na najbolji način tu nastavu. Nema nikakvih zajedničkih jezgri koje bi se na toj razini definirale na razini Fakulteta i opteretile nastavnički program. Zajedničke jezgre postoje za nastavni smjer zato, jer postoje zajednički predmeti za sve nastavne grupe, ali ni na jednom odsjeku nije naišao na prijedlog da postoje zajednički predmeti za sve znanstvene grupe, to svaki odsjek slobodno definira u okviru svoje satnice. Zato nema razloga da postoji Odbor za znanstvene studije.
- dr. sc. P. Marković ne slaže se s kolegom Čovićem da su neki odsjeci promijenili svoje mišljenje o modelu studija na osnovu pritisaka Uprave, jer smatra da je to uvredljivo za sve profesore tih odsjeka i za same odsjeke. Primijetio je iz rasprave da postoji neki strah, bojazan da je zakon donesen i da smo mi time zauvijek ograničeni. On ne vidi zašto bi to bilo tako, i zašto mi sebe stavljamo stalno u poziciju nekakvog objekta na kojem se vrše određene radnje, a nikada zapravo nemamo mogućnosti da donesemo suvisle prijedloge, rješenja preko Sveučilišta i da se neke stvari promijene na bolje. Vjeruje da sve što radimo, da radimo u najboljoj namjeri i da se može reflektirati nešto novo s obzirom na neke eventualne loše stvari, jer će se tek kasnije u hodu pokazati koje ćemo stvari morati modificirati. Smatra da bi na prvom mjestu kod reforme studija trebali zadržati kvalitetu studija, a zatim protočnost i svemu ostalo što se nameće kao cilj. Protiv je toga da se nekome nameće bilo koji model, predložio je na povjerenstvu Fakulteta da ako ikako postoji mogućnost tehničke izvedivosti, da bude paralelni studij 3+2 i 4+1.
- dr. sc. Z. Kovač prije dvije godine kada se raspravljalo na Odsjeku za slavenske jezike o reformi studija već je tada zaključilo da bi za neke studije bio dobar model 4+1, a sada je došlo do toga da je ipak manjina odsjeka zadovoljna modelom 3+2. Rasprava oko modela 3+2 ili 4+1 je zapravo rasprava zbog uvođenja jednosemestralnih studija i cjelokupne reforme Sveučilišta. Došla je zbog toga što su zapadna sveučilišta za razliku od naših imala godinama podijeljen studij, na osnovni i na glavni studij, ono što mi danas zovemo dodiplomski studij i diplomski. U osnovnom se studiju definiraju osnove struke, i to je nužno sprovesti. Mi moramo napraviti jedan rez nakon dvije odnosno tri godine, i studentima dati na znanje, da oni koji nisu u stanju položiti osnove svoje struke ne mogu dalje studirati. Prof. Kovač je spomenuo primjer Odsjeka za kroatistiku, na kojem se događa da iz sadašnjeg osnovnog programa osobe polažu predmete na III. i IV. god., a da predmete iz III. i IV. god. polažu tek kao apsolventi na V. i VI. apsolventskoj godini. Možda bi bilo jednostavnije da naš dvopredmetni studij bude 4+1, međutim model 3+2 je čini mu se kompromis prema Europi. Misli da mi preuzimamo često preveliku odgovornost, da studente dovedemo do diplome, i da sami sebe obavezujemo da izvedemo cjelovitost znanja studija. Mi ovdje nudimo ono čime se znanstveno bavimo, nudimo osnove struke, a ovaj novi model reformiranoga studija mora studentu omogućiti da što manje polaže obaveznih ispita, a da što više polaže onoga što će mu modulirati profil. Da bi se to moglo ostvariti potrebno je napraviti rez nakon druge ili treće godine. Prof. Kovač zaključno je istaknuo da misli da naš studij mora imati jedno razgraničenje između osnovnog i glavnog studija, i da moramo studentima dati na znanje koji jesu, a koji nisu za nastavak studija.
- dr. sc. A. Sekulić Majurec s obzirom da je kolega Čović ponudio da ovaj Fakultet zadrži mogućnost dvije opcije, te nas je podsjetio na to da smo u početku nekako bili svi za 4+1, i to je istina. Mislili smo da ćemo napraviti neke male pomake, 'male prijelaze' da ćemo nekako zadržati ovaj svoj studij. Bila je ideja za model 4+1, ali njoj se ne čini da je ona promijenjena pod utjecajem Uprave, čini joj se više da je promijenjena kad smo shvatili da prvi stupanj studija ne mora dati završnost. Prof. Sekulić se obratila kolegi s pitanjem, da li se kolega suprotstavlja studiju od tri godini bez završnosti, od četiri sa završnosti, da li su u njegovoj viziji oba završna ili nisu završna. Ako je 3+2 gdje tri ne nudi završnost, a 4+1 gdje nudi završnost, onda je njoj bliže model 3+2 gdje su dvije godine studija u kojima se mogu dio manjkavosti i dio propusta u obrazovanju nadoknaditi. Čitajući smisao bolonjske deklaracije (kad se pitaš zašto idemo u reformu), onda ne možemo zaobići kad se u tome vidi i horizontalna protočnost, ne samo vertikalna. Kako kolega Čović vidi rješenje tog problema, da unutar jedne kuće netko studira 3+2, a netko 4+1, kako bi se pitanje te horizontale riješilo?
- dr. sc. A. Čović na pitanje da li on smatra da se završnost odnosi na oba ova modela, odgovara da se odnosi samo na 4+1. Njegova osnovna metodološka primjedba je da je ovaj stav za model 3+2 donesen na krivoj pretpostavci, što je i vidljivo iz rasprave, a i sam Zakon govori da se radi o završnosti gdje osoba dobiva diplomu uz naznaku struke, te to nije predmet naše odluke, to se ne može izbjeći.
- dekan dr. sc. N. Budak je naglasio da se o odredbi članka 71. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju već diskutiralo, da je prorektorica o tome dala mišljenje, da ta definicija u zakonu nije sasvim jednoznačna, naznaka struke se može tumačiti vrlo različito, a i Zakon koliko je upoznat ide na izmjenu i dopunu.
- dr. sc. A. Čović smatra da kod donošenja ključne odluke ne bi smjelo stavljati u istu realnost ono što piše u zakonu, i pretpostavku dekana da će se zakon promijeniti. Ukoliko će zakon biti promijenjen, tada će se donijeti drugačija odluka. Naša se odluka isključivo mora temeljiti na onome što piše u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Završnost nije nešto o čemu mi odlučujemo, ona je zakonski zadana, te je za njega stručno logičnije i odgovornije da ta završnost bude nakon četiri godine, nego nakon tri. Za primjer protočnosti, mobilnosti studenata, prof. Čović spomenuo je prijelaze studenata koji su se odobravali sa FF iz Zadra (dekan se nadovezao, prijelazi su se dozvoljavali isključivo uz medicinsku dokumentaciju ili zbog promjene mjesta stanovanja roditelja)... prof. Čović povlači argumente. Međutim, smatra da nema nikakve prepreke za to da se to definira, da mobilnost bude mnogo šira nego je ona što bi bila zagarantirana nekom skupnom završnosti, misli da je to izvedivo, a naročito nakon ove skupne završnosti.......
- dr. sc. Čačinovič Odsjek za filozofiju je većinski za model 4+1, a ona je za model 3+2. Misli da oni koji su protiv i koji imaju sumnjivu dodiplomsku završnost, moraju napraviti još jedan korak te reći, u koju svrhu zastupaju da se ne može studirati poslijediplomski. Četiri godine je besmisleno trošiti na nešto što nije završno. Ako se misli npr. da se filozofija, teologija, arheologija... ne može studirati tako, onda se mora zastupati situacija, nema dodiplomskog studija na filozofiji, arheologiji, indologiji, to je moguće, ali onda bi to trebali znati da se ne gubi vrijeme na nepotrebne stvari.
- dr. sc. M. Bobinac smatra da na Fakultetu ne bi trebali zadržati mogućnost oba modela, jer se boji da će to administrativno biti vrlo teško i samim studentima neprepoznatljivo s obzirom na dvopredmetni studij, biti će nejasno koliko će na kojem studiju trebati studirati. Misli da je reforma potrebna, da se za one koji nemaju nekakvih ambicija, bilo u školi, u nastavi ili znanosti ili za neku višu profesionalizaciju, napravi studij u okviru ovog jednog predloženog modela, misli da je on dobar.
- dr. sc. V. Pandžić u raspravi je u par navrata spomenut zakon, iz kojeg se ne može izvući nikakav argument. U zakonu piše da netko može raditi na nekim stručnim poslovima, npr. kroatistike - studija hrvatskoga jezika, to znači da onaj koji završi tri godine može biti korektor ili ispravljač teksta, to je struka. Nije u redu da se u raspravi poziva na zakon i tumači ga se na svoj način.
- dekan dr. sc. N. Budak pročitao je odredbu članka 71. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju:
"Na preddiplomskom sveučilišnom studiju, koji u pravilu traje tri do četiri godine, stječe se od 180 do 240 ECTS bodova. Preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima.
Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv baccalaureus odnosno baccalaurea uz naznaku struke, ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.
U međunarodnom pometu i diplomi na engleskom jeziku stručni naziv po završetku preddiplomskog studija je baccalaureus, donosno baccalaurea."
- dekan dr. sc. N. Budak uz postojeći zakon postojat će akt (pravilnik/zakon) o stručnim nazivima i akademske struke gdje će biti definirano točno koji su nazivi i što oni znače. Za naše stečene struke definirat ćemo koji su određeni stručni poslovi.
- B. Malbaša za osnovne i srednje škole postoji pravilnik koji određuje koju vrstu stručne spreme mora imati nastavnik da bi mogao predavati u osnovnoj ili u srednjoj školi.
- dekan dr. sc. N. Budak iz rasprave se može zaključiti da postoje dva prijedloga, jedan je prijedlog da imamo dva modela da se odsjeci sami opredjeljuju za model 3+2 ili 4+1, a drugi je da imamo jedan jedinstveni model od dva ponuđena modela 3+2 ili 4+1. Prof. Budak je upozorio i obratio se s pitanjem odsjecima koji se zalažu da postoje dva različita modela. Ukoliko netko upiše dvopredmetni studij gdje bakalaureat traje četiri godine na jednoj grupi, a tri na drugoj grupi, kada će taj student moći priječi na drugo sveučilište, znači li to nakon četiri godine, odnosno u tom slučaju mi mobilnost odgađamo za godinu dana. Jesu li ozbiljno razmislili oni odsjeci koji predlažu da njihov bakalaureat traje četiri godine, hoće li oni imati doista kandidata koji će se upisivati tako lako na četverogodišnji preddiplomski studij, kada je druga grupa koju biraju trogodišnja, jesu li razmislili o posljedicama po budućnosti svojega odsjeka? Fakultet do sada nije nikada davao odvojeno bilo kakve diplome za jednu od dvopredmetnih grupa, a i sada je zabranjeno i nemoguće je dobiti potvrdu o diplomiranju ako je netko završio samo A1, a nema završeno A2. Znači li to da ćemo za bakalaureat dozvoljavati da se za pola studija izdaje diploma bakalaureus. Ukoliko to ne želimo to bi značilo da bi tek nakon četvrte godine izdavali diplomu, odnosno s diplomskim studijem može nastaviti nakon četvrte godine, a ne nakon tri i studij bi tada trajao šest godina, a ne pet. Prof. Budak je zaključno napomenuo da uvažava sve argumente koji su izneseni za model 4+1, i u načelu je lijepo da imamo model studija kakav hoćemo, ali misli da je to u praksi neizvodivo. Natpolovičnom većinom Fakultetsko vijeće bi trebalo donijeti odluku, hoćemo li ići na jedinstveni sustav za cijeli Fakultet. Ukoliko se usvoji da se ide na jedinstveni sustav, tada će se odlučivati na koji od dva ponuđena modela idemo. Ne želi nikome nametnuti model, ali misli da bi kod donošenja konačne odluke Fakultetsko vijeće trebalo dobro razmisliti, jer će snositi odgovornost za sve nastale probleme.
- dr. sc. M. Ježić je naglasio da mobilnost studenata nema nikakve veze sa dva ciklusa studija. Dva ciklusa studija su jedan način ujednačavanja studija, sustava studija u Europi mobilnosti jedan sasvim drugi princip. Prof. Ježić iznio je primjer (npr. u Berlinski 'Komunike'), te istaknuo da to nema veze s tri godine studija i s četiri godine s bakalaureatom, mobilnost mora postojati nakon svakog semestra, a pogotovo nakon svake godine. U američkim srednjim školama ne sveučilištima, đak može učiti u prvom razredu fiziku i kemiju po programu prvog razreda, engleski po programu intenzivnog za prvi razred, matematiku po programu drugog razreda i ako se pokaže da je jako dobro savladao gradivo, prijeći će na program trećeg razreda itd.... Uspjeh svakog đaka u srednjoj školi prate mentori, te nitko ne misli da je to nemoguće svladati, da je to nesavladivo s današnjom tehnologijom. Smatra da ne bismo trebali putovati u prošlost, i misli da ne bi trebao uopće postojati problem da imamo dva sustava 3+2 i 4+1.
- dekan dr. sc. N. Budak je istaknuo da su to dva različita problema, ovdje se ne govori hoćemo li mi studentu na prvoj godini omogućiti da sluša kolegij iz treće godine na prvoj godini ako je jako dobar, mi imamo strogo propisano što se sluša na prvoj, drugoj, trećoj godini itd., a to je li se studira u dva različita nivoa koji traju različito, to je sasvim druge organizacijske strukture.
- prodekanica dr. sc. Ž. Fink Arsovski je upozorila da bi se prilikom glasanja o modelu studija trebalo razmisliti i o problemu priznavanja naših diploma na srodnim studijima izvan Hrvatske s obzirom na završeni prvi ili drugi stupanj.
- dekan dr. sc. N. Budak stavio je na glasanje:
"Tko je 'za' uvođenje jedinstvenoga sustava studiranja na Filozofskom fakultetu" (da svi odsjeci imaju isti režim studiranja).
Konstatirano je:
Fakultetsko vijeće natpolovičnom većinom prisutnih članova (21 "za", 11 "protiv" i 10 "suzdržani") je donijelo odluku
Ne prihvaća se uvođenje jedinstvenog sustava studiranja na Filozofskom fakultetu.
Sjednica je završila s radom u 12,00 sati.
Zapisničar Dekan
Barica Biškup Prof. dr. sc. Neven Budak