Z A P I S N I K

3. izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održane u ponedjeljak, 26. siječnja 2004. s početkom u 15,00 sati u Vijećnici fakulteta

PRISUTNI:

dr. sc. V. Afrić, dr. sc. S. Botica, dr. sc. N. Čačinovič, dr. sc. D. Fališevac, dr. sc. D. Horga, dr. sc. N. Ivić, dr. sc. M. Ježić, dr. sc. Z. Kovač, dr. sc. S. Malinar, dr. sc. N. Moačanin, dr. sc. D. Novaković, dr. sc. V. Pandžić, dr. sc. I. Pranjković, dr. sc. M. Sanader, dr. sc. A. Sekulić-Majurec, mr. sc. N. Gilić, dr. sc. D. Sesar, dr. sc. I. Goldstein, dr. sc. T. Šola, dr. sc. V. Vizek-Vidović  (dr. sc. D. Ajduković),  dr. sc. D. Boras, dr. sc. M. Čale, dr. sc. A. Čović, dr. sc. V. Josipović Smojver, dr. sc. M. Häusler, dr. sc. V. Piškorec, dr. sc. V. Kolesarić, dr. sc. G. Antunović, dr. sc. S. Cvetnić, dr. sc. D. Duda, dr. sc. D. Dukić, dr. sc. B. Đaković, dr. sc. S. Grahek, dr. sc. B. Grgin, dr. sc. N. Hrvatić, dr. sc. I. Karavanić, dr. sc. G. Keresteš, dr. sc. P. Marković, dr. sc. M. Tadić, dr. sc. G. Varošanec-Škarić, dr. sc. N. Vidmarović, mr. sc. M. Gulešić, dr. sc. B. Kryžan-Stanojević, mr. sc. E. Ratković, M. Jelić, mr. sc. V. Lopina, dr. sc. V. Muhvić Dimanovski, Z. Šimić-Kanaet (50)

Student: T. Bunjevac (1)

Dekan: prof. dr. sc. Neven Budak (1)

Prodekan za znanost: prof. dr. sc. Miljenko Jurković (1)

Prodekan za nastavu: dr. sc. Željka Fink (1)

Prodekan za organizac. i finan. pitanja: dr. sc. Željko Jerneić (1)

Glavna tajnica: Neda Stazić

Tajnik: Branka Malbaša

Zapisničar: Barica Biškup

ODSUTNI: dr. sc. M. Križman, dr. sc. M. Mesić, dr. sc. M. Pupovac,  I. Zovko-Dinković, dr. sc. A. Krvavac (5)

Studenti: D. Buljan, H. Golubovac, H. Krešić, D. Blažok-Broz (4)

Sjednici prisustvuju gosti: dr. sc. J. Mihaljević Djigunović (voditeljica Odbora za nastavu) V. Mihaljević (Katedra za kineziologiju).

Sjednici predsjedava dekan prof. dr. sc. Neven Budak.

Od ukupno 64 člana Fakultetskog vijeća sjednici je bilo nazočno 55, što je natpolovična većina (33) potrebna za održavanje sjednice i donošenje pravovaljanih odluka.

Dopune dnevnog reda:

            1. Rasprava o dopisu prof. M. Ježića upućen e-mailom svima pod naslovom ECTS modeli studija

2. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti, grana knjižničarstvo, na Katedri za bibliotekarstvo u Odsjeku za informacijske znanosti

            3. Prijedlog nove strukture radnih mjesta u Istraživačko-obrazovnom centru za ljudska prava i demokratsko građanstvo.

            Jednoglasno je prihvaćen dnevni red s dopunama.

Ad 1. Rasprava o dopisu prof. M. Ježića upućenog e-mailom svima

Dekan dr. sc. N. Budak

Prof. dr. sc. M. Ježić uputio je svima dopis e-mailom sljedećeg sadržaja

"Poštovane kolegice i kolege,

vjerojatno imate sve ove materijale već s prijašnjih sjednica. Ispričavam se onima koji ih imaju pri ruci i znaju njihov sadržaj što ih ponovo šaljem. No da bi svi koji ne čuvaju obilje papira ili elektronskih poruka pri ruci mogli, ako hoće, još jednom rekapitulirati tijek rasprava o reformi studija prije izvanredne sjednice u ponedjeljak 26. siječnja, ipak ih još jednom dostavljam.

S obzirom na to da ova Uprava ne poštuje uvijek ni odluke Vijeća ni iznesena mišljenja nastavnika Fakulteta, pa je npr. prodekan Jerneić nedavno odbio razgovor s bibliotekarima, iako im je prije obećao da mu se mogu obraćati, a s druge su se strane na sastanku fakultetske radne grupe za reformu studija pred par dana ponavljali stari prijedlozi, kao da se ništa nije zbilo u raspravi o njima, dobro je pripraviti se za Vijeće i znati zastupati mišljenja naših odsjeka i ono što je dobro za Fakultet, studente i nastavnike, i njegovu konkurentnost u europskom okruženju.

S izrazima poštovanja,

Mislav Ježić"

- dekan dr. sc. N. Budak

"Ja ne ulazim u to da kolega Ježić procjenjuje je li nešto dobro za Fakultet ili nije dobro za Fakultet, to je njegovo slobodno mišljenje i na to ima apsolutno pravo. Međutim mislim da nema pravo ustvrditi da ova Uprava ne poštuje uvijek odluke Fakultetskog vijeća, to bi trebalo dokumentirati, a pogotovo mislim da nema pravo reći da prodekan Jerneić odbija razgovor s bibliotekarima. Molim kolegu Ježića da svoj dopis obrazloži te molim bibliotekare da objasne je li im ikad bilo spriječeno da razgovaraju s prodekanom Jerneićem."

- dr. sc. M. Ježić

"Ne znam da li bih se trebao zahvaliti na tome da toliku pažnju posvećujete mom dopisu, ali u svakom slučaju vjerojatno je u redu da objasnim formulacije koje stoje u dopisu. Moram priznati da kada sam ga pisao, pisao sam ga donekle u žurbi, pod pritiskom drugih obveza i nisam želio izazvati nesporazum u tom smislu. Nisam ni mislio reći da kolega Jerneić formalno nije primio bibliotekare, znam da je s njima razgovarao, i ispričavam se ako je to netko mogao krivo shvatiti. Mislio sam sadržajno, bibliotekari su bili nakon toga susreta nezadovoljni, jer nisu o temama o kojima su htjeli razgovarati mogli razgovarati s prodekanom. Jedna od tih tema je također stvar koju su čekali jer je od interesa za cijeli Fakultet. Jasno vam je da valjda svi zainteresirani o nekim stvarima razgovaraju nakon pojedinih događaja, dakle ne radi se ni o čemu posebno tajnom. Mene je osobno na osnovi možda vrlo letimičnih informacija od strane nekih kolega zasmetalo da, kad su bibliotekari željeli riješiti jedan od sigurno najbitnijih problema, a to je da se ubrza računalna obrada fonda i pitali kako će se osigurati sredstva, imali su taj puta dojam da im kolega Jerneić nije htio dati zadovoljavajuće odgovore. S obzirom na to da mu se čini, da ako razgovaramo o izgradnji knjižnice, a znamo da je najvažniji posao oko toga zapravo računalna obrada knjižnog fonda, da je to stvar o kojoj se mora raspravljati i da je pohvalno da bibliotekari o tome žele razgovarati. Čuo sam da je danas kolega Jerneić sazvao bibliotekare i ja bih mu se zahvalio na tome, i danas su dojmovi bili koliko sam čuo znatno bolji, iako je ova moja nespretna formulacija dijelom pridonijela tomu da se intenzivira i poboljša komunikacija koja sigurno... Ja na kraju ne želim ništa insinuirati, to mora kolegi Jerneiću biti na srcu inače ne bi bio na položaju na kojem jest. Onda mi je drago da je makar indirektno urodila plodom i nadam se da ćete i dalje dobro surađivati. Naši bibliotekari su vrijedni, pametni ljudi s kojima treba razgovarati i ne treba ih samo slati na razgovore sa nekom osobom koju im odredite. Vi ste im služili nadam se za to da mogu s nekim odgovornim na Fakultetu biti direktni i komunicirati i dobiti u tom smislu i odgovore, i ja bih se u njihovo ime zahvalio na suradnji. Zle namjere nije bilo, ako je formulacija bila nespretna, žao mi je, ako je plod bio dobar vrlo sam sretan, hvala".

- Z. Šimić-Kanaet, bibliotekar

Misli da nema što nadodati. Imali smo sastanak i problemi su riješeni. Koliko ona zna, bibliotekarima nije bilo spriječeno da razgovaraju s prodekanom, o tome se nije raspravljalo, bilo je sastanaka i dogovora.

- dekan dr. sc. N. Budak

Moli kolegu Ježića za objašnjenje što se tiče nepoštivanja odluka Fakultetskog vijeća od strane Uprave.

- dr. sc. M. Ježić

Možda bi bilo za objasniti ... da li se radi o nekoordiniranosti,.... ali između ostaloga mi smo donijeli neke zaključke, smjernice za izgradnju, potrebe koje treba zadovoljiti buduća biblioteka koja će se sastojati od knjižnica odsjeka, u kojoj će određene usluge biti rangirane itd. Te odluke koje smo donijeli na našem sastanku, su na jednom sastanku nakon toga sa voditeljicom gosp. T. Aparac bibliotekari raspravljali, razmotrili njen elaborat u kojem nema traga ničemu od toga što je ovo Vijeće zaključilo. Prema tome čini se, možda je to samo loša koordinacija rada, ali izgleda da ono što mi zaključimo ide po jednim tračnicama, a planiranje određenih željenih projekata po drugima, ili je to samo stvar nesinhroniziranosti. Moli upravu da to objasni..., druga je stvar bila i vijest koju je donijelo nekoliko kolega sa sastanka povjerenstva za reformu studija, naime da se upotrebljavao samo jedan primjer, jer da se upotrebljava argument da su odsjeci zakasnili sa svojim obrazloženjima o modelu studija. A kao što se vjerojatno svi sjećamo na ovom Vijeću smo rekli da je rok kada se moraju argumentirati modeli, izvanredna sjednica na kojoj će se o tome raspravljati. Mi smo svoje mišljenje već imali u rujnu, ja sam tada gosp. dekana pitao, da li je ovo sjednica na koju zaključak prethodnoga Vijeća upućuje da se na njoj treba imati složeno mišljenje, rekao je ne, nije ova, nego prva izvanredna tomu posvećena. Prema tome kada je došla prva izvanredna sjednica tome posvećena, ne može biti prekasno da se raspravlja o argumentima, evo to je drugi primjer nečega, meni se čini da se ne poštuje ono što se na Vijeću prihvati.

- dekan dr. sc. N. Budak

Ja mislim da svi koji su bili i na tom sastanku kao i na sastancima odsjeka na kojima sam nedavno bio, zaključno danas sa fonetikom, mogu potvrditi da sam izričito rekao da usprkos tome što odsjeci nisu dostavili na prvu izvanrednu sjednicu svoje primjedbe mi ćemo o tim primjedbama na ovoj sjednici raspravljati.

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić

Kolega Ježiću ovo što ste sada govorili bitno odudara od onoga što ste Vi napisali. Ja bih Vas htio ipak upozoriti na neke dezinformacije s kojima se služite.... Ja sam rekao na ovom Vijeću u više navrata, bibliotekarima u više navrata, točno se zna procedura i postupak s kojim će se usvojiti programsko rješenje biblioteka Filozofskog fakulteta. Kriteriji koje je ovo Vijeće usvojilo su dostavljeni toj stručnoj grupi na razmatranje i stručna grupa treba te kriterije uzeti u obzir kod izrade programskog rješenja i po njima se ravnati. Materijal koji je bio samo podloga za dio izvedbe tog programskog rješenja je bio na toj stručnoj skupini raspravljan, dopunjen, svi su bili pozvani da daju svoje prijedloge, korekcije, dakle na stručnoj skupini se o njemu raspravljalo, nije član te stručne skupine. Nakon toga se radi revizija toga programskog rješenja, nakon revizije glavna voditeljica predaje prijedlog programskog rješenja s glavnim rješenjima i s eventualnim alternativama, nakon što svi ili većina članova  te stručne skupine usvoji taj programski prijedlog, taj programski prijedlog ide na razmatranje savjetodavnoj grupi Fakulteta za izgradnju, i kad se tamo razmotri taj prijedlog i konzultira i dopuni s onim što ima savjetodavna grupa i kad savjetodavna grupa provjeri u kojoj je mjeri to sukladno kriterijima koje je Vijeće donijelo, onda ta stručna skupina radi taj završni dio, i nakon toga što je savjetodavna grupa sa tim zadovoljna, ona onda to upućuje na Fakultetsko vijeće na kojem se onda diskutira, raspravlja, traže dopune ili mijenja itd. Procedura je svima dobro poznata. Ja sam ju rastumačio na Vijeću više puta i bibliotekarima i to zna svaki član stručne skupine. Ta stručna skupina ima i svoje predstavnike bibliotekara koji su legitimno izabrani (anonimnom anketom), dva vanjska člana, a ostali su naši nastavnici. Ne vidim razloga širenju različitih dezinformacija bez obzira od koga one polazile pri usvajanju jednog radnog materijala ili radnog rješenja. Smatram da to nije korektno, da to ne stvara dobru atmosferu i da to nije dobro, nije na razini ovoga Vijeća, djelatnika na Fakultetu, ni akademskoj razini. Što se tiče toga da su kolegice nešto nezadovoljne nakon razgovora sa mnom, a to su i same bibliotekarke danas potvrdile, između nas je jako visok konsenzus oko svega što su bibliotekari predložili, ja sam analizirao točku po točku njihovog prijedloga i rekao sam im za moguća poboljšanja toga prijedloga i oko čega su se oni složili. Jedina razlika u čemu je bila odnosila se je na retrogradni unos podataka. Rekao sam im da to uopće nije problem da se napravi, analizira, to je naša zadaća. Razlika je jedino bila u tome što sam htio da sve te troškove ne snosi Filozofski fakultet nego sam predložio da bi bilo dobro uputiti Ministarstvu znanosti preko projekta SZI prijedlog da se poveća financiranje toga projekta u onom iznosu koje treba Fakultet da bi to mogao napraviti, to je jedino bila razlika. Od bibliotekara sam tražio da naprave plan unosa tih podataka za 3 sljedeće godine i koliko to godišnje košta, što mu nisu predali. To je sve oko čega ''navodno'' su nesuglasice između njega i članova bibliotekara koji su bili na razgovoru.

- dr. sc. M. Ježić

Zahvaljuje se na svim ovim informacijama, misli da su bibliotekari danas doista bili puno smireniji i zadovoljniji nakon razgovora s Vama. Misli da su  prošli puta shvatili da  Vi želite da se financiraju samo iz sredstava SZI i to ne s molbom da se sredstva povećaju, i bilo im je jasno da se tada neće obaviti najbitniji preliminarni radovi prije nego što se može organizirati naše biblioteke. Ovo danas zvuči svakako daleko bolje, hvala Vam lijepa. Ja sam pokušao objasniti, ispričati se za nepreciznost u svojim formulacijama, ali mislim da nije korektno to etiketirati kao dezinformacije, dezinformacije niti sam ikada htio davati….. 

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić

Vi širite dezinformacije kolega Ježiću, pročitajte Vaš dopis …. gdje je prodekan Jerneić odbio razgovor s bibliotekarima

- dr. sc. M. Ježić

U sadržajnom smislu i to sam se ispričao da nije dovoljno jasno tom formulacijom…….

- dekan dr. sc. N. Budak

U dopisu kolege Ježića su bila još tri fajla od kojih je jedan ponovljen sad već treći puta na adresu svima, i do sada dva puta nije htio reagirati na taj dopis, jer mu se činio jednostavno neozbiljan, međutim osim što je neozbiljan mora ipak reći da on ima izvjesne i druge konotacije. U tom dopisu se zapravo ismijava djelatnost radne grupe. Rezultat i rad radne grupe se predočavaju recimo u stilu … "Također bi bilo bolje da se 45 minuta ne mijenja u 60 ili 75 nego da se jednadžba poopći tako da vrijedi i za sate od 25, 35, 45, 55, 65, 75, 85 minuta, itd. te da nam za svaki od tih slučajeva razrade satnicu. A i stanka bi mogla biti 13,5 ili 17,5 minuta, a ne 15. Tada bi rezultati po satnicu bili još zanimljiviji."

Ne ulazi u neduhovitost tog prijedloga, ali se ovdje radi o tome, da je radna grupa bila imenovana od tijela ovoga Fakulteta, da je radna grupa vrlo ozbiljno radila svoj posao, da se s time što radna grupa predlaže možemo složit ili ne složit, ali da to ne možemo ismijavati. Bilo je još dopisa npr. o trgovačkim putnicima kojih se ne možemo riješiti, koji ulaze kroz dimnjake i prozore, vrata itd. To nije na razini ovoga Vijeća, nije na razini ovoga Fakulteta. Molio bih da ovu točku privedemo kraju na taj način, pita Fakultetsko vijeće, slaže li se Fakultetsko vijeće s mišljenjem da ova Uprava ne izvršava odluke ovoga Vijeća. Misli li netko ovdje da ova Uprava ne izvršava odluke Vijeća. Dobili smo dopis koji je upućen na adresu svima u kojem se kaže… da Uprava ne poštuje uvijek odluke Fakultetskog vijeća….

- dr. sc. A. Čović

Bilo bi vrijeme da prestanete s ovim stilom kakvim ste sada nastavili i prozivati kolegu Ježića zbog njegovog dopisa. Vi znate da je kolega Ježić samoinicijativno napravio anketiranje o raspoloženju ovoga Fakulteta o krucijalnim stvarima koja se tiču ovoga Fakulteta i to je iznio pred svima nama, to ste Vi naravno 'odloptali' vrlo jednostavno. Ja mu zato izražavam zahvalnost u svoje osobno ime, a mislim i mnogih drugih kojima je dopustio da se njihovo mišljenje verificira. Ima jedna druga tema ako želite, ali sazovite izvanrednu sjednicu, a zove se metode rada ove Uprave, na to ima puno reći. Vi radite, to mora sada otvoreno reći, budući da se etiketira jednog čovjeka koji je vjerojatno pogriješio u tom kratkom dopisu, on ga nije vidio, … nije mislio da će se dostaviti na ovo Vijeće i napraviti time uvod u raspravu o stvarima koje se tiču budućnosti ovoga Fakulteta. Ako želite to, ja Vam predlažem stavite na sjednicu dnevnog reda Vijeća način rada Uprave, ono što je puno puta kazao, to se da dokumentirati, ali možda je najbolje o tome ne raspravljati.

- dekan dr. sc. N. Budak

Stavit će na sjednicu Fakultetskog vijeća to kao prvu točku dnevnog reda. Postavio je pitanje, izvršava li ova Uprava odluke Fakultetskog vijeća ili ne, na koje traži precizan odgovor.

- dr. sc. A. Čović

Način na koji vi radite uključujući i ovo je potpuno neprimjeren ovoj instituciji.

- Dekan

Pita jasno, izvršava li ova Uprava odluke Fakultetskog vijeća ili ne.

- dr. sc. A. Čović

Mi smo pet puta Vas batinama trebali tjerati, da stavite stvari na glasovanje za koje ste vi procijenili da ishod neće biti onakav kakav vi hoćete.

- Dekan

Nakon što je bilo odglasano, je li se ikada dogodilo da to nismo sproveli.

- dr. sc. A. Čović nije, ali je prošli puta kolega Kovač htio izaći, ja sam ga fizički morao zaustavljati, jer ste se toliko opirali, jer ste shvaćali da je opće raspoloženje drugačije pa ste se tome opirali. Mislim nema potrebe, ja Vam tvrdim ako je došlo do narušavanja povjerenja, međuljudskih odnosa u sklopu čega je i ova reakcija vjerojatno, onda već barem dio krivnje, ali ja bih rekao veći dio krivnje leži na Vama, prema tome nemojte ići u ovakve nekakve jednostrane odluke, sada ćemo mi osuđivati kolegu na ovaj indirektni način i misli….

- dekan dr. sc. N. Budak

Ovdje smo vrlo jasno na e-mail adresama svih djelatnika Fakulteta mi optuženi da nešto ne radimo. Mi ovaj čas nikoga ni za što ne optužujemo, mi smo iznijeli činjenice i molimo objašnjenje, izvršavamo li mi odluke Fakultetskog vijeća ili ne, naime ako ne izvršavamo odluke Fakultetskog vijeća, onda je valjda sasvim jasno da moramo trenutno dati ostavku.

- dr. sc. A. Čović dobro, vi ste vrlo predimenzionirali tu stvar…

- Dekan

Ne nije to predimenzionirano, to nije prvi puta.

- dr. sc. A. Čović

Da i ovaj način na koji sad… to je vrlo ružan uvod u ovo što bismo mi danas trebali raspravljati, ja nisam znao za sadržaj tog e-maila koji uopće ……da ste stavili kao prvu točku dnevnog reda.

- dekan dr. sc. N. Budak

Postavlja pitanje, izvršava li ova Uprava odluke Fakultetskog vijeća ili ne.

- dr. sc. V. Kolesarić

Zamjenik je na ovoj sjednici i na ovome Fakultetu je punih 42 godine i ima pravo nešto reći.

Sasvim je sigurno ako bude potrebno to će i dokumentirati, da dosad doslovce ni jedna Uprava nije toliko učinila za Fakultet koliko je učinila ova Uprava. To je činjenica, a potpuno se slaže s kolegom Čovićem da je neprimjeren uvod u ovu sjednicu, neprimjereni dopis kolege Ježića, jer on je ozbiljan, pokušava difamirati bez argumenata i očito je da iza toga nešto drugo stoji, jer na taj način se obraćati svima na Fakultetu, i na taj  način govoriti o Upravi Fakulteta, ja mislim da za to mora biti neki poseban razlog. Kao što smo i sad vidjeli,  nikakve činjenice iza toga ne stoje, i mislim da Uprava ima puno pravo tražiti da se to raščisti i tražiti i na ovoj sjednici, a posebno na redovitoj sjednici da se točno vidi zašto je to tako, zašto pojedinci, pojedine kolege pokušavaju insinuirati Upravi nešto, što on mora priznati da ne vidi što bi to moglo biti.

- dr. sc. M. Ježić

Vrlo je lako pridružiti se Upravi, i  čini mu se da je ova metoda linča nešto vrlo ružno i primjer toga kako se želi ušutkati nekoga tko misli raditi, umjesto da budete sretni da netko za dobro ovoga Fakulteta misli različito od vas. Vama je svima jasno i sigurno prof. Kolesariću koji je insinuirao … da nikakva motiva iza mojih dopisa ne može biti i nema, jer mnogo bi više volio da u miru može raditi svoj posao, nego da se mora pitati, hoće li nam se sustav studija rušiti na Fakultetu, hoće li se knjižnice oteti svim odsjecima i sl. Misli da i nije bilo možda razdoblja u kojem su o takvim pitanjima članovi ovoga Fakulteta bili toliko često šokirani koliko u razdoblju ove Uprave. Mislim osim toga, da kad se jednom skupi na nekoliko konkretnih pitanja i na jednoj analizi koja je bila mnogo ozbiljnija nego li prijedlog radne skupine, 192 potpisa podrške, a onda Uprava ignorira mišljenje većina profesora, docenata i djelatnika svih drugih kategorija na ovom Fakultetu. Mislim da se moraju uzeti u obzir prvo argumenti, a onda i mišljenje članova ovoga Fakulteta, i da sada pokuša, da se na jednog čovjeka upravi linč, zato da ga se ušutka, služi samo tome da se tih oko 192, koji su potpisali o nizu pitanja što misle, ušutka, mislim da bi bilo bolje da demokratski raspravljamo o svim pitanjima i odlučimo se za ono što ima bolje argumente. Ne da razmišljamo o nekakvim pozadinama, možda ste vi na pozadine navikli, no moram vas razočarati, kod mene nema pozadine. Mislim ono što kažem, ono što mislim kažem, hvala.

- dekan dr. sc. N. Budak

To sam i ja podrazumijevao, da Vi mislite  ono što kažete i obratno, prema tome, da mislite da je prof. Jerneić odbio razgovarati s bibliotekarima o nekim pitanjima i da mislite da ova Uprava ne izvršava odluke Fakultetskog vijeća i u tome jest problem, jer smatram vas odgovornim članom ovoga Vijeća……. , a kad bi Vas smatrao neozbiljnim, onda na ovo ne bih uopće reagirao, upravo zato jer mislim da vrlo dobro znate što pišete i kažete, snosite i za to odgovornost. Na početku je rekao da uopće ne dovodi u pitanje ničije pravo da misli što god hoće, ali pitanje je činjenica koje se iznose, je su li one istinite ili nisu istinite. To što mi kao Uprava bombardiramo Fakultet s toliko pitanja, nažalost nismo mi krivi da je ovo doba kada se nameće reforma izvana koju treba sprovesti. Moli ovo Fakultetsko vijeće da se izjasni, da li ova Uprava poštuje i izvršava odluke ovoga Vijeća ili ne.

- dr. sc. I. Goldstein

Predlaže da se izjasnimo, da li ćemo se uopće očitovati na pismo kolege Ježića. Ono nije poslano Fakultetskom vijeću, te nema formu dokumenta kojeg treba priložiti uz neki zapisnik na Fakultetskom vijeću, ono je poslano većini, meni nije. Čini mu se da se mi nemamo oko čega objašnjavati, ako treba u onoj formi koju je dekan dao, onda mi možemo zaključiti da odbijamo navode iz toga pisma.

- dr. sc. Z. Kovač

On bi na dnevni red postavio pitanje ne onako kako ga je kolega Čović postavio o Upravi fakulteta, nego smatra da treba  postaviti na dnevni red pitanje strategije razvoja Filozofskog fakulteta i upravljanje Filozofskim fakultetom. To je nešto što je problem najmanje 15-tak godina, još krajem '90., kada se uvodio poslovodni kolegi, u to vrijeme misli da su u Upravi bili kolega Horga i Botica, koji su imali iza sebe jednu skupinu savjetnika kolegu Žmegača, Mikecina itd., a sadašnja Uprava je relativno mlada i nema takvu jednu savjetodavnu skupinu. Misli da u ta tri razdoblja mi smo evidentno u krizi upravljana Filozofskim fakultetom, a to je zbog toga što mi nemamo jasan koncept razvoja Filozofskog fakulteta, on se  po mom mišljenju razvija krivo u smjeru jedne jedinice, a mi smo 20 odsjeka. Smatra da bi se trebalo o tome raspravljati i da se Fakultet počinje razvijati, da razvijamo jedan drugi način konfiguracija odsjeka, Uprava i Vijeće bi trebali dobiti jednu novu funkciju. Već je dugo vremena bio pritisnut takvim jednim osjećajem i o tome je kolega Čović prošli puta odlično govorio, vrlo ozbiljno i nitko od Uprave na takav zaključak uopće nije reagirao. To je jedan osjećaj da kada se ovdje čovjek bori za svoje mišljenje da često dođe u jednu potpuno nepotrebnu konfrontaciju s Upravom, jer Uprava nekako sebi zamišlja…  shodno da zbog toga što je ona bila uspješna, a bila je uspješna zato, jer smo joj pomalo i mi pomagali, imali smo povjerenje u mladu Upravu i krenuli smo s njom dalje. Misli da ona dobro radi svoj posao, ali oni pomalo koji puta zlorabe  naše veliko povjerenje, s jedne strane to  kakvo je to povjerenje bilo do samog početka, a s druge strane zbog tako što oni nakon tih uspjeha misle da nekako mogu uvijek između Vijeća pročelnika i Fakultetskog vijeća manipulirati odlukama (nemojte me krivo shvatiti), i nekako izvesti onako kako je najviše njima po volji. To je jedan prevladavajući osjećaj koji ja imam, a i mnogi članovi Fakultetskog vijeća. Zato predlažem, ako o toj točki hoćete razgovarati da razgovaramo ozbiljno, kako dugoročno upravljati ovim Fakultetom, kako ga prestrukturirati, jer ovaj smjer koji ste mislim vi nastavili, nisam rekao da ste ga vi odabrali, a to je smjer da se vi bavite svim i svačim, da ste vi kao Uprava cijele dane na Fakultetu i da vi mislite da možete zamijeniti energiju i uopće jedan smisao organizacije modernih filozofskih fakulteta u rangu onih na zapadu, to je iluzorno. Zadatak koji ste vi sami sebi postavili je preveliki, bez obzira na sve vaše sposobnosti, mi nemamo dovoljno dobru koordinaciju između Uprave i odsjeka. Npr. na dnevnom redu je pitanje o reformi studija, ja sam član jednog odsjeka i predstavnik Vijeća i imam diferencijalno osobno mišljenje o tome, a odsjek je zauzeo svoj stav, kako da sada ovdje diskutiram i da glasam o tome. To je nemoguća situacija, to je nešto što mi nismo razriješili međusobno. Fakultet je ogroman i ima kompliciranu strukturu, zato trebamo više raspravljati o konceptu razvoja Fakulteta i smatra da ne možemo ići u smjeru jedinstvenoga Fakulteta…..

- dr. sc. M. Sanader

Kolega Kovač vi se morate pridružiti mišljenju većine članova na Odsjeku….

- dr. sc. S. Botica i dr. sc. I. Pandžić

Predlažu da se ova točka odgodi  i da  se ide po dnevnom redu, da se raspravlja o važnim pitanjima za Fakultet.

- dr. sc. A. Čović

 Da ne dođe do nekih nedoumica, ja sam rekao da ako želite razgovarati na ovaj način pred Fakultetskim vijećem o ovome što je poslao kolega Ježić, onda to stavite u jednu takvu točku. Vi ste rekli da ćete na iduću sjednicu staviti točku o načinu rada Uprave. On ne predlaže točku o načinu rada Uprave, ne predlaže to s toga, jer je do sada najmanje 10x vrlo jasno, eksplicitno reagirao i uvijek kazao što ne odobrava. To je ono što je nazvao, da odluke namećete, umjesto da stvarate otvoreni prostor u kojem bismo imali osjećaj da možemo doći do bilo kakvog zaključka, a da se recimo Vi nećete naljutiti, da tu neće biti nekakve čudnovate konotacije itd. Ja se, i mnogi se tako osjećaju, ali ja nisam nikada ni propustio napomenuti da to govorim dobronamjerno, ne sa nekom skrivenom pozadinom, nego upravo zato da to hoću jasno kazati, radi zajedničkog dobra. Na to sam stalno upozoravao, no vi uvijek vozite po svojem, vi ste tu metodologiju zadržali, to je vaša velika greška, vi imate i dobre strane. Ja sam jednom rekao, da to što znate, što hoćete, je vrlo pohvalno, ali da to što hoćete namećete ili provodite na jedan poseban način, nije dobro. Nije predložio tu točku za dnevni red, misli da smo danas nasjeli, jer nitko od nas nije vidio to pismo, da je znao o sadržaju pisma bio bi protiv da se stavi na dnevni red Vijeća, nasjeli smo u nečemu što nismo znali. Predlaže da se stavi na glasanje, da li želimo mi sada raspravljati o e-mailu, moj vam je osobni i prijateljski savjet, napišite mu još gori e-mail i pošaljite ga svima i riješili smo stvar, ovdje je previše ozbiljnih ljudi da se sa tim tričarijama bavimo.

- dr. sc. N. Čačinović

To bi se moglo riješiti na nekoliko načina, najbolji je demokratski način, ali on ima i svoju proceduru i to nije stvar emocije, nije stvar ovakvog ili onakvog, nego je stvar da li ima netko mandat ili nema. Može se postaviti pitanje, da li imamo u Upravu povjerenje i ako mislite da hoćete imati potpuno povjerenje onda imate to pravo potpuno, to je stvar proceduralne naravi.  Jedno je sadržajno i emocionalno dati potporu, a drugo je kada dajem potporu na ovaj način.

- dr. sc. T. Šola

Kao bivši direktor iz vlastite prakse, mislim da na svoje pitanje imate pravo dobiti odgovor kad god ga postavite u redovnim okolnostima. Ako je vaša prosudba da je vaš posao dobar, a prevladavajuće je uvjerenje, moje apsolutno, da je to dobar posao, ja vama dajem moralno pravo, da onda kada vam ga netko sumnjiči, to provjerite u krugu onih koji su vam dali mandat, onda to morate učiniti. Imate pravo tražiti da se ovdje o povjerenju ove Uprave glasa bez obzira na uzrok.

- dr. sc. V. Afrić

Misli da ovaj uzrok koji se ovdje nalazi kao razlog oko kojeg se postavlja pitanje povjerenja Upravi, zapravo nije dostatan, nitko nije, pa ni kolega Ježić, postavio pitanje povjerenja Upravi. Radi se o jednom dopisu za čiji sadržaj se, koliko je dobro razumio u uvodu, on zapravo ispričava, da je to nespretna formulacija. Vi možete prihvatiti ispriku i ne morate prihvatiti, ali pitanje povjerenja Upravi nije postavljeno svima e-mailom, zato što taj e-mail nije upućen Vijeću.

- dr. sc. P. Marković

Čini mu se da se kolega Ježić na početku ogradio djelomično od onih formulacija koje stoje u dopisu, makar je kasnije u raspravi pokazao da zastupa to mišljenje koje je tamo rekao, i nejasno mu je u kojoj smo poziciji, ali meritum stvari je da je Uprava doslovce optužena, proziva se prodekan Jerneić i da Uprava ne provodi zaključke Vijeća. Smatra da  s obzirom da je toj Upravi ovo Vijeće dalo mandat, ono mora i o tome glasati. Ako kolega Ježić i dalje misli da taj dopis treba stajati, onda je druga stvar, a ako misli da neke stvari treba preformulirati, neka preformulira one stvari za koje misli da je prenaglo donio, da taj e-mail u drugoj varijanti bez tih optužbi stoji, onda će se staviti pred Vijeće, a ako ne onda treba glasati o povjerenju Upravi.

- dr. sc. S. Botica

U tom dopisu ima riječ ''uvijek''.  Tko je taj čovjek koji tu i tamo nekada zbog okolnosti koje su takve nije mimo svega onoga što smo dogovorili tu i tamo napravio neku sitnicu. Ta riječ ''uvijek'', ako bismo se s njom pozabavili u značenjskome smislu, onda o svemu ovome o čemu smo govorili ima smisla i nema smisla. Misleći se ovdje sigurno je bilo motivirano nizom postupaka koji se baš tiču dnevnoga reda našega ovoga bez dodatka, da je bilo tu i tamo drukčijih mišljenja i najvjerojatnije pod tim dojmom, da se na Fakultetu i o razredbenom postupku i o novim programima, nikakvoj reviziji programa, to su novi programi. Uprava tu i tamo imala je svoj eventualno stav koji je ponekad odudarao od mišljenja više ovdje u raspravama nego u zaključcima. I ta riječ ''uvijek',' zapravo učinila je da mi ovdje raspravljamo kao o nečemu stalnome, a riječ je ''uvijek'' čini mu se ključna u tom razumijevanju cijele te rečenice tog dopisa.

- dr. sc. B. Đaković

U nekim slučajevima mišljenje Uprave je odudaralo u raspravama, ali ne i u zaključcima, ali ovdje su izrečene teže riječi, linč.…, kolega Čović je ovdje istaknuo da su mnogi nezadovoljni, da imaju osjećaj tjeskobe, tko su ti mnogi. Slaže se s kolegom Kovačem da se treba raspravljati o strategiji i kvaliteti  razvoja Fakulteta, ali u ovoj sada situaciji, misli da je legitiman zahtjev Uprave da postavi pitanje povjerenja, bez prevelikih emocija. Kolega Čović je rekao da ima niz primjedbi, sjećamo se njegovih diskusija na Vijeću koje su bile konstruktivne kao doprinos raspravi, ali te primjedbe bi trebalo možda argumentirano i u pisanoj formi dostaviti Vijeću za raspravu. Smatra da bi trebalo prihvatiti prijedlog dekana da glasamo javno ili tajno o povjerenju Uprave, jer nam ono nameće i pitanje povjerenja Uprave da li će voditi i dalje sjednice na taj način…. trebali bismo se izjasniti neovisno kada.

- dr. sc. M. Ježić

Svakako njegova namjera nije bila da se postavi pitanje povjerenja Upravi. Što se tiče nepreciznosti u mojoj formulaciji nisam je bio svjestan kada sam je pisao. Što se tiče izvršavanja zaključaka ovoga Vijeća, naravno to stoji Vijeću uvijek, i stoji zato što smo raspravljali o vrlo bitnim pitanjima za ovaj Fakultet. Npr. Vjerojatno ćete se svi sjetiti da smo raspravljajući na izvanrednim sjednicama raspravili o tome kakve kombinacije studija ćemo dopuštati. Bilo je rečeno jednopredmetan studij i dvopredmetan A +A, dvopredmetan A+B+moduli i dvopredmetni A+B+B (to je bio prijedlog kolege Kovača), to nije kasnije ušlo u odluke koju smo dobili. Ne kažem da je bilo zlonamjere, ali očito je da zaključak Vijeća nije dalje procesuiran. Takvih primjera bi se moglo naći, ali osjećaj da bismo htjeli na neki način uzajamno razvijati osjećaj odgovornosti, povjerenja postoji, postoji to sigurno kod svih onih koje ste potpisali mišljenja različita od mišljenja ove radne grupe za reformu studija. Pred tim ne valja zatvarati oči. Bolje je to shvatiti kao dobrohotno upozorenje i dobrohotno razmišljanje, nego li pretvarati u bilo kakvu krizu, dramu, ili glasovati sada o povjerenju ovoj Upravi. Mislim da kada bi se glasovalo o povjerenju Upravi to nije ista stvar kao i glasovati o tome da li ona izvršava odluke Fakultetskog vijeća, ali kada bi se o tome glasovalo, onda bi se moralo doista razmatrati, kako je Uprava radila, što je napravila dobro, vrlo rado ćemo priznati što je dobro napravila, u čemu smo osjećali veliku opasnost kod nekih programa koje je podupirala, zašto smo je osjećali, tko je sve osjećao to nisu pojedinci osjećali puno, puno previše je ljudi to potvrdilo i čini mu se da ako toga budemo svjesni, onda ćemo umjeti raspravljati slobodno, argumentirano, demokratski bez ….. to bi bio najkorisniji i najplodniji rezultat ove rasprave.

- dekan dr. sc. N. Budak

U odluci Fakultetskog vijeća koju je potpisao postoji i kombinacija studija A+B+B, i to je jedina odluka, nikakva druga odluka  nije provođena.

- dr. sc. M. Sanader

Upravi je stalo da se ovo Vijeće izjasni o povjerenju Uprave, no ona nije upoznata s odlukama drugih odsjeka, ako bi se glasalo, glasala bi o poštivanju odluka Odsjeka za arheologiju.

- dr. sc. D. Boras

Osobno misli da kad bismo glasali o ovome to bi moralo biti onda konkretno, ne možemo glasati na pamet o svemu. Smatra da se u interesu općeg dobra moramo svi zajedno na Fakultetu držati načela povjerenja.  Vjeruje ovoj Upravi, smatra da je radila u mnogočemu jako dobro, ali i da je bilo sitnica gdje su tu i tamo pogriješili. Smatra da nas neće ova rasprava nikud dovesti, da sada idemo na takvu jednu podjelu, jer nitko ovdje nije to rekao. Kolega Ježić  ispričao se, dao je konkretne stvari, ispričao se kolegi Jerneiću, i on to može prihvatiti. I on je doživljavao ovdje uvrede, ali ih je prihvatio sportski, jer u diskusiji se mora imati taj sportski pristup, koji puta se zapalimo i kažemo nešto što poslije požalimo, on to ne može previše osobno shvatiti. Smatra da nije pitanje povjerenja ovoj Upravi potrebno dovoditi na taj način glasanjem, to treba preskočiti i shvatiti da se dogodila jedna stvar koja nije bila potrebna, ali mi možemo bez ikakvog problema sad raspravljati i izbjeći podjelu ovog Vijeća, jer je to stvar koja je nebitna za budućnost Fakulteta. Ova Uprava je većinu stvari dobro radila, koji puta je zaboravljala pozivati članove na sastanke, ali nikada to nije shvatio kao nekakvu namjeru. Smatra da ne treba dalje o tome raspravljati, jer to ne bi bilo dobro, rečeno je puno toga, ovo Vijeće sigurno daje podršku Upravi…..

- dekan dr. sc. N. Budak

Čita zaključak iz zapisnika sa sjednice Fakultetskog vijeća 15. srpnja 2003. – zadnja rečenica

''Zadržavamo oblike studija jednopredmetnog i dvopredmetnog A+A, A+B, A+moduli.''

- prodekan dr. sc. M. Jurković

Mora priznati da ne može još mjesec dana čekat razmišljajući o tome, razgovarajući sa svim svojim kolegama na ovome Fakultetu, razmišljajući o tome ima li povjerenje ili nema. Ukoliko nema glasovanja, svoj mandat stavlja na raspolaganje.

- dr. sc. S. Botica

To kolega ste lijepo rekli, ali morate znati koje su to odluke Vijeća i od kada su. Odluke Vijeća ne vrijediti prestaju dolaskom jedne Uprave. Prema tome koje bi to bile odluke Vijeća….?

- dekan dr. sc. N. Budak

Ne moramo mi istraživati koje odluke ne provodimo, ako netko kaže da ne provodimo odluke, onda treba navesti koje su to odluke.

- dr. sc. V. Afrić

Smatra da svaki član Vijeća ima pravo dovest u pitanje povjerenje Upravi na Vijeću, s obzirom da mi to nismo napravili službeno, to znači da naše povjerenje imate, barem moje imate…….

- dekan dr. sc. N. Budak

Postavlja pitanje, tko je za to da se izjašnjavamo javno, a tko je za to da se izjašnjavamo tajno? - Prihvaćeno je da se izjašnjava javno.

Tko je protiv toga da se o ovom izjašnjavamo?

To znači da će u najmanju ruku prof. Jurković dati ostavku…..

Žamor….. ..cirkus izvodite…..

- prodekan dr. sc. M. Jurković

Cirkus ne izvodimo mi, potpuno sam zatečen ovime, tim više što nije u grupama koje rade na ECT sustavu. Oprosti kolega Ježiću, tvoj e-mail je uvrjedljiv do beskraja, i to treba javno reći, uvredljiv je, i ja na to moram kao osoba reagirati, reagiram na taj način, da ako ne doznam od Vijeća da uživam kao član te Uprave povjerenje, nego da Vijeće misli kao ti, što ću ja raditi tu, idem doma.

- dekan dr. sc. N. Budak

Tko je za to da se izjašnjava o povjerenju Upravi?

41  ''za''

6 ''protiv''

2 ''suzdržana''

- dr. sc. M. Ježić

Stavljeno je zadnji čas na dnevni red i nije provedena nikakva rasprava o bitnim razlozima zbog kojih bi ljudi mogli imati povjerenje ili .….našli smo barem dva slučaja…. Nije ozbiljno ovako o tome raspravljati, ja mislim da bi vama bilo u interesu da vas udaljimo……

- Dekan meni je svejedno hoćete li glasati javno ili tajno.

- dekan dr. sc. N. Budak stavlja na javno izjašnjavanje pitanje,

Tko je za povjerenje Upravi?

43 ''za''

0 '' protiv''

3 ''suzdržana''.

Ad 2.

Odobrava se raspis natječaja i imenuje se stručno povjerenstvo za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti, grana knjižničarstvo, na Katedri za bibliotekarstvo u Odsjeku za informacijske znanosti

1. dr. sc. Aleksandra Horvat, red.prof.

2. dr. sc. Danijela Živković, doc.

3. dr. sc. Aleksandar Stipčević, red.prof.

Ad 3.

Prijedlog nove strukture radnih mjesta u Istraživačko-obrazovnom centru za ljudska prava i demokratsko građanstvo, skida se s dnevnog reda i upućuje na sjednicu Fakultetskog vijeća koja će se održati 9. veljače 2004.

Ad 4. Razredbeni postupak

- dekan dr. sc. N. Budak

Analizirajući razredbeni postupak u dvije godine uočeni su neki nedostaci koji bi se mogli popraviti i poboljšati. O tome se nešto raspravljalo i na odsjecima koji su dostavili svoja mišljenja. Prijedlozi za izmjenu razredbenog postupka za sljedeću godinu:

- ukidanje izravnog upisa za one koji su na državnim natjecanjima osvojili 1, 2. i 3. mjesto.

Fakultetsko vijeće javnim izjašnjavanjem, jednoglasno donosi o d l u k u:

Ukida se izravni upis na Filozofski fakultet u Zagrebu bez polaganja razredbenog ispita.

- dekan dr. sc. N. Budak

Između ocjena koje se donose iz srednje škole i rezultata na našem razredbenom ne postoji nikakva korelacija. Ima jako puno odlikaša koji ne prelaze niti razredbeni prag. Analiza je pokazala da ovakvo vrednovanje ocjena diskriminira one koji su vrlo sposobni, a nemaju dobre ocjene te padaju na rang listi niže, jer imaju vrlo dobre, a ne odlične. Rezultat toga može biti da su išli u težu (bolju) školu, gdje se ne može tako lako dobiti bolja ocjena. Ne bi bilo popularno, niti sasvim pravedno da se ukine bodovanje ocjena iz srednjih škola, predlaže se da se udio ocjena sa 400 bodova smanji na 200 bodova, odnosno 800 donosi test,  a 200 bodova ocjene.

- dr. sc. S. Botica

Ostaje li se u načelu na dosadašnjem razredbenom postupku? Ako ostaje korekcije su samo uljepšavanje svega ovoga. Ovim razredbenom postupkom mnogi nisu zadovoljni.

- dekan dr. sc. Neven Budak

Kada je Fakultetsko vijeće donosilo odluku o uvođenju novog razredbenog postupka, konstatirali smo da se efekt toga razredbenog postupka može vidjeti tek za četiri godine, nakon završene jedne generacije i tada bi se moglo vidjeti jesu li studenti bolji ili ne od onih koji su upisivali po starom razredbenom postupku. Prije toga nema nikakvih realnih pokazatelja na temelju kojih bi se moglo zaključiti da takav razredbeni ne valja.

- dr. sc. M. Sanader

Odsjek za arheologiju je analizirao ocjene studenata nakon prve godine studija, i pokazalo se da se radi o padu prosjeka ocjena za 80%, zbog nezainteresiranosti, jer su dobili  studente koji nisu željeli  studirati arheologiju.

- dr. sc. D. Boras

Postoje argumenti za to da treba smanjiti udio ocjena u razredbenom postupku. Na studijsku grupu informacijske znanosti upisivali su se studenti s donjeg dijela rang liste, upisivali su se studenti koji prethodno o tome nisu razmišljali, upisivali su ono što im je preostalo. Godinama su se studenti ciljano upisivali na studijske grupe i dobivali su bolje studente, jer su se pripremali za ono što su htjeli studirati.  Predmet informacijske znanosti u srednjoj školi nije poznat, pa bi možda bilo dobro da se uvede test predznanja, više radi motivacije. Možda bi bilo dobro da se pojača znanje hrvatskog jezika, ne u smislu znanja gramatike ili književnosti, nego u smislu strukture jezičnih oblika, slaganja vremena, slaganja imenica i sl. koje nedostaju, jer je računalnom obradom jezičnih podataka uočio da oko 80% studenata slabo poznaje hrvatski jezik.

- dr. sc. V. Josipović Smojver

Smatra da dvije godine nisu dovoljne da se napravi neka analiza novog razredbenog postupka, dvije godine su bile dovoljne za to da se vide prednosti i nedostaci razredbenog postupka. S obzirom da su se na Odsjeku za anglistiku upisivali studenti koji nisu jezično zadovoljili, Odsjek je zaključio da se uz test općeg znanje uvede dodatni test predznanja.

- dr. sc. B. Čulig

Istina je da su u obje ove generacije novi testovi eliminirali neke super odlikaše i bili su ispod crte, i istina je da su prvih 400 kandidata bili isto super odlikaši.  Zbog toga, barem ne u toj mjeri, ne trebaju nam ocjene, jer ništa ne selektiraju niti odmažu dobrim kandidatima da budu na vrhu liste, niti lošim da budu iznad crte. Odsjek za sociologiju također dobiva kandidate koji baš nisu zainteresirani za sociologiju, možda zato što ih opća znanja i spremanje za opće testove nisu motivirali za to. Motivacija može imati isto neko značenje. Kolega Boras je trebao provjeriti koji su se to kandidati sa rang liste (možda 1.000) upisivali na studijsku grupu informacijske znanosti, vjerojatno su se upisivali oni koji su bili loši na testu pismenosti.

- dr. sc. V. Pandžić

Razredbeni postupak u našim okolnostima ovakav kakav je sada, je dobro rješenje. Državna matura će riješiti sve ono što će u ovoj i sljedećoj godini donositi nove nezgode. Predlaže da udio ocjena ne bude 200 bodova, nego 250 ili 300 bodova.

- dr. sc. N. Čačivnovič

Znanje stečeno u školama mora se priznati na neki način, ne može biti da ne vrijedi ništa, kako će se selekcionirati deprivilegirane sredine.

- dr. sc. V. Kolesarić

Nije da se naprave prevelike korelacije ocjena, ipak školska ocjena nešto znači, možda bi bilo dobro da bude manja za 25%.

- dr. sc. M. Jurković

Činjenica je da novi model razredbenog postupka još uvijek ne pokazuje svoje prave rezultate, činjenica je da je stari model pokazivao znanje unutar struke i da su rezultati tih studenata već bili u prvom dijelu ispita, jer je to bio interes za struku za koju su se spremali. Oni koji rade opći test, on bi trebao dati kasnije tu pokazati da li je veća kvaliteta odabranih studenata. Činjenica je da bi se trebalo negdje nešto modificirati, ali isto tako je činjenica da bismo još mogli pričekati da vidimo kako se razvija, i kakve će rezultate dati oni filološki odsjeci koji su uveli još eliminacijski test.

- dr. sc. V. Afrić

Stari pristup razredbenom postupku za studente je bila većim dijelom motivacija. U ovom novom razredbenom postupku nedostaje motivacija. Motivacija se ne može mjeriti direktno, može se mjeriti posebnim znanjem, posebnim znanjem nekog predmeta. Da li će se uzeti u obzir ocjene sa srednjih škola ili ne, za mjerenje motivacije je svejedno, jer se radi o općim testovima, i  problem je u tome da bi se za motivaciju trebao naknadno napraviti neki poseban test, to bi onda značilo da uvodimo novi i stari način razredbenog postupka. Moramo svi biti svjesni da nema idealnog sustava koji će stvarno izabrati najbolje studente. Možda bi se moglo uvesti tako da se u opća znanja pokuša uključiti dio potrebnih znanja koja bi dijelom mjerila motivaciju, ili da se razmisli o tome u kojoj mjeri mi možemo pomoći u sastavljanju takvog testa koji usput mjeri i motivaciju.

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić

Čini mu se da je možda najbolje da se ovaj model kao takav još zadrži. Podržava prijedlog kolege Afrića, da se unutar postojećeg testa napravi neko poboljšanje. Slaže se da školske ocjene imaju svoju vrijednost, međutim u ovoj situaciji one nažalost vrijede jako malo, zbog toga jer su ogromne razlike u kriterijima od pojedine škole. Problem školskih ocjena riješit će državna matura, jer će državna matura biti ista za sve, kriteriji će biti isti i postignute ocjene vrednovat će stvarno znanje kandidata. Slaže se da se udio ocjena smanji, a ne više od 30%.

- T. Bunjevac, student

Slaže se da ocjene imaju preveliki utjecaj na konačan zbroj bodova. Smatra da nije u redu da netko tko ima iz srednjih škola sve petice, a na prijemnom ispitu postigne npr. 250 bodova bude iznad onoga koji ima ocjene sve četvorke ili manje, a na prijemnom postigne npr. 300 - 320 bodova.

- mr. sc. V. Lopina

Slaže se da se udio ocjena kod razredbenog postupka smanji. Uočila je da na vježbama iz programiranja sa zadnjim dvjema generacijama koje su upisivale po novom razredbenom, ima  puno više problema nego li sa studentima prethodnih generacija, koje su išle po starom razredbenom. Smatra da su razlozi toga, jer studenti nisu bili motivirani, upisivali su ono što nisu željeli i što im je preostalo, i utjecaj toga je što smo po starom sustavu imali takvu vrstu testiranja gdje smo provjeravali i određenu vrstu sposobnosti za određeni studij, i gdje je onda postojala korelacija između uspjeha na testu i uspjeha iz škole. Nije da se vraćamo na stari način razredbenog postupka, ali da se ipak razmotri mogućnost dodatnog testa, kao i na neofilološkim grupama.

- dr. sc. A. Sekulić-Majurec

Misli da mi sada testiramo novi model razredbenog postupka, i nije joj logično da tijekom testiranja njegove uspješnosti mijenjamo uvjete. Protiv je toga da se bilo što mijenja dok ne dobijemo povratne informacije o tome, da li je on postigao svoj cilj, da li nam diplomira veći broj studenata u kraćem roku itd., jer smatra da  nam je to osnovni cilj novog razredbenog postupka. Razredbeni ima velikih nedostataka, jer nama određeni postotak studenata upisuje grupu koju ne žele, koju nisu primarno željeli upisati i vjerojatno zbog toga nemaju niti interes ni motivaciju za to, a niti sposobnosti. Postoje istraživanja koja pokazuju da postoji visoka pozitivna korelacija između školskog uspjeha i akademske uspješnosti, i to se uvijek interpretira isto, slikom o sebi. Školska ocjena nije mjerilo znanja, nego velikim djelom slike o sebi. Svi znamo da su dio odlikaša sa 5,0 djeca vrlo visokih sposobnosti koja s lakoćom postižu taj 5,0 i uz to se stignu baviti svime drugim, i drugi dio tih 5,0 su oni koji su neizmjerno marljivi,  koji se odriču svega, uče, niti čitaju, novine niti šire svoju opću kulturu, nego cijelu energiju usmjeruju na taj svoj uspjeh. Smatra da s obzirom da veliki postotak naših studenata ne studira ono što želi, vidimo što možemo sada učiniti za sljedeću školsku godinu, protiv toga je da se sada mijenja samo ocjena. 

- dekan dr. sc. N. Budak

Kada je Vijeće odlučivalo o uvođenju novog razredbenog postupka, dao  je dva prijedloga koji su bili odbačeni na prijedlog Vijeća, da se za sve jezične grupe zadrži testiranje jezika kao eliminacijski test (većina jezičnih grupa to je odbacila) i drugi prijedlog da se prilikom prijave limitira broj grupa koje studenti mogu birati (predloženo je 6 grupa), a Vijeće je donijelo odluku da se ukine bilo kakvo ograničenje, i time smo omogućili studentima da upisuju što im padne na pamet. Predlaže da se ograniči broj grupa koje studenti mogu prijaviti na prijavne listove, predlaže da bude 6 grupa.

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić

Smatra da bi bilo dobro da se studentima odredi mogućnost upisivanja u prijavne listove do tri studijske grupe, koje bi se automatski popunjavale po rangu redoslijeda iz prijavnog lista. Dobro bi bilo da se odrede dodatni bodovi za motivaciju rangiranja prijavljenih studijskih grupa na prijavnom listu (tri grupe), npr. prijavljena prva studijska grupa dobiva 50 bodova, druga  30, a treća 20 bodova.

- dr. sc. I. Goldstein

Predlaže da se o promjeni razredbenog postupka raspravlja i na odsjecima, podržava prijedlog kolege Jerneića.

- dr. sc. T. Šola

Predlaže da zadržimo dosadašnji razredbeni postupak, da u međuvremenu testiramo njegovu uspješnost, a da se za iduću godinu mijenja i poboljša, s obzirom da  ne znamo kako će izgledati državna matura.

- dr. sc. D. Boras

Smatra da test koji imamo može biti do državne mature. Opasno je uvoditi prejake testove i više tih eliminacijskih testova, jer će se dogoditi da se neke grupe neće popuniti, pa se treba ići u drugi rok. Možda bi bilo dobro da odredimo koliko ćemo  upisati studenata u prvom roku prema određenim kriterijima, da se navede broj prioriteta studijskih grupa i odredi simulacija prema stvarnim podacima koje imamo od prošle i pretprošle godine.

- dr. sc. M. Ježić

Podržava prijedlog da se ograniči broj studijskih grupa koje se upisuju na prijavni list. Ukoliko će se test sastojati od dijelova opća sposobnost, opća kultura i opća informiranost (dekan, i hrvatski/pismenost), nije siguran da li je dobro da u testu postoji i opća informiranost kao nešto što osigurava upis odnosno da li je to za kvalifikaciju, te smatra da bi se Vijeće trebalo o tome izjasniti. Možda bi bilo dobro da se ugradi u test za filološke grupe ispit iz jednog stranog jezika (zbog služenja strane literature).

- dr. sc. M. Čale

Podržava prijedlog da se ograniči broj prijavljivanja studijskih grupa i da se te grupe vrednuju. Odsjek za talijanistiku smatra da treba biti bolja suradnja između povjerenstva za izradu razredbenog testa i filoloških studijskih grupa. Odsjek je donio odluku za uvođenje dodatnog testa predznanja za talijanski jezik, test eliminacije. Kod odlučivanja za uvođenje dodatnog testa na Odsjeku su bila podijeljena mišljenja, jer nije im jasno u kakvim su odnosima ta dva testa. Alternativni prijedlog Odsjeka je da se u razredbeni opći ispit ugradi ispit iz jednog stranog jezika, student bi trebao poznavati jedan strani jezik.

- dekan dr. sc. N. Budak

Dodatnim testom predznanja iz njemačkog jezika Odsjek za germanistiku nije postigao očekivane rezultate: u odnosu na to koliko se kandidata prijavilo (oko 240) i koliko je prošlo eliminacijski test (oko 170) te koliko se popunila kvota (od 120 samo oko 60 mjesta). Pokazalo se, da onih ostalih oko 80 koji su polagali njemački jezik nisu imali namjeru upisati njemački, njemački su polagali radi osiguranja ukoliko ne polože ono što su htjeli. Odsjek nije tim testom eliminirao svoje kandidate, a niti kombinacija jednog i drugog testa nije eliminirala kandidate, nego nije bilo interesa za njemački jezik.

- dr. sc. M. Häusler

Ne slaže se s interpretacijom dekana, nije da nije bilo zainteresiranih za njemački jezik, Odsjek je postigao visoke rezultate eliminacijskim testom, nije zadovoljan zbog toga što se test predznanja nije uskladio (poklopio) s glavnim fakultetskim testom. Podržava prijedlog da se odrede dodatni bodovi za motivaciju, jer smatra da bi to bilo dobro, osobito za one kandidate koji dolaze sa težih škola sa slabijim ocjenama. Nije sigurna da će nam državna matura davati  prave i sigurne kriterije za razredbeni postupak.

- dr. sc. S. Botica

Smatra da bi se trebala napraviti analiza prolaznosti nakon prve dvije godine po novom razredbenom postupku na razini Fakulteta. Osobno ima slabije rezultate nego do sada,  slaže se da se ograniči broj prijavljivanja grupa na prijavnom listu.

- dekan dr. sc. N. Budak

Napravljeni su podaci prolaznosti nakon prve godine na razini Fakulteta, vrlo malo je iznad prolaznosti od zadnje generacije koja je pisala po starom razredbenom postupku.

- dr. sc. M. Tadić

Predlaže da se kod dodjeljivanja motivacijskih bodova prema rangiranju studijskih grupa 6 ili 4, vodi računa da dvopredmetne grupe imaju jednaku težinu oba predmeta, da se za prvo i drugo mjesto mora dodijeliti jednak broj bodova kao i za treće i četvrto.

- dr. sc. N. Ivić

Odsjek za romanistiku kao neofilološka grupa nije za to da se uvede dodatni test znanja jezika, zato jer je prevladalo mišljenje da će time izgubiti ono malo studenata. Ono o čemu bi se trebalo razgovarati je perpetuiranje jednog modela, jer mnogi koji zastupaju jezik na Fakultetu su mišljenja da jezik mogu najbolje naučiti oni koji već nešto znaju. Postoje fakulteti u svijetu koji sa učenjem stranog jezika počinju od početka. Smatra da ako mi želimo zadržati ovakav test, imati iste mogućnosti za sve studente, onda bi trebali promijeniti program studija neofiloloških grupa i da kolege ne rade po modelu rada od davnih godina. Ukoliko stalno perpetuiramo isti model mi dovodimo u pitanje svrhu našeg postojanja, je li smo mi znanstvena ustanova ili smo servis koji proizvodi nastavnike. Ukoliko smo servis onda je najbolje da imamo ljude koji su izvorni govornici svih neofiloloških jezika. Ono što nama treba su ljudi koji znaju misliti, jezik se lako uči, a mišljenje je ono što mi njima moramo dati na ovome Fakultetu.

            Fakultetsko vijeće javnim izjašnjavanjem, većinom prisutnih članova (6 "protiv" i 3 "suzdržana") donosi o d l u k u:

1. Opći uspjeh u četiri razreda srednje škole i uspjeh na maturi donose ukupno 250 bodova.

2. Izabire se radna grupa koja će izraditi prijedlog o broju studijskih grupa koje kandidati upisuju u prijavne listove pri prijavljivanju za razredbeni postupak i o mogućnosti davanja dodatnih bodova za motivaciju u sljedećem sastavu:

- dr. sc. Benjamin Čulig

- dr. sc. Marko Tadić

- dr. sc. Dean Duda

- dr. sc. Ana Sekulić-Majurec

- dr. sc. Morana Čale

- dr. sc. Višnja Josipović Smojver

- dr. sc. Neven Budak, dekan

- dr. sc. Željka Fink Arsovski, prodekanica

- Tomislav Bunjevac, student   .

Fakultetsko vijeće javnim izjašnjavanjem, većinom prisutnih članova (4 "suzdržana") donosi o d l u k u:

Svi kandidati koji žele upisati engleski jezik i književnost, njemački jezik i književnost, talijanski jezik i književnost moraju prije predaje prijave za razredbeni ispit dokazati predznanje navedenih jezika posebnim testiranjem.

Predispit iz latinskog i grčkog jezika (za one koji žele upisati latinski jezik i rimsku književnost i grčki jezik i književnost) moraju polagati samo oni koji te jezike nisu učili u srednjoj ili osnovnoj školi (što dokazuju uvidom u svjedodžbe).

Za studij francuskog jezika i književnosti i španjolskog jezika i književnosti ne traži se predznanje.

            Predispit plaćaju samo oni studenti koji odgovarajući jezik nisu učili četiri godine u srednjoj školi. Ispit se plaća 200,00 kn za svaki jezik.

            Fakultetsko vijeće javnim izjašnjavanjem, jednoglasno donosi  o d l u k u:

            Pri prijavljivanju za razredbeni ispit kandidati mogu ostvariti dodatnih 20 bodova na sljedeće načine:

            - Kandidati koji su prošle godine prešli razredbeni prag na razredbenom ispitu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

            - Kandidati koji su završili dvije srednje škole.

            - Za znanje trećeg svjetskog jezika koji nisu učili u školi i koji im nije materinski. Pravo na te bodove dobiva se položenim ispitom na odgovarajućem odsjeku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

            - Sportaši I. i II. kategorije (na temelju potvrde HOO).

- dr. sc. M. Ježić

Ostaje li test opće informiranosti u razredbenom postupku i može li se uvesti ispit znanja svjetskog jezika?

- Dekan nije li za to dovoljno što kandidati imaju svjetski jezik u školama 8-10 godina?

- dr. sc. I. Goldstein smatra da bi se o tome moglo razgovarati za sljedeću godinu, jer treba vidjeti školski sustav, na kojoj razini se strani jezik može naučiti u 10 godina.

- dr. sc. B. Čulig dogovorili smo se da smisao razredbenog testa bude na općoj razini, on ne zna da li je potrebno da se jezik zna na toj općoj razini, ali ako netko 10 godina sluša, te razlike mogu biti individualne pa netko zna bolje, a netko lošije. Ako bi se to uvelo kao dio bodovanja na razredbenom, smatra da to onda preferira kandidate na neofilološkim grupama. Osobno smatra da se test opće kulture i opće informiranosti ne mogu tako striktno razdvojiti da bi se mjerile dvije različite stvari, to se pokazalo na rezultatima do sada. Predložit će da se osim opće kulture mjeri nešto specifičnije aktualna informiranost, a ne opća informiranosti, jer osobno baš i ne zna bitnu razliku između opće kulture i opće informiranosti. Jedna je stvar poznavati aktualne događaje, a druga je napraviti jednu temeljitu podlogu u vidu opće kulture. Predložit će da to bude test aktualne informiranosti i test opće kulture itd.......... Konkretne prijedloge vezane uz to predložit će radna grupa.

- T. Bunjevac moli da se razmotri mogućnost prebacivanja bodova od prošle godine.

Ad 5. Reforma nastavnih programa i uvođenje ECT sustava.

- dr. sc. M. Sanader

Nije joj sasvim jasno diktira li nama Statut Sveučilišta kako će izgledati nastavni programi?

- dekan dr. sc. N. Budak

Osnovni okvir za izradu nastavnih programa je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Statut Sveučilišta ne postoji, on neće ništa govoriti o programima. Programe mi moramo sami donijeti, koje zatim upućujemo na Nacionalno vijeće na verifikaciju.

- dr. sc. M. Sanader

Odsjek za arheologiju smatra da studij koji traje tri godine neće osposobljavati osobe koje bi imale struku. Odsjek podržava prijedlog da studij traje 5 godina kada se stječe diploma magistra struke iz arheologije.

- dekan dr. sc. N. Budak

O uvođenju novog sustava raspravljalo se na sjednici Fakultetskog vijeća, na sastancima radne grupe za ECT sustav te na nekoliko sjednica odsjeka na kojima je bio prisutan. Cjeloviti studij na Filozofskom fakultetu bio bi petogodišnji, a nakon završenog studija osoba bi stekla diplomu magistra struke. Svi koji se upisuju na F.F. u  prvu godinu upisuju se po petogodišnjem nastavnom planu. Mi se trebamo dogovoriti što bi značio bakalaureat. Nakon treće godine studija student može izaći van iz sustava i predlaže se da se stječe titula bakalaureat iz društveno-humanističkih znanosti. Stečeni bakalaureat bilo koje studijske grupe omogućava studentu koji ne želi dalje studirati da se nakon treće godine studija zaposli na nekim mjestima na kojima je potrebna visoka stručna sprema, ali ne iz struke. Nama nije bitno da li će biti model 3+2 ili 4+1, nama 3 ili 4 godine ne znače ništa, bitno nam je 5 godina, da bi se stekla diploma magistra struke.

- dr. sc. A. Čović

Ima suprotno mišljenje od dekana o tome da je nebitno 3+2 ili 4+1, a da je bitno 5 godina oko čega se mi svi slažemo, da na ono što je Zakonom zadano ne možemo utjecati. Misli da se neke stvari pretjerano forsiraju. Na sjednici od 15. srpnja 03. kada se o toj temi raspravljalo i  donesena je čvrsta preporuka, kolega Jerneić je iznio "Sveučilište u Zagrebu mora riješiti i zahtijevati od viših tijela da se zakonski regulira da osobe sa certifikatom nakon 3 godine studija ne mogu raditi na poslovima struke", a gosp. dekan ".... studij traje 5 godina i tada se dobiva diploma, a nakon 3 godine dobiva se bakalaureat humanističkih znanosti s popisom kolegija koji su odslušani" i ..."da student nakon tri godine nema nikakve završnosti, da na svakoj studijskoj grupi dobiva bakalaureat....". Rasprava je vođena 15. srpnja  i donesen je zaključak, a Zakon je na Saboru usvojen 17. srpnja, odnosno zaključak je donesen (na temelju vizije dekana)  kada se još nije znalo kako će Zakonski to glasiti. Donesen je Zakon koji nije slijedio ove pretpostavke koje su ovdje eksplicitno bile rečene i na temelju kojih je donesena čvrsta preporuka. Članak 71. u stav. 1. i 2. novog Zakona govori (1) "Preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima". (2) "Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv baccalaureus odnosno baccalaurea uz naznaku struke, ako posebnim zakonom nije određeno drukčije". (3) U međunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku stručni naziv po završetku preddiplomskog studija je baccalaureus, odnosno baccalaurea." Mi danas dobivamo prijedlog radne skupine koji ne uvažava ono što kaže Zakon, ne uvažava pretpostavku, viziju koja je imala naša Uprava kao da Zakona nema.  U točki 1. druga rečenica prijedloga Povjerenstva za ECT sustav glasi: "Jedino on daje zvanje za pojedinu struku...", dakle pet godina studija. Točka 2. prijedloga Povjerenstva je izvan zakonskih okvira "Predlažemo da se nakon treće godine studija izdaje certifikat bakalaureat iz društveno-humanističkih znanosti",  ne može iz društveno-humanističkih znanosti, jer Zakon govori uz naznaku struke, što znači da mora pisat npr. bakalaureat iz arheologije, a u prijedlogu povjerenstva se govori da certifikat ne daje struku nego je to samo administrativni rez. Koncept povjerenstva nije loš, ali se on Zakonski ne može sprovesti. Iz svega ovoga može zaključiti, nema nikakve zakulisne namjere, ali se stalno buni na Fakultetskom vijeću, što ima osjećaj da se rasprave i razmišljanja, događaju u jednom prostoru koji nije potpuno slobodan, nije otvoren. Nije mu jasno kako je povjerenstvo napravilo prijedlog, a da nije pročitan članak 71. Zakona koji se na to odnosi. Moli da se rasprava o krucijalnim pitanjima Fakulteta odvija neopterećeno, da nema nikakvih protivljenja, već da zajednički nađemo neko rješenje u interesu ovoga Fakulteta. Ne treba relativirati odluku, da li je svejedno 3+2 ili 4+1, jako je bitno da se udružimo za odluku 4+1, jer ne smijemo ako smo odgovorni za struku, dati nakon tri godine dvopredmetnog studija, bez obzira što je to niža razina stručnosti, ali će tamo pisati struka, ne smijemo nakon tri godine to dati. Ako neki odsjek to želi i smatra da je to dobro, on nije za to da mu se nameće, jer odsjek mora biti odgovoran za svoj program. Predlaže da treba pustiti slobodno svakom odsjeku odlučivanje o koncepciji studija, da li želi model 3+2 ili 4+1, da se prepusti autonomna odluka svakom odsjeku kojom se nosi odgovornost pred cjelokupnom javnošću za struku.

- dr. sc. M. Sanader

Možete li nam na ovo nešto odgovoriti?

- dekan dr. sc. N. Budak

Ne, o tome je on govorio više puta i ne želi stvarati ovdje atmosferu da on vrši pritisak.

- dr. sc. N. Moačanin

Ovdje u prijedlogu se naglašava da taj certifikat ne daje struku, onda je malo kontradikcija s ovim točka 4.2. "... osnove pismenosti vezane uz struku...", kad neko ima osnove pismenosti vezane uz struku, onda je on pomalo već i stručan, napola, možda bi to trebalo drugačije reći, preformulirati.

- dr. sc. I. Goldstein

Mi jedan temeljni dokument nemamo, a to je Statut Sveučilišta. Zakon ne deregulira ovaj naš prostor, Statut Sveučilišta mora regulirati osnovnu činjenicu vezanu za nastavu, da li je to 3+2 ili 4+1, na čitavom Sveučilištu će biti jedinstveni sustav. Smatra da je povjerenstvo utrošilo puno rada i da ima dobrih prijedloga za raspravu. Povjerenstvo je i predložilo nešto o čemu ne bi trebali raspravljati, nego će se morati regulirati Statutom Sveučilišta. U točki 2. "Predlažemo da se nakon treće godine studija izdaje certifikat bakalaureat iz društveno-humanističkih znanosti. Kako će izgledati diploma nakon treće ili pete godine odlučivat će Senat Sveučilišta u Zagrebu ili neko drugo tijelo koje će biti određeno za to, a mi smo samo jedna ustrojbena jedinica koja će davati prijedloge na Senat, tako govori Zakon. Točka 5. "Svi su predmeti jednosemestralni", to će reći Statut Sveučilišta, jer pretpostavljamo da će Sveučilište biti jedna relativno koherentna jedinica u kojoj će barem u ove tri godine student moći birati određene module na drugim ustrojbenim jedinicama fakultetima, i mi ćemo se morati prilagođavati npr. Ekonomskom fakultetu, Fakultetu političkih znanosti. Čitajući ovaj Zakon smatra da Sveučilište u Zagrebu neće moći sprovesti odredbe Zakona, s obzirom na veličinu ustrojbenih jedinica. O točkama 7., 7.1., 7.2., 7.3. nećemo odlučivat, to će riješiti Statut, npr. koliko ćemo imati sati minimalno ili maksimalno ili koliko ćemo imati općih i zajedničkih programskih osnova itd. Statut nam neće neke stvari normirati, ali kada će normirati mi se moramo tome indirektno i nužno prilagođavati. Sustav financiranja će se mijenjati, mi ćemo dati programe Sveučilištu na verifikaciju, a ono Ministarstvu koje će nam doznačivati sredstva na temelju odobrenih programa. Mi imamo strogo podijeljene programe, mi nemamo onoga na čemu ova ukupna reforma inzistira, a to je interdisciplinarnost. Može nam se dogoditi da ćemo morati odlučivati o distribuciji sredstava. Statutom Sveučilišta postajemo zaposlenici Sveučilišta te se  rasprava mora održati i na nivou Sveučilišta i ustrojbenih jedinica.

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić

Statut Sveučilišta će dosta toga regulirati, ali mi moramo znati što mi hoćemo, te su potrebne takve rasprave.

- dr. sc. I. Goldstein

Smatra da se rasprave moraju održavati, da moramo razmišljati o tome da imamo određena rješenja koja ćemo dorađivati te da bi se trebali pripremiti za alternativno rješenje, jer prema nekim informacijama priprema se revizija odnosno amandmani na novi Zakon. Novi Zakon kakav je izazvat će na Sveučilištu kaos. Ukoliko takav Zakon ostaje na snazi, onda se moramo pripremati i razmišljati o ugrađivanju mogućnosti izdvajanja, da li FF kao samostalno sveučilište, ili da razmišljamo o Sveučilištu Zagreb 1, Zagreb 2, Zagreb 3 itd., gdje bi bili još s nekim fakultetom ili akademijama u zajedničkom manjem sveučilištu.

- dr. sc. V. Vizek Vidović

Nije upoznata što se priča o promjeni novog Zakona i pregovorima s Ministarstvom. Ministarstvo je prvih par tjedana bilo zatvoreno, nastalo se konsolidirati i još se uvijek nastoji. Rektorica je imala mogućnosti razgovarati s ministrom i pitanje transformacije ili već unošenja amandmana nije bio predmet njezinih razgovora. Ima osobni stav prema ovom Zakonu. Zakon je izrađivala jedna ekipa koja i snosi djelomice odgovornost sa Sveučilišta preko svih naših fakulteta, u skladu sa najboljim primjerima prakse. Njoj je taj tekst Zakona bio razmjerno usklađen i uravnotežen. Ovaj tektonski  poremećaj i nelogičnosti koje sad u Zakonu nalazimo one su rezultat jedne namjerne ili nenamjerne aktivnosti koja se dogodila baš taj dan uoči samog prihvaćanja Zakona kad je na stolu bilo izneseno 50 amandmana. Neki su amandmani u dugotrajnoj raspravi odbačeni, a neki su se ipak uklopili, jer se moralo pristati na neke kompromise i moj doživljaj je da je Zakon na neki način izgubio onu unutrašnju logiku koju je imao u prvoj verziji, zahvaljujući tom poduhvatu. Proučavali smo što se događalo u drugim zemljama (Slovenija, Austrija) koje su krenule u transformaciju sveučilišta sličnih pozicija i stanja unutar fakulteta, odnosa pojedinih fakulteta i državnih vlasti kao i mi, pokazalo se da su imali jedan cilj koji je težio usklađivanju s nečim što se zapravo stvara i što nije sasvim jasno, težili su prema nečim što se zove harmonizacija visokog obrazovanja u Europi. U tom kontekstu se pokazalo da ni Austrija ni Slovenija nisu od prve imale savršen Zakon. Radilo se ovako kao što i mi radimo, donesen je jedan Zakon i onda su sveučilišta vidjela u kojoj mjeri se mogu uklopiti, u kojoj mjeri je to u našem interesu, a u kojoj mjeri to uklapanje ipak baš ne ide na način koji je to zakonodavac do kraja osmislio. U periodu od 10 godina u Austriji se događa treća revizija Zakona i ta treća verzija koja je sad provjerena biti će nešto što garantira jedan dugovječni Zakon. Nama je jedino sada rješenje da čitamo  Zakon iz druge strane na koji način mi sebe najbezbolnije možemo u to uklopiti i za sebe imati određenu korist. Za preddiplomski studij i što će značiti diploma o tome bi mi kao Fakultet trebali odmah odrediti kao struka.

- dr. sc. A. Sekulić Majurec

Tijekom svojeg dosadašnjeg rada iz pedagogije pa i psihologije se intenzivno bavila s unapređivanjem visokoškolske nastave, i misli da bi ovaj prelazak na sustav studiranja bolonjskom deklaracijom trebao biti nešto jasniji nego mojim kolegama. Ako se pažljivo čita bolonjska deklaracija, njen je jedan smisao da nas poveže sa Europom, a drugi smisao osigurati veću vertikalnu i horizontalnu protočnost. Ako mi trebamo osigurati bolju horizontalnu protočnost, da li to znači da ovaj bakalaureat, diploma, certifikat  koja se steče nakon tri godine studija omogućuje da student sa bilo kojeg fakulteta u Europi koji je završio te tri godine može doći na bilo koju našu grupu i nastaviti studij na sljedeće dvije godine. O tome nikada nismo raspravljali. Da bi to mogli riješiti moramo se pitati, jesmo li mi spremni oslobodit se ideje da točno određeni program osposobljava za točno određeno zanimanje ili uvažiti nekakvu ideju cjeloživotnog obrazovanja itd., mi moramo vidjeti da li stvarno želimo ispoštovati sve ono zbog čega se ovo provodi.

- dr. sc. A. Čović

Statut Sveučilišta će regulirati neke stvari, ali pitanja o kojima smo sada raspravljali neće biti Statutom određena, Statut može jedino odrediti Zakonski okvir, da preddiplomski studij može trajati tri ili četiri godine, a mi ćemo onda u našem Statutu Fakulteta morati  to odrediti.

- dr. sc. V. Pandžić

Uprava fakulteta je dobro vodila ovaj posao o reformi studija, možda je trebalo pokazati malo više odlučnosti. Ovo povjerenstvo je napravilo dobar prijedlog, ali to ne znači da se ne možemo dogovoriti oko nekih promjena, a precizniji odgovor će se moći dobiti tek nakon Statuta Sveučilišta. Na temelju svih naših dosadašnjih rasprava, dogovora, smatra da bi trebali ipak donijeti neki zaključak te prihvatiti prvu točku  i drugu s nekim preinakama na temelju rasprava i prijedloga povjerenstva. 

- dr. sc. M. Tadić

Upozorava da se  točka 1. prijedloga treba dopuniti, da cjeloviti studij na FF završava i diplomom profesora struke, jer to Zakon dopušta. Smatra da se o točki 2. ne možemo izjašnjavati, s obzirom na primjedbu kolege Čovića, da nije u skladu sa Zakonom.

- dekan dr. sc. N. Budak

O točnim nazivima titula morat će se donijeti poseban zakon.

- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić

Smatra da to nije u sukobu sa Zakonom. Kolega Čović je iznio da u Zakonu stoji, da završetkom preddiplomskog studija stječe bakalareuat uz naznaku struke, naznaku struke daje suplement diplome. U upitniku koji su odsjeci popunjavali radi nove koncepcije studija trebali su i u jednoj rubrici navesti za  što je student osposobljen nakon završenih tri godine i nakon pet godine studija.

- dr. sc. P. Marković

Jedan je od učesnika u donošenju ovoga prijedloga. Povjerenstvo se nije čvrsto držalo odredbi Zakona, ovaj prijedlog smo sastavili prvenstveno sa ciljem da razjasnimo jedan najdramatičniji dio. To je strah pojedinih odsjeka da će morati formirati nekakvog stručnjaka nakon tri godine i čitavo težište je zapravo bilo pojašnjeno zato, da studij traje tri godine, a da li se to zove certifikat ili diploma..... to je bakalareurat iz društveno-humanističkih znanosti sa posebnim osvrtom i mi smo to dopisali. Mi ćemo normirati za što je osoba osposobljena nakon tri godine i da ta osoba na tržištu rada nikako neće konkurirati pod nikakvim uvjetima onima koji završe studij od pet godina i dobiju diplomu. Čitav studij će se koncipirati prema petogodišnjem načinu studiranja, a ne prema trogodišnjem..........Nakon tri godine studiranja osoba će dobiti dokument u kojem će biti precizno navedeno što može raditi i to će biti zakonski okvir za buduće zaposlenje. Može se staviti i dopuna da nije u koliziji sa postojećim Zakonom .... iz društveno-humanističkih znanosti sa posebnim osvrtom na..... (struku koju je slušao unutar tri godine).

- dr. sc. S. Malinar

Čega se poslodavci kod nekih struka neće pridržavati?

- dr. sc. V. Pandžić

Iz točke 2. prijedloga možemo ispustiti jednu rečenicu, "Taj certifikat ne daje struku" i smatra da neće biti nikakvih suprotnosti između Zakona i ovoga zaključka. To što se točno ne određuje naziv diplome, smatra da se u ovom trenutku o tome ne može raspravljati, jer mi nemamo to nazivlje u Zakonu onako kako što možemo pretpostaviti. Ostavlja se prostor i za druge nazive, tu piše certifikat, no nije to ime ono što će pisati.

- prodekanica dr. sc. Ž. Fink Arsovski

Certifikat je ovdje naveden, zato da ne bi bio u koliziji s onom diplomom nakon petogodišnjeg studija, jer smo uočili da se diploma spominje na mjestima gdje ne bi trebala biti, i zbog toga smo se odlučili ići na tu razliku u terminologiji upravo zato da ne bi bila zabuna.

- dekan dr. sc. N. Budak

S obzirom da nije donijet nikakav zaključak, rasprava će se nastaviti.

Sjednica je završila s radom u 19,00 sati

                Zapisničar                                                                                      Dekan

              Barica Biškup                                                                       Prof. dr. sc. Neven Budak