Z A P I S N I K
2. sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu
održane 10. studenog 2004. u Vijećnici, s početkom u 11,00 sati
Prisutni
Redoviti profesori: dr. sc. Dubravka Sesar, dr. sc. Josip Užarević, dr. sc. Darko Novaković, dr. sc. Juraj Bakran, dr. sc. Damir Horga, dr. sc. Krešimir Nemec, dr. sc. Vladimir Biti, dr. sc. Mirjana Sanader, dr. sc. Nadežda Čačinovič, dr. sc. Žarko Puhovski, dr. sc Vedrana Spajić Vrkaš, dr. sc. Ivo Goldstein, dr. sc. Vladimir Kolesarić, dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi, dr. sc. Smiljka Malinar, dr. sc. Nenad Ivić (17)
Izvanredni profesori: dr. sc. Ljiljana Ina Gjurgjan, dr. sc. Dean Duda, dr. sc. Natalija Vidmarović, dr. sc. Dušan Marinković, dr. sc. Marko Tadić, dr. sc. Branko Đaković, dr. sc. Benjamin Čulig, dr. sc. Damir Agičić, dr. sc. Iskra Iveljić, dr. sc. Denis Bratko, dr. sc. Vladimir Mateljan, dr. sc. Morana Čale (12)
Docenti: dr. sc. Goranka Antunović, dr. sc. Željka Matijašević, dr. sc. Anita Peti-Stantić, dr. sc. Dalibor Blažina, dr. sc. Ida Raffaelli, dr. sc. Anđela Frančić, dr. sc. Mira Menac-Mihalić, dr. sc. Ivor Karavanić, dr. sc. Nenad Karajić, dr. sc. Neven Hrvatić, dr. sc. Boris Olujić, dr. sc. Frano Dulibić, dr. sc. Gordana Keresteš, dr. sc. Darja Maslić Seršić, dr. sc. Danijela Živković, dr. sc. Velimir Piškorec, dr. sc. Sanja Grahek (17)
Znanstvena zvanja: dr. sc. Branka Boban ( 1)
Lektori: mr. sc. Kalara Gönc-Moačanin, mr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić, dr. sc. Barbara Kryžan Stanojević, Inja Skender Libhard ( 4)
Bibliotekar: Sanja Bezlaj Ilijić ( 1)
Predavač: mr. sc. Jelka Gošnik ( 1)
Asistenti: Hrvoje Jurić, mr. sc. Zrinka Kovačević, dr. sc. Pavel Gregorić ( 3)
Dekan: dr. sc. Miljenko Jurković ( 1)
Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju: dr. sc. Damir Boras ( 1)
Prodekan za nastavu: dr. sc. Davor Dukić ( 1)
Prodekanica za poslovanje: dr. sc. Vesna Mildner ( 1)
Prodekan za investicije i razvoj: dr. sc. Željko Jerneić ( 1)
Glavna tajnica: Neda Stazić
Tajnica: Branka Malbaša
Odsutni:
Znanstveno-nastavna zvanja: dr. sc. Mate Križman, dr. sc. Vitomir Belaj, dr. sc. Ivan Cifrić (ispričan), dr. sc. Predrag Marković (ispričan) ( 4)
Studenti: Domagoj Buljan, Hana Golubovac, Hrvoje Krešić, Darko Blažok-Broz, Tomislav Bunjevac ( 5)
Sjednici predsjedava dekan dr. sc. Miljenko Jurković, redoviti profesor.
Od ukupno 70 članova Fakultetskog vijeća sjednici je bio nazočan 61 član, odnosno natpolovična većina (36) potrebna za održavanje sjednice i donošenje pravovaljanih odluka.
Dekan dr. sc. Miljenko Jurković otvorio je 2. sjednicu Fakultetskog vijeća u akademskoj godini 2004/2005. te je pozdravio nazočne članove vijeća.
Predložene su sljedeće izmjene u dnevnom redu:
U točki 68. ispravlja se prezime 3. člana povjerenstva i pravilno glasi Lipljin.
U točki 74. ispravlja se prezime kandidatkinje i pravilno glasi Heđbeli.
Skida se točka 116. na zahtjev Odsjeka za filozofiju.
U točki 120. dodaje se da će doc. dr. sc. Zrinka Jelaska održavati nastavu jedanput mjesečno.
U točki 132. dodaje se demonstrator Petra Moštak, nastava.
U točki 134. dodaje se demonstrator Stipica Grgić, biblioteka.
Prijedlog u točki 139. odnosi se na Odsjek za orijentalne studije i hungarologiju.
Javnim izjašnjavanjem jednoglasno je prihvaćen predloženi dnevni red uz navedene izmjene.
Ad 1.
Dekan dr. sc. Miljenko Jurković najavio je izvještaj prof. dr. sc. Nevena Budaka o radu za mandatno razdoblje 2002/2003. i 2003/2004.
Prof. dr. sc. Neven Budak naglasio je da izvještaj obuhvaća četverogodišnje mandatno razdoblje 2000.-2004., a koncipiran je na način da se može usporediti program rada, koji je predložio kao kandidat prilikom izbora za dekana 2000. godine, i program rada kod ponovnoga izbora 2002. godine.
Izvještaj se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovog zapisnika. str. 38
Nakon podnijetog izvještaja prof. dr. sc. Neven Budak završio je riječima da je ovim izvještajem nastojao pokazati da je zajedno sa članovima uprave Fakulteta uglavnom izvršio sve one zadaće koje su bile predviđene programima rada za oba mandatna razdoblja. Zahvalio je svima onima koji su, njemu kao dekanu i članovima uprave, pružili pomoć u radu: šefovima i djelatnicima zajedničkih službi, pročelnicima i nastavnicima, administratorima, knjižničarima, stručnim suradnicima, studentima, kao i ministrima i djelatnicima njihovih ministarstava, rektorima i prorektorima i djelatnicima rektorata, kolegama dekanima i gradskoj upravi. Nadalje, istaknuo je da je vođenje ovakvoga fakulteta vrlo složen posao i nikada ne može ovisiti samo o nekolicini, te je rekao: "Ako smo uspjeli stvoriti atmosferu poticaja i kreativnosti u kojoj prevladava osjećaj pripadnosti Fakultetu i želja za njegovim unapređenjem onda smo postigli cilj što smo ga kao uprava imali pred očima u rujnu 2000. godine". Još jednom je zahvalio svima na pažnji.
Otvorena je rasprava o podnijetom izvješću:
Dr. sc. Neven Hrvatić zahvalio je u svoje ime i u ime Odsjeka za pedagogiju prošlom dekanu prof. Budaku, na svim uspjesima i napretku koji je Fakultet tijekom ove četiri godine doživio, na jednoj drugačijoj klimi koja je vladala na Fakultetu, klimi suradnje gdje je svatko mogao naći svoje mjesto u onom aspektu gdje je bio kompetentan. Nada se da će nova uprava nastaviti takvim stilom rada, jer dosadašnji rezultati su itekako značajni i respektabilni na razini ne samo Fakulteta nego i mnogo šire, što se uostalom od ovako velike institucije i očekuje.
Dr. sc. Ljiljana Ina Gjurgjan, podržala je prof. Hrvatića, te je u ime Odjeka za anglistiku zahvalila dosadašnjem dekanu na tome što je uvijek bio moguć dijalog bez obzira na mišljenja te se nada da će nova uprava na tome i dalje ustrajati. Hvala.
Dr. sc. Ivo Goldstein postavio je upit zašto izvještaj nije dostavljen ranije u materijalima vijeća i predlaže da se u narednim danima izvještaj dostavi odsjecima.
Dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš, voditeljica Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo, uputila je riječi pohvale prošlom dekanu prof. Budaku na postignutim rezultatima, i upozorila je da u izvještaju nije spomenuto da je centar osnovan za vrijeme njegova mandata, jer centar je napravio dosta toga u zadnje dvije godine iako funkcionira bez financijske pomoći Fakulteta.
Dr. sc. Natalija Vidmarović zahvalila je prof. Budaku u ime Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti, što je svojedobno kao dekan podržao reorganizaciju Odsjeka za slavenske jezike i književnosti, jer je reorganizacija dovela do bitnog poboljšanja rada sadašnjih triju odsjeka.
Prof. Budak još jednom je zahvalio svim članovima vijeća u dosadašnjim sazivima, a posebno je zahvalio Odsjeku za povijest, Odsjeku za psihologiju i Odsjeku za etnologiju, koji su ga kandidirali za dekana. Članovima vijeća i upravi Fakulteta zaželio je puno uspjeha u radu.
Prijava za raspravu više nije bilo te je dekan dr. sc. Miljenko Jurković zaključio raspravu i zahvalio dosadašnjem dekanu prof. Budaku na postignutim rezultatima, nakon čega se pristupilo javnom izjašnjavanju o podnijetom izvještaju.
Javnim izjašnjavanjem Fakultetsko vijeće jednoglasno je donijelo sljedeću
o d l u k u
Prihvaća se izvještaj o radu prof. dr. sc. Nevena Budaka, dekana u mandatnom razdoblju za akademske godine 2000/01, 2001/02, 2002/03. i 2003/2004.
Ad 2. Javnim izjašnjavanjem jednoglasno je prihvaćen zapisnik 1. sjednice Fakultetskog vijeća održane 13. listopada 2004.
Jednoglasno je prihvaćeno povjerenstvo za provođenje tajnog izjašnjavanja u sastavu: dr. sc. Mirjana Sanader, dr. sc. Jadranka Lasić Lazić i dr. sc. Dubravka Sesar, koje se nakon tajnog izjašnjavanja povuklo sa sjednice da bi prebrojalo glasove i sačinilo izvještaj na osnovi kojeg je konstatirano sljedeće:
Ad 3. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većinom prisutnih članova (od 61 glasača, 61 ''za'', 0 ''protiv'' i 0 ''suzdržan'') donijelo sljedeću
o d l u k u
Produžuje se radni odnos dr. sc. Arjani Miljak, red. prof. na Odsjeku za pedagogiju, do isteka akademske godine u kojoj navršava 70 godina.
Ad 4. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većinom prisutnih članova (od 61 glasača, 61 ''za'', 0 ''protiv'' i 0 ''suzdržan'') donijelo sljedeću
o d l u k u
Produžuje se radni odnos dr. sc. Antunu Mijatoviću, red. prof. na Odsjeka za pedagogiju, do isteka akademske godine u kojoj navršava 70 godina.
Ad 5.
Dr. sc. Marko Tadić stavio je primjedbu da je vijeće u srpnju vratilo izvještaj povjerenstva na Odsjek za kroatistiku s prijedlogom da se isti ponovno razmotri u skladu sa sugestijama vijeća, i pita zašto je izvještaj ostao nepromijenjen.
Dekan dr. sc. Miljenko Jurković odgovorio je da će se izbor dr. sc. Zrinke Jelaska u znanstveno-nastavno zvanje docenta dovršiti prema prijedlogu stručnog povjerenstva i mišljenju Matičnog povjerenstva. Razmotrit će se mogućnosti raspisa novog natječaja za napredovanje.
Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većinom prisutnih članova (od 61 glasača, 52 ''za'', 3 ''protiv'' i 6 ''suzdržan'') donijelo sljedeću
o d l u k u
U narednim točkama dnevnog reda Fakultetsko vijeće izjašnjavalo se javno, o svakoj pojedinačno, nakon čega su jednoglasno donijete sljedeće
o d l u k e
Ad 6. Izabire se Vlatko Broz u suradničko zvanje asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, znanstveno polje jezikoslovlje, na Katedri za engleski jezik u Odsjeku za anglistiku.
Ad 7. Izabire se dr. sc. Hrvoje Potrebica u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, znanstveno polje arheologija, grana prapovijesna arheologija, na Katedri za prapovijesnu arheologiju u Odsjeku za arheologiju.
U narednim točkama dnevnog reda Fakultetsko vijeće izjašnjavalo se tajno nakon čega je konstatirano sljedeće
Ad 8. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većinom prisutnih članova (od 61 glasača, 61 ''za'', 0 ''protiv'' i 0 ''suzdržan'') donijelo sljedeću
o d l u k u
Daje se pozitivno mišljenje za izbor dr. sc. Marije Marinović u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje društvene znanosti, znanstveno polje informacijskih znanosti, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Ad 9. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većinom prisutnih članova (od 61 glasača, 61 ''za'', 0 ''protiv'' i 0 ''suzdržan'') donijelo sljedeću
o d l u k u
Daje se pozitivno mišljenje za izbor dr. sc. Ninoslava Novaka u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje društvene znanosti, znanstveno polje informacijskih znanosti, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Ad 10. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većinom prisutnih članova (od 61 glasača, 60 ''za'', 1 ''protiv'' i 0 ''suzdržan'') donijelo sljedeću
o d l u k u
Daje se pozitivno mišljenje za izbor dr. sc. Zvonimira Čapke u znanstveno nastavno zvanje docenta za znanstveno područje društvene znanosti, znanstveno polje informacijskih znanosti, na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.
Ad 11. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većinom prisutnih članova (od 61 glasača, 58 ''za'', 2 ''protiv'' i 1 ''suzdržan'') donijelo sljedeću
o d l u k u
Daje se negativno mišljenje za izbor Lene Sušić i Mateje Mesarić u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, znanstveno polje jezikoslovlje, grana germanistika za predmet Njemački jezik na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu.
Ad 12. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većinom prisutnih članova (od 61 glasača, 58 ''za'', 0 ''protiv'' i 3 ''suzdržan'') donijelo sljedeću
o d l u k u
Daje se pozitivno mišljenje za izbor dr. sc. Dubravke Dujmović u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje informacijske znanosti na Sveučilištu u Splitu.
Ad 13. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većinom prisutnih članova (od 61 glasača, 58 ''za'', 0 ''protiv'' i 3 ''suzdržan'') donijelo sljedeću
o d l u k u
Daje se pozitivno mišljenje za izbor dr. sc. Aleksandre Uzelac u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, za znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje informacijske znanosti.
Mišljenje se upućuje Matičnom povjerenstvu za znanstveno polje informacijskih znanosti na prihvaćanje.
Dr. sc. Žarko Puhovski dao je primjedbu na neujednačen način pisanja izvještaja za izbor u znanstveno-nastavna zvanja u smislu da se kod izbora pristupnica spominje bračno stanje, broj djece, a kod izbora pristupnika u tom kontekstu nije ništa spomenuto. Smatra da bi svi izvještaji trebali biti jednako pisani bez obzira na spol, jer se u protivnom radi diskriminacija.
Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju dr. sc. Damir Boras pojasnio je da neke matične komisije kao npr. matična za informacijske znanosti traži formalno upisivanje svih podataka. Prof. dr. sc. Željko Jerneić nadovezao se pojašnjavajući da je obrazac po kojem se piše izvještaj propisao Rektorski zbor. Vijeće se, prije nekoliko godina kada je obrazac objavljen, pobunilo na takav oblik jer je to potpuno irelevantno za izbor predloženika. Predsjednik povjerenstva trebao bi izostaviti podatke nevažne za izbor predloženika.
U narednim točkama dnevnog reda Fakultetsko vijeće izjašnjavalo se javno, o svakoj pojedinačno, nakon čega su jednoglasno donijete sljedeće
o d l u k e
Ad 14. Prihvaća se izvještaj o radu mr. sc. Bože Bekavca, znanstvenog novaka u Zavodu za lingvistiku, na projektu "Razvitak hrvatskih jezičnih resursa" (br. 0130418), voditelj projekta prof. dr. sc. Marko Tadić.
Ad 15. Prihvaća se izvještaj o radu mr. sc. Ive Polak, znanstvene novakinje u Odsjeku za anglistiku, na projektu "Prisutnost Shakespearea u hrvatskoj kulturi: aspekti i značenja" (br. 0130458), voditeljica projekta prof. dr. sc. Janja Ciglar-Žanić.
Ad 16. Prihvaća se izvještaj o radu mr. sc. Domagoja Tončinića, znanstvenog novaka u Odsjeku za arheologiju, na projektu "Rimski vojni logori u Hrvatskoj - Tilurij" (br. 0130460), voditeljica projekta prof. dr. sc. Mirjana Sanader.
Ad 17. Prihvaća se izvještaj o radu mr. sc. Tanje Kuštović, znanstvene novakinje u Odsjeku za kroatistiku, na projektu "Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva" (br. 0130448), voditelj projekta prof. dr. sc. Stjepan Damjanović.
Ad 18. Prihvaća se izvještaj o radu mr. sc. Margarete Jelić, znanstvene novakinje u Odsjeku za psihologiju, na projektu "Psihosocijalni aspekti socijalne rekonstrukcije zajednice" (br. 0130485, voditelj projekta prof. dr. sc. Dean Ajduković.
Ad 19. Prihvaća se izvještaj o radu dr. sc. Ivane Vidović Bolt, znanstvene novakinje na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti, na projektu "Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim" (br. 0130417), voditeljica projekta prof. dr. sc. Dubravka Sesar.
Ad 20. Prihvaća se izvještaj o radu mr. sc. Siniše Habijanca, znanstvenog novaka na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti, na projektu "Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim" (br. 0130417), voditeljica projekta prof. dr. sc. Dubravka Sesar.
Ad 21. Prihvaća se izvještaj o radu Petra Vukovića, znanstvenog novaka na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti, na projektu "Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim" (br. 0130417), voditeljica projekta prof. dr. sc. Dubravka Sesar.
Ad 22. Prihvaća se izvještaj o radu Ide Ograjšek, asistentice u Odsjeku za povijest, na projektu "Utjecaj ideologije H(PR)SS na hrvatski narod 1904.- 1914." (br. 130769), voditeljica projekta prof. dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan.
Ad 23. Prihvaća se izvještaj o radu mr. sc. Mislave Bertoša, znanstvene novakinje u Odsjeku za lingvistiku, na projektu "Tipologija označivanja u semiologiji i semiotici", voditelj projekta prof. dr. sc. Marin Andrijašević.
Ad 24. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje doktorski rad mr. sc. Slavice Nikolovske, pod naslovom Integrirani arhivski informacijski sustavi Republike Makedonije.
Ad 25. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje doktorski rad Tvrtka Vukovića pod naslovom Modeli prikazivanja kvorumaškoga pjesništva / Subjekt, svijet, tekst kao interpretativno iskustvo.
Ad 26. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje doktorski rad mr. sc. Renate Miljević-Riđički pod naslovom Kognitivni razvoj djece i cjelovitost obitelji: provjera posredujućeg utjecaja životne prilagođenosti majki.
Ad 27. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje doktorski rad mr. sc. Sonje Podgorelec pod naslovom Kvaliteta života starijeg stanovništva u izoliranim sredinama – primjer hrvatskih otoka.
Ad 28. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje doktorski rad mr. sc. Jasmine Vojvodić pod naslovom Gestikulacijski aspekti u djelu Nikolaja Gogolja.
Ad 29. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje doktorski rad mr. sc. Darka Viteka pod naslovom Osijek u 18. stoljeću – od zasebnih gradskih jedinica do jedinstvenog grada.
Ad 30. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje doktorski rad mr. sc. Dubravke Mlinarić pod naslovom «Mala aria» i socio-migracijska kretanja u sjevernoj Dalmaciji u 18. stoljeću.
Ad 31. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje doktorski rad mr. sc. Nikice Barića pod naslovom Republika Srpska Krajina na području Republike Hrvatske 1990.-1991.-1995. (secesija, glavne značajke i slom).
Ad 32. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje magistarski rad Vesne Ukić pod naslovom Prikaz ženskog iskustva u poeziji Eavan Boland.
Ad 33. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje magistarski rad Zorana Podobnika pod naslovom Politika Sjedinjenih Američkih Država prema Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 1995.
Ad 34. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje magistarski rad Andreja Rodinisa pod naslovom Arhivska služba Bosne i Hercegovine. Povijesni razvoj i perspektive.
Ad 35. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje magistarski rad Gordane Zurak pod naslovom Jezične značajke Novoga lista na početku i na kraju 20. stoljeća.
Ad 36. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje magistarski rad Marije Sablić pod naslovom Obrazovanje za interkulturalne odnose.
Ad 37. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje magistarski rad Anje Čuček pod naslovom Povijesno gospodarsko značenje misija Mirka i Steve Seljana u Africi i Južnoj Americi.
Ad 38. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje magistarski rad Ivane Horbec pod naslovom Osnivanje Kraljevskog vijeća za Kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju.
Ad 39. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje magistarski rad Ane Plosnić Škarić pod naslovom Trogir - romanička stambena arhitektura na primjeru bloka Andreis.
Ad 40. Prihvaća se izvještaj stručnog povjerenstva i pozitivno ocjenjuje magistarski rad Antuna Kolumbića pod naslovom Urbana oprema grada Zagreba (1850. – 1940.)
U narednim točkama (od točke 1. do točke 82.) Vijeća poslijediplomskih studija, sa sjednice održane 4. studenoga 2004., Fakultetsko vijeće izjašnjavalo se javno, o svakoj pojedinačno, nakon čega su jednoglasno donijete sljedeće
o d l u k e
Ad 1. Odobrava se mr. sc. Vijoleti Herman Kaurić stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaća se tema pod naslovom "Za naše junake…"- rad dobrotvornih humanitarnih društava u gradu Zagrebu 1914. – 1918. godine. Za mentora se imenuje dr. sc. Nikša Stančić, red. prof.
Ad 2. Odobrava se mr. sc. Nikši Sviličiću stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaća se tema pod naslovom Modeli prikazivanja i vrednovanja sadržaja online muzeja u Hrvatskoj. Za mentoricu se imenuje dr. sc. Žarka Vujić, doc.
Ad 3. Odobrava se mr. sc. Goranu Zlodiju stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaća se tema pod naslovom Mogućnosti uspostavljanja interoperabilnosti među shemama metapodataka u muzejskom okruženju. Za mentoricu se imenuje dr. sc. Žarka Vujić, doc.
Ad 4. Odobrava se mr. sc. Lucianu Lukšiću stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaća se tema pod naslovom Povijesno mišljenje u djelu R. G. Collingwooda. Za mentora se imenuje dr. sc. Lino Veljak, red. prof.
Ad 5. Odobrava se Nikolaju Laziću izrada doktorske disertacije na Poslijediplomskom doktorskom studiju informacijskih znanosti i prihvaća se tema pod naslovom Modeliranje strojnih postupaka za izgovaranje teksta pisanog hrvatskim jezikom. Za mentora se imenuje dr. sc. Damir Boras, izv. prof.
Ad 6. Odobrava se Blaženki Filipan Žignić izrada doktorske disertacije na Poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike i prihvaća se tema pod naslovom Jezik reklamnih poruka na internetu njemačkoga i hrvatskoga govornog područja. Za mentora se imenuje dr. sc. Mirko Gojmerac, red. prof.
Ad 7. Odobrava se Mislavu Stjepanu Žebecu izrada doktorske disertacije na Poslijediplomskom doktorskom studiju psihologije i prihvaća se tema pod naslovom Dobne promjene čovjekova sustava obrade podataka i njihova uloga u kognitivnom razvoju. Za mentora se imenuje dr. sc. Alija Kulenović, red. prof.
Ad 8. Imenuje se stručno povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li Mihaela Banek Zorica sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti i može li se odobriti tema pod naslovom Sustavi za upravljanje obrazovnim materijalom u elektroničkom okruženju. Mentorica: dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.
1. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, red. prof.
2. dr. sc. Vjekoslav Afrić, red. prof.
3. dr. sc. Aleksandra Horvat, red. prof.
Ad 9. Imenuje se stručno povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li Vesna Špac sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti i može li se odobriti tema pod naslovom Znanstveno komuniciranje Hrvatske šumarske zajednice: 1995.-2004. Mentorica: dr. sc. Anamarija Jazbec, doc.
1. dr. sc. Jelka Petrak, doc.
2. dr. sc. Daniela Živković, doc.
3. dr. sc. Anamarija Jazbec, doc.
Ad 10. Imenuje se stručno povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li Elenmari Pletikos sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i može li se odobriti tema pod naslovom Akustički opis hrvatske prozodije riječi. Mentor: dr. sc. Ivo Škarić, red. prof. u miru.
1. dr. sc. Gordana Varošanec Škarić, doc.
2. dr. sc. Ivo Škarić, red. prof. u miru
3. dr. sc. Ivan Ivas, izv. prof.
Ad 11. Imenuje se stručno povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li Željka Čelić sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i može li se odobriti tema pod naslovom Latinski metajezik – matrix slavenskih gramatika. Mentor: dr. sc. Milenko Popović, red. prof.
1. dr. sc. Olga Perić, izv. prof.
2. dr. sc. Milenko Popović, red. prof.
3. dr. sc. Josip Silić, red. prof. u miru
4. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof. (rezervni član)
Ad 12. Prihvaća se tema i sinopsis Ive Brežanski pod naslovom Dizajn Bernarda Bernardija, mentorica: dr. sc. Jasna Galjer, doc.
Ad 13. Prihvaća se tema i sinopsis Koraljke Kuzman Šlogar pod naslovom Feng shui: Etnološka analiza društveno-kulturnog fenomena, mentorica: dr. sc. Jadranka Grbić (Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu).
Ad 14. Prihvaća se tema i sinopsis Irene Miholić pod naslovom Svirači, mediji i identitet Hrvatskog zagorja, mentorica: dr. sc. Grozdana Marošević (Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu).
Ad 15. Prihvaća se tema i sinopsis Terezije Prskalo pod naslovom Prevođenje s njemačkog na hrvatski i s hrvatskog na njemački jezik s osobitim osvrtom na područje povijesti, politike i kulture, mentor: dr. sc. Mirko Gojmerac, red. prof.
Ad 16. Prihvaća se tema i sinopsis Tihane Herceg pod naslovom Prevođenje s njemačkog na hrvatski i s hrvatskog na njemački jezik s osobitim osvrtom na područje prava i osiguranja, mentor: dr. sc. Mirko Gojmerac red. prof.
Ad 17. Prihvaća se tema i sinopsis Slavice Bilić pod naslovom Prevođenje s njemačkog na hrvatski i s hrvatskog na njemački jezik s osobitim osvrtom na područje politike, mentor: dr. sc. Mirko Gojmerac, red. prof.
Ad 18. Prihvaća se tema i sinopsis Marion Stopnišek pod naslovom Prevođenje s njemačkog na hrvatski i s hrvatskog na njemački jezik s osobitim osvrtom na područje gospodarstva i državne uprave, mentor: dr. sc. Mirko Gojmerac, red. prof.
Ad 19. Prihvaća se tema i sinopsis Barbare Španjol Pandelo pod naslovom Gotička drvena skulptura u Istri (1250.-1450.), mentor: dr. sc. Igor Fisković, red. prof.
Ad 20. Prihvaća se tema i sinopsis Dragana Damjanovića pod naslovom Arhitekt Fran Funtak, mentor: dr. sc. Zvonko Maković, doc.
Ad 21. Prihvaća se tema i sinopsis Nikoline Kapović pod naslovom Vrtni prostori gruških ljetnikovaca, mentor: dr. sc. Nada Grujić, red. prof.
Ad 22. Prihvaća se tema i sinopsis Jasne Vukmirović pod naslovom Arhitekt Vlatko Vidmar, mentorica: dr. sc. Julija Lozzi Barković, doc.
Ad 23. Prihvaća se tema i sinopsis Sandre Sandalj pod naslovom Međuratna arhitektura Pule, mentorica: dr. sc. Julija Lozzi Barković, doc.
Ad 24. Prihvaća se tema i sinopsis Iris Slade pod naslovom Angjeo Uvodić – karikaturist, grafičar i slikar, mentor: dr. sc. Zvonko Maković, izv. prof.
Ad 25. Prihvaća se tema i sinopsis Belinde Rožić pod naslovom Ladanjsko – rezidencijalna arhitektura 20. stoljeća na Kvarneru, mentorica: dr.sc. Julija Lozzi Barković, doc.
Ad 26. Prihvaća se tema i sinopsis Arlin Gobo pod naslovom Obrazovanje učitelja u sklopu upravljanja ljudskim potencijalima, mentor: dr. sc. Vladimir Jurić, red. prof.
Ad 27. Prihvaća se tema i sinopsis Nataše Akik pod naslovom Povezanost hemisferne dominacije i prostornih sposobnosti, mentorica: dr. sc. Meri Tadinac, izv. prof.
Ad 28. Prihvaća se tema i sinopsis Sanje Aralica pod naslovom Povezanost studentskog pristupa učenju i percepcije konteksta učenja i podučavanja, mentorica: dr. sc. Gordana Keresteš, doc.
Ad 29. Prihvaća se tema i sinopsis Ane Butković pod naslovom Izvori individualnih razlika u taktikama manipulacije: porodično istraživanje, mentor: dr. sc. Denis Bratko, izv. prof.
Ad 30. Prihvaća se tema i sinopsis Antonia Draguna pod naslovom Utjecaj preferiranja konzistencije na odnos religiozne orijentacije i prosocijalnog ponašanja, mentorica: dr. sc. Goranka Lugomer-Armano, izv. prof.
Ad 31. Prihvaća se tema i sinopsis Maje Feil pod naslovom Korelati popularnosti adolescenata u različitim grupama vršnjaka, mentorica: dr. sc. Gordana Keresteš, doc.
Ad 32. Prihvaća se tema i sinopsis Vjekoslava Golubovića pod naslovom Uspješnost i stabilnost radnog pamćenja u različito doba dana, mentor: dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof.
Ad 33. Prihvaća se tema i sinopsis Višnje Grozdanić pod naslovom Povezanost razina kritičkog mišljenja u pisanom tekstu s osobinama i motivacijskim obilježjima autora, mentorica: dr. sc. Vlasta Vizek-Vidović, red. prof.
Ad 34. Prihvaća se tema i sinopsis Irene Hip Fabek pod naslovom Utjecaj korištenja strategija samohendikepiranja na stvaranje dojma o osobi, mentor: dr. sc. Alija Kulenović, red. prof.
Ad 35. Prihvaća se tema i sinopsis Borisa Jokića pod naslovom Utjecaj informacije o stereotipu na uradak u testu znanja matematike, mentorica: dr. sc. Željka Kamenov, doc.
Ad 36. Prihvaća se tema i sinopsis Jasminke Juretić pod naslovom Učinci socijalne i ispitne anksioznosti te percepcije samoefikasnosti na ishode ispitne situacije, mentorica: dr. sc. Lidija Arambašić, izv. prof.
Ad 37. Prihvaća se tema i sinopsis Lidije Kos-Bzik pod naslovom Povezanost strukture profesionalnih interesa i intelektualnih sposobnosti, mentor: dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof.
Ad 38. Prihvaća se tema i sinopsis Sandre Kramar pod naslovom Ciljna orijentacija i strategije učenja studenata različitih akademskih godina i studijskih smjerova, mentorica: dr. sc. Vlasta Vizek-Vidović, red. prof.
Ad 39. Prihvaća se tema i sinopsis Miljane Kukić pod naslovom Osobni i okolinski resursi kao odrednice prilagodbe brucoša na studij, mentorica: dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević, izv. prof.
Ad 40. Prihvaća se tema i sinopsis Ane Kurtović pod naslovom Atribucijski stilovi i depresivnost kod adolescenata, mentorica: dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević, izv. prof.
Ad 41. Prihvaća se tema i sinopsis Ivane Lučev pod naslovom Povezanost subjektivne kvalitete života s nekim objektivnim mjerama kvalitete života te demografskim i psihološkim varijablama, mentorica: dr. sc. Meri Tadinac, izv. prof.
Ad 42. Prihvaća se tema i sinopsis Ivane Macuka pod naslovom Uloga determinanti roditeljskog ponašanja u objašnjenju internaliziranih i eksternaliziranih problema u djece, mentorica: dr. sc. Anita Vulić-Prtorić, doc.
Ad 43. Prihvaća se tema i sinopsis Maria Mandarića pod naslovom Neverbalno izražavanje emocija u interpersonalnoj komunikaciji, mentorica: dr. sc. Majda Rijavec, red. prof.
Ad 44. Prihvaća se tema i sinopsis Ivane Marčinko pod naslovom Povezanost temperamenta i psihičke čvrstoće s percepcijom stresa i uspješnošću prilagodbe, mentor: dr. sc. Dean Ajduković, red. prof.
Ad 45. Prihvaća se tema i sinopsis Luke Marinovića pod naslovom Učenje u situacijama s pozitivnim i negativnim potkrepljenjem: provjera Grayeve teorije ličnosti, mentor: dr. sc. Denis Bratko, red. prof.
Ad 46. Prihvaća se tema i sinopsis Larise Mićunović pod naslovom Provjera utjecaja različitih vrsta humora na promjenu stava, mentorica: dr. sc. Željka Kamenov, doc.
Ad 47. Prihvaća se tema i sinopsis Edite Mucić pod naslovom Vidnoprostorno radno pamćenje: utjecaj dobi i različitih vrsta obrade informacija, mentor: dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof.
Ad 48. Prihvaća se tema i sinopsis Radenke Munjas pod naslovom Utjecaj emocionalnog opismenjavanja na razvoj emocionalne kompetentnosti u ranoj adolescenciji, mentor: dr. sc. Vladimir Takšić, doc.
Ad 49. Prihvaća se tema i sinopsis Marine Nekić pod naslovom Socijalna i emocionalna usamljenost u adolescenciji: uloga osobina ličnosti, stilova privrženosti i socijalnih strategija, mentorica: dr. sc. Katica Lacković-Grgin, red. prof.
Ad 50. Prihvaća se tema i sinopsis Anele Nikčević-Milković pod naslovom Kognitivni i metakognitivni procesi pri pisanju kod studenata nižih i viših godina studija, mentorica: dr. sc. Vlasta Vizek-Vidović, red. prof.
Ad 51. Prihvaća se tema i sinopsis Tamare Rukavina pod naslovom Kognitivne i emocionalne odrednice akademskog postignuća studenata, mentorica: dr. sc. Nataša Jokić-Begić, doc.
Ad 52. Prihvaća se tema i sinopsis Ane Slavić pod naslovom Usporedba parametara srčane aktivnosti u jutarnjoj i noćnoj radnoj smjeni, mentor: dr. sc. Ilija Manenica, red. prof.
Ad 53. Prihvaća se tema i sinopsis Slavice Šimić pod naslovom Interakcije nastavnik-učenik: prediktori i utjecaji na motivacijske, kognitivne i afektivne aspekte učenja, mentorica: dr. sc. Izabela Sorić, doc.
Ad 54. Prihvaća se tema i sinopsis Suzane Štefan pod naslovom Verbalno usmjerenje na različit pristup kreativnosti i kreativni uradak, mentor: dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof.
Ad 55. Prihvaća se tema i sinopsis Dine Šverko pod naslovom Uloga emocionalne inteligencije u očuvanju i poboljšanju tjelesnog i psihičkog zdravlja, mentor: dr. sc. Alija Kulenović, red. prof.
Ad 56. Prihvaća se tema i sinopsis Gorana Tišlarića pod naslovom Ispitivanje sposobnosti simultanog djelovanja u kontekstu zadataka posrednog i neposrednog slijeđenja, mentor: dr. sc. Željko Jerneić, izv. prof.
Ad 57. Prihvaća se tema i sinopsis Mirjane Tonković pod naslovom Kognitivna obrada i heterogenost izvora poruke kao odrednice manjinskog i većinskog utjecaja, mentorica: dr. sc. Dinka Čorkalo, doc.
Ad 58. Prihvaća se tema i sinopsis Ines Barić pod naslovom Organizacijski simboli i segmentacija tržišta: istraživanje u području telekomunikacijske djelatnosti, mentorica: dr. sc. Darja Maslić Seršić, doc.
Ad 59. Prihvaća se tema i sinopsis Sanje Brajković pod naslovom Izvori i učinci stresa kod učitelja: uloga percipirane samoefikasnosti i korištenja različitih metoda poučavanja, mentorica: dr. sc. Vesna Buško, doc.
Ad 59. Prihvaća se tema i sinopsis Lare Cakić pod naslovom Socijalna kompetencija, problemi u ponašanju i prihvaćenost u skupini djece predškolske dobi, mentorica: dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević, izv. prof.
Ad 60. Prihvaća se tema i sinopsis Davorke Čavar-Lovrić pod naslovom MMPI-201 i MMPI-2 u kliničkoj psihodijagnostici, mentor: dr. sc. Zvonimir Knezović, red. prof.
Ad 61. Prihvaća se tema i sinopsis Anele Čulav pod naslovom Konstrukcija skala za procjenjivanje radne uspješnosti u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti, mentor: dr. sc. Zoran Sušanj, doc.
Ad 62. Prihvaća se tema i sinopsis Senadina Fadilpašića pod naslovom Promjene samopoimanja i svjetonazora kao posljedica ratne traume, mentor: dr. sc. Zvonimir Knezović, red. prof.
Ad 63. Prihvaća se tema i sinopsis Vlatke Jurcan pod naslovom Kvaliteta života veterana oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja, mentor: dr. sc. Zvonimir Knezović, red. prof.
Ad 64. Prihvaća se tema i sinopsis Katije Kalebić Jakupčević pod naslovom Poteškoće mentalnog zdravlja roditelja kao čimbenik rizika za tjelesno zlostavljanje djece, mentorica: dr. sc. Marina Ajduković, red. prof.
Ad 65. Prihvaća se tema i sinopsis Iris Kapetanović pod naslovom Osobine ličnosti i samopoštovanje kod oboljelih od depresije, mentorica: dr. sc. Nataša Jokić-Begić, doc.
Ad 66. Prihvaća se tema i sinopsis Tamare Kralj pod naslovom Opterećenja i potrebe roditelja male djece s razvojnim poteškoćama, mentorica: dr. sc. Marta Ljubešić, red. prof.
Ad 67. Prihvaća se tema i sinopsis Ane Marušić pod naslovom Ispitivanje organizacijske klime i zadovoljstva zaposlenih u tri hrvatske tvrtke, mentor: dr. sc. Zoran Sušanj, doc.
Ad 68. Prihvaća se tema i sinopsis Irene Miljković pod naslovom Konstrukcija i empirijska provjera upitnika poduzetničkih sklonosti, mentor: dr. sc. Branimir Šverko, red. prof.
Ad 69. Prihvaća se tema i sinopsis Marina Miloša pod naslovom Praktični model za identifikaciju kompetencija voditelja poslovnica banke, mentor: dr. sc. Branimir Šverko, red. prof.
Ad 70. Prihvaća se tema i sinopsis Jasne Mirošević pod naslovom Psihološki status i kvaliteta života majki djece s cerebralnom paralizom, mentor: dr. sc. Meri Tadinac, izv. prof.
Ad 71. Prihvaća se tema i sinopsis Alme Peljto pod naslovom Strah od matematike i stavovi prema matematici kao činitelji školskog uspjeha, mentorica: dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić, izv. prof.
Ad 72. Prihvaća se tema i sinopsis Tatjane Puljiz pod naslovom Logičko mišljenje kod djece s cerebralnom paralizom i zdrave djece, mentor: dr. sc. Gordana Keresteš, doc.
Ad 73. Prihvaća se tema i sinopsis Tanje Pureta pod naslovom Utjecaj stila rukovođenja na kreativnu klimu u radnim timovima, mentor: dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof.
Ad 74. Prihvaća se tema i sinopsis Božice Raguž Staničić pod naslovom Alkoholizam i psihopatološke dimenzije ličnosti, mentor: dr. sc. Dean Ajduković, red. prof.
Ad 75. Prihvaća se tema i sinopsis Romilde Roje pod naslovom Ratna traumatizacija očeva i psihopatološki simptomi njihove djece, mentorica: dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, doc.
Ad 76. Prihvaća se tema i sinopsis Barbare Vlaše pod naslovom Strahovi kod djece s teškoćama u razvoju, mentorica: dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević, izv. prof.
Ad 77. Prihvaća se tema i sinopsis Ivane Vukadin pod naslovom Povezanost roditeljskog ponašanja s internaliziranim i eksternaliziranim problemima školske djece, mentorica: dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, doc.
Ad 78. Prihvaća se tema i sinopsis Gorke Vuletić pod naslovom Utjecaj depresivnosti i anksioznosti na subjektivnu procjenu kvalitete života, mentorica: dr. sc. Nataša Jokić-Begić, doc.
Ad 79. Prihvaća se tema i sinopsis Anite Čačić pod naslovom Neke osobine i obiteljske značajke adolescenata koji različito često konzumiraju marihuanu, mentorica: dr. sc. Lidija Arambašić, izv. prof.
Ad 80. Imenuje se dr. sc. Dean Ajduković, red. prof. voditeljem, a dr. sc. Dinka Čorkalo, doc., zamjenicom voditelja Poslijediplomskih studija psihologije za ak. god. 2004/2005.
Ad 81. Prihvaća se prijedlog Vijeća Poslijediplomskog studija informacijskih znanosti i odobrava se Tini Pleško, prijelaz s upisanog poslijediplomskog studija muzeologije na Oddelku za Umetnostno zgodovino pri Filozofska fakulteta u Ljubljani, na Poslijediplomski znanstveni studij informacijskih znanosti, smjer muzeologija, pod uvjetom upisa u II. godinu studija u ak. god. 2004/05. i uz uvjet da do upisa u IV. semestar položiti sve obaveze iz programa studija I. i II. semestra, osim ispita iz predmeta: Zaštita kulturne baštine u muzejima i Muzeologija izvan muzeja.
Ad 82. Imenuje se dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, izv. prof. voditeljicom Poslijediplomskog studija hrvatske povijesti, a dr. sc. Božena Vranješ Šoljan zamjenicom voditeljice poslijediplomskog studija za ak. god. 2004/2005.
U narednim točkama dnevnog reda Fakultetsko vijeće izjašnjavalo se javno, o svakoj pojedinačno, nakon čega su jednoglasno donijete sljedeće
o d l u k e
Ad 41. Diploma Mirjane Čolić o stečenom stručnom nazivu "Profesor hrvatskog jezika i književnosti" na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, Bosna i Hercegovina, priznat će se kao potpuno istovrijedna sveučilišnoj diplomi Profesora hrvatskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pod uvjetom polaganja sljedećih dopunskih ispita: Teorija književnosti II, Svjetska književnost, Novija hrvatska književnost, Metodika nastave hrvatskog jezika, i Metodika nastave hrvatske književnosti.
Ad 42. Diploma mr. sc. Nataše Štefanec o stečenom akademskom stupnju "Doctor of Philosophy" na Central European University (CEU) u Budimpešti, Mađarska, potpuno je istovrijedna sveučilišnoj diplomi DOKTORA ZNANOSTI, iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstveno polje: povijest, u Republici Hrvatskoj.
Ad 43. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nije nadležan za rješavanje zahtjeva Danijele Bilić, za priznavanje potpune istovrijednosti diplome "Master of Arts", dodijeljene 24. kolovoza 2002. na Ohio University, SAD.
Zahtjev se ustupa na rješavanje Stalnom povjerenstvu za priznavanje diploma Senata Sveučilišta u Zagrebu.
Dr. sc. Ivo Goldstein smatra da bi vijeće trebalo raspraviti o kriterijima tj. načelima priznavanja diploma stečenih u inozemstvu, koji bi se primjenjivali na Fakultetu kod rješavanja zahtjeva. Napominje da je takva rasprava potrebna, jer će najvjerojatnije Fakultetu i dalje dolaziti predmeti koji se sada predaju Ministarstvu.
Dekan dr. sc. Miljenko Jurković napomenuo je da Ministarstvo rješava predmete za priznavanje diploma u suradnji sa stručnim službama Sveučilišta u Zagrebu. Smatra li netko potrebnim otvoriti raspravu o priznavanju inozemnih diploma može dostaviti prijedlog za neku od sljedećih sjednica Fakultetskog vijeća.
U narednim točkama dnevnog reda Fakultetsko vijeće izjašnjavalo se javno, o svakoj pojedinačno, te je jednoglasno donijelo sljedeće
o d l u k e
Ad 44. Imenuje se stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavnom zvanju predavača ili više, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za predmet Engleski jezik, za 2/3 radnog vremena na Visokoj učiteljskoj školi u Splitu. (Pristupnice: doc. dr. sc. Marina Marasović-Alujević i mr. sc. Gloria Vickov).
1. mr. sc. Marija Marušić, viši lektor
2. mr. sc. Alexander Hoyt, viši lektor
3. dr. sc. Damir Kalogjera, professor emeritus
Ad 45. Imenuje se stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za predmet Engleski jezik, na Pomorskom fakultetu u Rijeci. (Pristupnica: dr. sc. Božana Knežević)
1. dr. sc. Damir Kalogjera, professor emeritus
2. dr. sc. Boris Prichard, red. prof. (Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci)
3. dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović, red. prof.
Ad 46. Imenuje se stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača ili višeg predavača, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana klasična filologija za predmet Latinski jezik na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. (Pristupnici: Nikša Dodoja i Alen Miletić).
1. dr. sc. Olga Perić, izv. prof.
2. dr. sc. Darko Novaković, red. prof.
3. dr. sc. Pavao Knezović, viši znan. suradnik (Hrvatski institut za povijest u Zagrebu)
Ad 47. Imenuje se stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje humanističke znanosti, polje znanost o umjetnosti, grana filmologija, za predmet Povijest talijanskog filma na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu. (Pristupnici: mr. sc. Dario Marković i Lada Neveščanin)
1. dr. sc. Ante Peterlić, red. prof.
2. dr. sc. Boris Senker, red. prof.
3. dr. sc. Mato Kukuljica (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu)
Ad 48. Imenuje se stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističke znanosti, polje znanost o umjetnosti, grana teatrologija, za predmet Povijest drame i kazališta na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. (Pristupnica: dr. sc. Sibila Petlevski)
1. dr. sc. Boris Senker, red. prof.
2. dr. sc. Nikola Batušić, red. prof. u miru
3. dr. sc. Vjeran Zuppa, red. prof. (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu)
Ad 49. Imenuje se stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u suradničko zvanje asistenta ili višeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za predmet Hrvatski jezik na Učiteljskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. (Pristupnica: Tamara Alerić)
1. dr. sc. Zrinka Jelaska, doc.
2. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić, izv. prof. (Učiteljska akademija u Zagrebu)
3. dr. sc. Josip Silić, red. prof. u miru
Ad 50. Imenuje se stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za predmet Jezična kultura na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. (Pristupnica: mr. sc. Sanja Brbora).
1. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.
2. dr. sc. Josip Silić, red. prof. u miru
3. dr. sc. Mira Menac-Mihalić, doc.
Ad 51. Imenuje se stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje odgojne znanosti za predmete Didaktika i Pedagogija na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu. (Pristupnica: dr. sc. Vlatka Domović)
1. dr. sc. Marko Palekčić, red. prof.
2. dr. sc. Vladimir Jurić, red. prof.
3. dr. sc. Antun Mijatović, red. prof.
Ad 52. Imenuje se stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta dr. sc. Lidije Vukčević za stjecanje znanstvenog zvanja znanstvenog suradnika za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti.
1. dr. sc. Dušan Marinković, izv. prof.
2. dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof.
3. dr. sc. Franjo Grčević, red. prof. u miru
Ad 53. Imenuje se stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača, višeg predavača ili profesora visoke škole, ili u znanstveno-nastavno zvanje, docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za kolegije Metodika srpskog jezika, Srpski jezik i Srpska književnost, 1 izvršitelj, na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu. (Pristupnice: dr. sc. Lidija Vukčević i Aleksandra Rodić)
1. dr. sc. Dušan Marinković, izv. prof.
2. dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof.
3. dr. sc. Franjo Grčević, red. prof. u miru
Ad 54. Imenuje se stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača, višeg predavača ili profesora visoke škole za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, predmet talijanski jezik na Sveučilištu u Splitu, Odjel za stručne studije,1 izvršitelj.
(Pristupnice: Kristina Baraba, Maja Bilić, Ivana Matoković i Ana Pekas)
1. mr. sc. Suzana Glavaš, viša lektorica
2. Ingrid Damiani Einwalter, viša lektorica
3. mr. sc. Iva Grgić, viša lektorica
Ad 55. Imenuje se stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavač, viši predavač ili profesor visoke škole za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija za predmet Kulturno-povijesno nasljeđe i turizam I na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu (Pristupnici: Ante Kovačević, Mirjana Dodig i Gorana Rajčić)
1. dr. sc. Igor Fisković, red. prof.
2. dr. sc. Tomislav Marasović, red. prof. (Sveučilište u Splitu)
3. dr. sc. Predrag Marković, doc.
Ad 56. Imenuje se stručno povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Vesne Bagarić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme po naslovom Struktura komunikacijske kompetencije u stranom jeziku
1. dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović, red. prof.
2. dr. sc. Mirjana Vilke, red. prof. u miru
3. dr. sc. Velimir Petrović, red. prof. u miru (Filozofski fakultet u Osijeku)
Ad 57. Imenuje se stručno povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Želimira Brnića za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Prodori stranih kultura u kasnom eneolitiku Karpatske kotline
1. dr. sc. Aleksandar Durman, red. prof.
2. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, red. prof.
3. dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof.
Ad 58. Imenuje se stručno povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Zorana Wiewegha za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Arhitektura hrvatskog dijela rimske provincije Panonije
1. dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.
2. dr. sc. Zoran Gregl, viši znan. suradnik (Arheološki muzej u Zagrebu)
3. dr. sc. Marina Milićević, red. prof.
Ad 59. Imenuje se stručno povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Vesne Srnić za stjecanje doktorata izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Budućnost filma: film i novi mediji u postfeminizmu.
1. dr. sc. Ante Peterlić, red. prof.
2. dr. sc. Nadežda Čačinovič, red. prof.
3. dr. sc. Hrvoje Turković, izv. prof. (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu)
Ad 60. Imenuje se stručno povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Daria Markovića za stjecanje doktorata izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Hrvatski filmski modernizam.
1. dr. sc. Ante Peterlić, red. prof.
2. dr. sc. Mato Kukuljica (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu)
3. dr. sc. Boris Senker, red. prof.
Ad 61. Imenuje se stručno povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Jasne Ažman za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Autobiografska proza Ivane Brlić-Mažuranić. Mentor prof. dr. sc. Vinko Brešić.
1. dr. sc. Vinko Brešić, red. prof.
2. dr. sc. Krešimir Nemec, red. prof.
3. dr. sc. Julijana Matanović, doc.
Ad 62. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Mirele Holy pod naslovom Mitski elementi ekofeminizma.
1. dr. sc. Lada Čale Feldman, viši znan. surad. (Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu)
2. dr. sc. Milivoj Solar, red. prof.
3. dr. sc. Ivan Martinić, izv. prof. (Šumarski fakultet u Zagrebu)
Ad 63. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Slavena Jurića pod naslovom Počeci hrvatskoga slobodnog stiha – s teorijom oblika.
1. dr. sc. Pavao Pavličić, red. prof.
2. dr. sc. Zoran Kravar, red. prof.
3. dr. sc. Divna Mrdeža-Antonina, doc. (Filozofski fakultet u Zadru)
Ad 64. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Žarka Paića pod naslovom Kultura kao nova ideologija: od postmoderne do globalizacije.
1. dr. sc. Ozren Žunec, red. prof.
2. dr. sc. Vjeran Katunarić, red. prof.
3. dr. sc. Milan Galović, red. prof. (Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu)
Ad 65. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Slavka Sliškovića pod naslovom Strossmayerova vanjska politika. Djelovanje i recepcija.
1. dr. sc. Iskra Iveljić, izv. prof.
2. dr. sc. Nikša Stančić, red. prof.
3. dr. sc. Franjo Šanjek, red. prof. (Katoličko bogoslovni fakultet u Zagrebu)
Ad 66. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Ivice Zvonara pod naslovom Svećenik, teolog i političar dr. Fran Barac (1872.-1940.)
1. dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.
2. dr. sc. Nikša Stančić, red. prof.
3. dr. sc. Zlatko Matijević, znan. suradnik (Hrvatski institut za povijest u Zagrebu)
Ad 67. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Irene Kraševac pod naslovom Neostilska sakralna skulptura i oltarna arhitektura u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
1. dr. sc. Frano Dulibić, doc.
2. dr. sc. Željka Čorak, znanstveni savjetnik (Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu)
3. dr. sc. Zvonko Maković, izv. prof.
Ad 68. Mijenja se sastav stručnog povjerenstva za obranu doktorskog rada mr. sc. Marije Putica, pod naslovom Dizajniranje alata za učenje na WWW i pretraživanje informacija. Umjesto dr. sc. Nenada Preloga u povjerenstvo se imenuje dr. sc. Nina Lipljin. Sastav stručnog povjerenstva je slijedeći:
1. dr. sc. Damir Boras, izv. prof.
2. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.
3. dr. sc. Nina Lipljin, red. prof. (Fakultet organizacije i informatike u Varaždin)
Ad 69. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Ane-Marije Vukušić pod naslovom Etnološka analiza opstojnosti Sinjske alke
1. dr. sc. Tihana Petrović Leš, docent
2. dr. sc. Jadranka Grbić, znan. savjet. (Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu)
3. dr. sc. Tvrtko Zebec, znan. surad. (Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu)
Ad 70. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Lidije Nikočević pod naslovom Istarska tradicijska kultura viđena očima austrijskih etnologa i etnografa
1. dr. sc. Jasna Čapo Žmegač, znan. savj. (Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu)
2. dr. sc. Miroslav Bertoša, red. prof. (Filozofski fakultet u Rijeci)
3. dr. sc. Vitomir Belaj, red. prof.
Ad 71. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Davora Balića pod naslovom Hrvatska renesansna etika
1. dr. sc. Ivica Martinović, docent (Institut za filozofiju u Zagrebu)
2. dr. sc. Lino Veljak, red. prof.
3. dr. sc. Ante Čović, izv. prof.
Ad 72. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog stručnog rada Damira Salarića pod naslovom Prijevod s njemačkog na hrvatski i s hrvatskog na njemački jezik s osobitim obzirom na područje sociologije.
1. dr. sc. Mirko Gojmerac, izv. prof.
2. mr. sc. Marija Lütze Miculinić, viša lektorica
3. mr. sc. Christine Reiser Dumbović, viša lektorica u miru
Ad 73. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Marine Manucci pod naslovom Strojna obrada engleskoga strojnoga nazivlja.
1. dr. sc. Marija Bratanić, red. prof. (Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu)
2. dr. sc. Damir Boras, izv. prof.
3. dr. sc. Božidar Tepeš, red. prof.
Ad 74. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu i obranu magistarskog rada Živane Heđbeli pod naslovom Položaj, uloga i promjene pismohrana i arhiva kao posljedica širenja elektroničke uprave
1. dr. sc. Peter Pavel Klasinc, red. prof. (Univerza u Mariboru)
2. dr. sc. Damir Boras, izv. prof.
3. dr. sc. Josip Kolanović, naslovni izv. prof. u miru
Ad 75. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Ive Špoljar pod naslovom Lik i uloga u kazalištu Aphre Behn, prve profesionalne književnice u Engleskoj.
1. dr. sc. Tatjana Jukić-Gregurić, doc.
2. dr. sc. Lada Čale Feldman, viši znanstveni suradnik (Institut za etnologiju i folkloristiku)
3. dr. sc. Boris Senker, red. prof.
Ad 76. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Kristine Riman pod naslovom Tradicijske sastavnice Cithare octochorde.
1. dr. sc. Stipe Botica, red. prof.
2. dr. sc. Estela Banov, doc. (Filozofski fakultet u Rijeci)
3. dr. sc. Davor Dukić, izv. prof.
Ad 77. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Fuada Isabegovića pod naslovom Struktura sloga u engleskom i hrvatskom jeziku (kontrastivna analiza u svjetlu dosadašnjih teorija i metoda)
1. dr. sc. Milan Mihaljević, znan. savjetnik (Staroslavenski institut)
2. dr. sc. Višnja Josipović Smojver, izv. prof.
3. dr. sc. Ivo Škarić, red. prof. u miru
Ad 78. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Marice Čilaš pod naslovom Besubjektne rečenice u hrvatskome standardnom jeziku
1. dr. sc. Josip Silić, red. prof. u miru
2. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.
3. dr. sc. Marija Znika, viši znan. suradnik (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)
Ad 79. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Zvonka Katalinića pod naslovom Koncept odgojno-obrazovne integracije djece s mentalnom retardacijom.
1. dr. sc. Vlado Puljiz, red. prof. (Studij socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu)
2. dr. sc. Ivan Cifrić, red. prof.
3. dr. sc. Neven Hrvatić, doc.
Ad 80. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Davora Marijana pod naslovom Ustaške vojne postrojbe 1941.-1945.
1. dr. sc. Zdenko Radelić, viši znan. suradnik (Hrvatski institut za povijest)
2. dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.
3. dr. sc. Mira Kolar, red. prof. u miru
Ad 81. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Orjane Marušić Štimac pod naslovom Bavljenje sportom i razvoj samopoštovanja kod preadolescenata – longitudinalna studija
1. dr. sc. Gordana Kuterovac-Jagodić, doc.
2. dr. sc. Vesna Buško, doc.
3. dr. sc. Smiljka Horga, red. prof. (Kineziološki fakultet u Zagrebu)
Ad 82. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Irene Hip-Fabek pod naslovom Utjecaj korištenja strategija samohendikepiranja na stvaranje dojma o osobi
1. dr. sc. Dinka Čorkalo, doc.
2. dr. sc. Alija Kulenović, red. prof.
3. dr. sc. Vera Ćubela-Adorić, doc. (Odjel za psihologiju, Sveučilišta u Zadru)
Ad 83. Imenuje se stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Hele Vukadin Doronjga po naslovom Zagrebačke obiteljske kuće i vile arhitekta Mladena Kauzlarića
1. dr. sc. Zvonko Maković, izv. prof.
2. dr. sc. Zlatko Jurić, docent
3. dr. sc. Darja Radović Mahečić, stručni suradnik (Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu)
Vezano uz prijedloge za raspis natječaja dekan dr. sc. Miljenko Jurković obavijestio je da je prilikom prikupljanja podataka o stanju radnih mjesta na Fakultetu ustanovio da su natječaji s prošlih sjednica Fakultetskih vijeća raspisivani bez da su prošli kroz Kadrovsku službu, i bez da je evidentirana suglasnost na koju se odnosi natječaj. Svaki prijedlog za raspis natječaja treba se prethodno provjeriti u Kadrovskoj službi radi dobivanja broja suglasnosti Ministarstva na koju se odnosi, i tek nakon toga može biti najavljen kao točka dnevnog reda Fakultetskog vijeća. Uprava fakulteta izradit će akt u kojem će se utvrditi procedura raspisivanja natječaja, a do tada za svaki raspis natječaja treba se obratiti dekanu.
Odsjeci koji su dali prijedloge za raspis natječaja u točkama od 84. do 91. trebaju se javiti dekanu i Kadrovskoj službi.
U narednim točkama dnevnog reda Fakultetsko vijeće izjašnjavalo se javno, o svakoj pojedinačno, nakon čega su jednoglasno donijete sljedeće
o d l u k e
uz uvjet da se prethodno provjeri u Kadrovskoj službi da li je dobivena suglasnost Ministarstva
Ad 84. Odobrava se raspis natječaja i imenuje se stručno povjerenstvo za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje, jezikoslovlje, na Katedri za metodiku engleskog jezika u Odsjeku za anglistiku.(Pristupnica dr. sc. Marta Medved Krajnović)
1. dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović, red. prof.
2. dr. sc. Mirjana Vilke, red. prof. u miru
3. dr. sc. Vesna Mildner, izv. prof.
Ad 85. Odobrava se raspis natječaja i imenuje se stručno povjerenstvo za izbor u nastavno zvanje višeg lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za engleski jezik, na Odsjeku za anglistiku.( Pristupnica mr. sc. Snježana Veselica Majhut)
1. mr. sc. Vesna Beli, viša lektorica
2. dr. sc. Milena Žic Fuchs, izv. prof.
3. mr. sc. Jasna Bilinić Zubak, viša lektorica u miru
Ad 86. Odobrava se raspis natječaja i imenuje se stručno povjerenstvo za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje arheologija, grana prapovijesna arheologija, na Katedri za prapovijesnu arheologiju, za predmet Paleolitik i mezolitik, na Odsjeku za arheologiju
1. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, red. prof.
2. dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.
3. dr. sc. Marin Zaninović, red. prof. u miru
Ad 87. Odobrava se raspis natječaja i imenuje se stručno povjerenstvo za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog profesora ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija na Katedri za etiku u Odsjeku za filozofiju
1. dr. sc. Lino Veljak, red. prof.
2. dr. sc. Branko Despot, red. prof.
3. dr. sc. Milan Polić, red. prof. (Učiteljska akademija u Zagrebu)
Ad 88. Odobrava se raspis natječaja i imenuje se stručno povjerenstvo za izbor u nastavno zvanje lektora ili višeg lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za ruski jezik, na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti
1. dr. sc. Željka Fink-Arsovski, izv. prof.
2. dr. sc. Natalija Vidmarović, izv. prof.
3. akademik Antica Menac
Ad 89. Odobrava se raspis natječaja i imenuje se stručno povjerenstvo za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za poljski jezik i književnost u Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti.
1. dr. sc. Neda Pintarić, izv. prof.
2. dr. sc. Dubravka Sesar, red. prof.
3. dr. sc. Željka Fink Arsovski, izv. prof.
Ad 90. Odobrava se raspis natječaja i imenuje se stručno povjerenstvo za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija, za predmet Umjetnost renesanse, manirizma i baroka, na Katedri za umjetnost renesanse i baroka u Odsjeku za povijest umjetnosti.
1. dr. sc. Nada Grujić, red. prof.
2. dr. sc. Igor Fisković, red. prof.
3. dr. sc. Vladimir Marković, red. prof. u miru
Ad 91. Odobrava se raspis natječaja i imenuje se stručno povjerenstvo za izbor u suradničko zvanje asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje arheologija, za predmet Analiza i obrada antičke keramike, na Katedri za klasičnu arheologiju u Odsjeku za arheologiju
1. dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.
2. dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof.
3. dr. sc. Ivor Karavanić, docent
Ad 92. O prijedlogu suradnje s drugim sveučilištima u Hrvatskoj vodila se sljedeća rasprava:
Dekan dr. sc. Miljenko Jurković obavijestio je da je u skladu s raspravom na prošloj sjednici Fakultetskog vijeća u kojoj je zaključeno da svi zainteresirani odsjeci trebaju dostaviti svoje prijedloge za održavanje nastave na drugim hrvatskim visokim učilištima, dostavljen samo prijedlog skupine nastavnika iz Odsjeka za filozofiju, sociologiju i psihologiju te je zamolio prof. Kolesarića da iznese i pojasni prijedlog.
Dr. sc. Vladimir Kolesarić istaknuo je da je na prošloj sjednici Fakultetskog vijeća započeta rasprava na inicijativu prof. Čačinovič i otvoreno je pitanje suradnje nastavnika Filozofskog fakulteta s drugim sveučilištima u Hrvatskoj. Nastavnici Odsjeka za filozofiju, sociologiju i psihologiju predlažu Vijeću da za ak. god. 2004/05. da odobrenje za rad nastavnicima koji obavljaju nastavu na drugim sveučilištima te da se istodobno pokrene rasprava o načelima suradnje tj. što znači suradnja s drugim sveučilištima, odnosi li se ona samo na sveučilišta u Hrvatskoj ili odnosi i na inozemna sveučilišta ili čak i na fakultete unutar zagrebačkog sveučilišta, te da vijeće treba raspraviti što za Filozofski fakultet značit konkurencija. Nadalje, osvrnuo se na odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu koja je donijeta temeljem članka 103. stavka 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je izmijenjen Izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i viskom obrazovanju i sada glasi: "Ugovori nastavnika i suradnika s drugim pravnim osobama izvan matične ustanove zaposlenja mogu se zabraniti, ograničiti ili uvjetovati ako se radi o ugovorima koji bi negativno utjecali na rad visokog učilišta ili ako je riječ o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnošću konkurira visokom učilištu s kojim nastavnik ili suradnik ima ugovor o radu." Smatra da iz navedene odredbe proizlaze dvije stvari koje treba razjasniti. Prva: odredba govori "mogu se zabraniti" što znači mogu i ne moraju zabraniti, što ovisi o prosudbi Fakulteta, u svim ili pojedinačnim ili u nekim slučajevima, a druga je da navedena izmjena Zakona derogira odluku Sveučilišta, jer ne propisuje da Sveučilište donosi neki propis koji bi obvezivao Fakultet, stoga nastavnike Filozofskog fakulteta obvezuje samo stajalište i stav Fakultetskog vijeća.
Dekan dr. sc. Miljenko Jurković upozorio je da je prijedlog skupine nastavnika u suprotnosti s odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu koja se primjenjuje od ove akademske godine. Fakultet treba svaku odluku Fakultetskog vijeća, kojom se daje suglasnost za rad nastavnika na drugome sveučilištu, dostaviti Senatu na verifikaciju. U prijedlogu statuta Sveučilišta, koji će uskoro biti završen, navedeno je da se može odobriti rad na drugim sveučilištima ako je potreba za nastavnicima zagrebačkog sveučilišta do 30%. Nadalje, mišljenja je da se može prihvatiti prijedlog skupine nastavnika Odsjeka za filozofiju, sociologiju i psihologiju za odobrenje obavljanja nastave na drugim sveučilištima u Hrvatskoj za ovu akademsku godinu i smatra da je ključno rješenje tog problema zajedničko izvođenje studija.
Dr. sc. Boris Olujić postavio je upit uključuje li ta rasprava i dislocirane studije koje neki odsjeci organiziraju. Nadalje, ukazao je na problem o kojem se raspravljalo na Odsjeku za povijest, a to je konkurencija, i smatra da je ta riječ u ovome trenutku možda besmislena, ali bit će vrlo smislena kada se nakon nekoliko godina na natječajima na kojim se traži npr. diplomirani povjesničar, između kandidata izabere kandidat koji ima završenu samo pojačanu povijest na pedagoškoj akademiji.
Dr. sc. Goranka Antunović postavila je upit da li je konkurencija vezana uz način financiranja te je zatražila pojašnjenje.
Dr. sc. Željko Jerneić, pojasnio je da su studiji u financijskom smislu sigurno konkurencija, jer se sve financira iz fonda Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, koji je ograničen. U načelu nitko nema protiv pomoći jedan novi studij, ali mora postojati jasni rok do kojeg je zagrebačko sveučilište spremno pomagati novootvoreni studij. Nadalje, naglasio je da rad nastavnika na drugim sveučilištima otvara neka druga pitanja kao što su: sposobnosti novih studija koji se otvaraju tj. da li su oni održivi; opterećenje nastavnika, koje je regulirano Kolektivnim ugovorom koji propisuje norme kolika ta opterećenja mogu biti kroz svu nastavu koju drže na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, jer opterećenje nastavnika može biti do 1/3 satnice; problem vezan uz financiranje troškova naših nastavnika, jer nema jedinstvenog sustava financiranja već se različito financira rad nastavnika na različitim sveučilištima.
Dr. sc. Nadežda Čačinovič istaknula je da je Odsjek za filozofiju imao dugogodišnju pozitivnu suradnju sa Odsjekom za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji se razvio i oformio znanstveno-nastavni kadar te sada nastavu na tom fakultetu obavlja samo jedan profesor našeg Fakulteta. Nastavnici Odsjeka za filozofiju borili su se da se program filozofije Filozofskog fakulteta u Osijeku ne odobri u obliku kakvom je bio predložen već da se popravi po uputama i sugestijama Odsjeka za filozofiju. Zbog navedenog smatra da nastavnici Odsjeka za filozofiju imaju obvezu da u prvim godinama studijama pomognu u izvođenju nastave na studiju filozofije Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Dr. Žarko Puhovski smatra da bi vijeće sadržajno trebalo odrediti da nastavnik može predavati na nekom predmetu uz uvjet da lokalni fakultet ima asistenta na tom predmetu tako da za nekoliko godina imamo čovjeka koji će radeći s njim doći do situacije da može sam izvoditi nastavu. To je logika pomoći jednog sveučilišta drugom. Ujedno postavlja pitanje po kojem članku Zakona i Statuta Senat ima pravo odlučivati o odobrenjima za rad nastavnika na drugim sveučilištima.
Dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi nadovezala se na prof. Puhovskog, i istaknula je žele li nastavnici ovog Fakulteta pomoći struku, bez obzira na njihovo opterećenje na matičnom fakultetu, Fakultet treba odrediti jasna pravila na koji način to činimo i najvažnije do kada to činimo. Na ovom vijeću je molba troje nastavnika Odsjeka za germanistiku koji pomažu struku na Filozofskom fakultetu u Rijeci, međutim to traje gotovo više od sedam godina, a da dotični fakultet nije osposobio niti jednu osobu koja bi samostalno izvodila nastavu na predmetima koje izvode nastavnici našeg Fakulteta. Ukoliko Filozofski fakultet sada otkaže suradnju studenti na tim studijima ostat će u potpunosti bez nastave. Smatra da bi se trebalo što prije donijeti kriteriji po kojim bi se odobravao rad nastavnika na drugim sveučilištima u Hrvatskoj.
Dr. sc. Anita Peti Stantić složila se s mišljenjem prof. Puhovskog da bi svaki nastavnik koji izvodi nastavu na drugom sveučilištu trebao imati asistenta te je postavila protupitanje, ima li svaki izvanredni i redoviti profesor na ovom Fakultetu svog asistenta.
Dr. sc. Boris Olujić smatra da je najbolje rješenje kako je to predložio dekan prof. Jurković da se izvodi zajednički studij. Kao primjer naveo je Odsjek za povijest koji ima dislocirani studij povijesti na Sveučilištu u Splitu, na kojem znanstveni novaci Odsjeka za povijest sudjeluju u nastavi. Isto tako u nastavi sudjeluju i novaci Sveučilišta u Splitu koji će se na taj način kroz nekoliko godina osposobiti za samostalno izvođenje nastave. Ugovor je potpisan na 8 godina.
Dr. sc. Ivo Goldstein smatra da pitanje konkurencije trenutno nije bitno barem ne za jedan niz godina, pitanje konkurencije pojavit će se u trenutku kada ti odsjeci kadrovski ojačaju. Međutim, postavlja se pitanje konkurencije u drugom smislu, da naši studenti nakon završetka studija dobivaju zvanja koja nisu deficitarna, a otvaranjem novih studija, naših studija, u drugim sredinama u Hrvatskoj, zapravo nastaje konkurencija našim diplomiranim studentima. Postavlja se pitanje ako se ove godine upisalo oko 160 psihologa u Hrvatskoj, uz pretpostavku da će za 4 do 6 godina njih oko 80 do 100 diplomirati, da li se godišnje otvara toliki broj novih radnih mjesta, i vodi li netko računa o tome.
Dr. sc. Željko Jerneić nadovezao se na prof. Goldsteina pojašnjavajući da će Ministarstvo iskazati kadrovske potrebe na razini Hrvatske u pojedinim strukama te će financirati samo određeni broj studenata ovisno o kadrovskim potrebama, a svi ostali studenti upisat će studij iz osobnih potreba i financirati ga iz vlastitih sredstava. Fakultet ne treba ograničavati već se treba zalagati da što više ljudi u Hrvatskoj stekne visoko obrazovanje. Nadalje smatra da se treba vidjeti Statut sveučilišta jer izrada je pri kraju, te predlaže da se organizira jedna sjednica vijeća gdje bi se o tom problemu temeljito raspravilo, gdje bi se suprotstavili svi argumenti za i protiv.
Dekan dr. sc. Miljenko Jurković zaključio je raspravu i predložio da se imenuje povjerenstvo koje će se pozabaviti tim problemom. U povjerenstvo se predlažu: dr. sc. Vladimir Kolesarić, dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi, dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, dr. sc. Žarko Puhovski, dr. sc. Davor Dukić, prodekan za nastavu i dekan. Nadalje, smatra da se u slučajevima, gdje se to može, s upravom pokuša dogovoriti izvođenje zajedničkog studija. Odsjeci koji nemaju svoje predstavnike u ovome povjerenstvu trebaju pismeno dostaviti svoje prijedloge vezane uz ovu raspravu.
Javnim izjašnjavanjem Fakultetsko vijeće je jednoglasno donijelo sljedeću
o d l u k u
Imenuje se povjerenstvo koje će razmotriti i predložiti Fakultetskom vijeću kriterije za rad nastavnika Filozofskog fakulteta na drugim sveučilištima u Hrvatskoj:
1. dr. sc. Miljenko Jurković, dekan
2. dr. sc. Davor Dukić, prodekan za nastavu
3. dr. sc. Vladimir Kolesarić
4. dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi
5. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić
6. dr. sc. Žarko Puhovski
Prijedlog skupine nastavnika Odsjeka za filozofiju, sociologiju i psihologiju stavljen je na izjašnjavanje.
Javnim izjašnjavanjem Fakultetsko vijeće je sa 58 "za", 1 "protiv" i 2 "suzdržana" glasa donijelo sljedeću
p r i v r e m e n u o d l u k u
I. Odobrava se rad nastavnika Filozofskog fakulteta u Zagrebu na drugim sveučilištima u Hrvatskoj do 30. rujna 2005.
II. Svi pojedinačni prijedlozi nastavnika dostavljaju se na prihvaćanje Fakultetskom vijeću.
U narednim točkama dnevnog reda Fakultetsko vijeće izjašnjavalo je javno, o svakoj pojedinačno, te je jednoglasno donijelo sljedeće
o d l u k e
Ad 93. Prihvaća se izvještaj dr. sc. Dinke Čorkalo, doc. o studijskom boravku u okviru stipendije Fulbrightove fondacije na Department of Psychology, University of Massachussetts at Amherst, USA.
Ad 94. Prihvaća se izvještaj dr. sc. Predraga Zarevskoga, red. prof. o radu za vrijeme slobodne studijske godine 2003/2004.
Ad 95. Prihvaća se izvještaj dr. sc. Ekrema Čauševića, red. prof. o radu za vrijeme korištenja slobodne studijske godine od 1.10.2003. do 30.9.2004.
Ad 96. Prihvaća se prijedlog Odsjeka za orijentalne studije i imenuje se mr. sc. Klara Gönc Moačanin za predstojnicu Katedre za japanologiju.
Ad 97. Odobrava se Odsjeku za kroatistiku angažiranje vanjskog suradnika Joška Ševe, docenta za 2 sata predavanja tjedno (izborna nastava) u ak. god. 2004/2005.
Dr. sc. Vesna Mildner, prodekanica za poslovanje, postavila je upit Odsjeku za anglistiku postoji li potreba za angažiranjem novih lektora u točkama 98., 99. i 100. dnevnog reda s obzirom da su prema prošlogodišnjoj evidenciji lektori na odsjeku, osim jednoga, imali manjak sati.
Dr. sc. Ljiljana Ina Gjurgjan, pročelnica Odsjeka za anglistiku, napomenula je da na razini fakulteta treba raspraviti pitanje lektora, jer u pravilniku stoji da lektori rade 15 sati, a u praksi je to 12 sati uz dodatnu individualnu nastavu. Za sada postoji norma od 15 sati s dozvoljenih -20%, što je 12 sati, te se ona na svim odsjecima treba jednako tolerirati. S obzirom da se u formularima sati konzultacija ne mogu iskazati zbog toga izgleda da lektori imaju 20% manjka sati, a zapravo to nije tako.
Inja Skender Libhard, lektorica na Odsjeku za germanistiku, napomenula je da lektori rade 15 sati, u što ulazi 12 sati nastave i najmanje 3 sata individualnog programa.
Dr. sc. Smiljka Malinar, napomenula je da se lektorska nastava ne može obavljati bez konzultacija tj. individualnog rada.
Dr. sc. Morana Čale, nadovezala se da norma vrijedi za rad na lektorskim vježbama od 10 do najviše 15 ljudi, dok je stvarno stanje drugačije tj. lektori rade s mnogo više ljudi. Njihovo zalaganje za nastavu je mnogo veće nego što bi trebala predviđati norma.
Dr. sc. Željko Jerneić napomenuo je da konzultacije ne mogu ući u satnicu. Postoje precizno jasne norme regulirane pravilnikom Ministarstva, Kolektivnim ugovorom, i točno se zna za pojedina zvanja kolika je obveza norma sata. Fakultet može, smatra li za potrebnim, tražiti od Ministarstva da na razini sveučilišta promijeni norme.
Dr. sc. Ljiljana Ina Gjurgjan upozorila je na krivu upotrebu termina jer to nisu konzultacije već je to dio njihove norme kojom se ispunjava 15 sati te moli da se to tako tretira.
Dr. sc. Barbara Kryžan Stanojević, podsjeća da je na jednoj od prošlih sjednica vijeća zaključeno da će se održati sastanak s lektorima. Lektori bi trebali tražiti da im se u skladu s pravilnikom osigura rad s grupom od 8 do 15 ljudi, jer u jezičnoj grupi na lektorskim vježbama sada ima najmanje oko 30-tak ljudi. Takva grupa prekoračuje normu od 15 sati.
Dekan dr. sc. Miljenko Jurković zaključio je raspravu te ponovio upit ima li Odsjek za anglistiku zaista potrebu za angažiranjem tri vanjska suradnika - lektora u ovoj akademskoj godini.
Dr. sc. Ljiljana Ina Gjurgjan potvrdila je da potreba postoji jer je jedan broj ljudi otišao u mirovinu, a broj studenta ostao je isti.
Zaključak: Provest će se provjera normi kod lektora.
U narednim točkama dnevnog reda Fakultetsko vijeće izjašnjavalo se javno, o svakoj pojedinačno, nakon čega su donijete sljedeće
o d l u k e
Ad 98. Odobrava se Odsjeku za anglistiku angažiranje lektora Kristijana Nikolića kao vanjskog suradnika za pomoć u nastavi (12 sati tjedno) za akademsku god. 2004/2005.
Ad 99. Odobrava se Odsjeku za anglistiku angažiranje lektorice Ivane Bušljeta Banks kao vanjske suradnice za pomoć u nastavi (12 sati tjedno) za akademsku god. 2004/2005.
Ad 100.Odobrava se Odsjeku za anglistiku angažiranje lektora Miljena Matijaševića kao vanjskog suradnika za pomoć u nastavi (12 sati tjedno) za akademsku god. 2004/2005.
Ad 101. Odobrava se Croaticumu – hrvatski za strance (Pripremne godine studija) angažiranje vanjskog suradnika Marinele Aleksovski, prof., za 15 sati jezičnih vježbi tjedno - Hrvatski standardni jezik u ak. god. 2004/2005.
Ad 102. Odobrava se Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti angažiranje vanjskog suradnika Radomira Venturina, za Vježbe iz prevođenja (2 norma sata vježbi).
Ad 103. Odobrava se Odsjeku za povijest angažiranje vanjskog suradnika dr. sc. Jasne Jeličić-Radonić, nasl. izv. prof., za 2 sata izborne nastave na dislociranom studiju Sveučilišta u Splitu.
Ad 104. Prima se na znanje obavijest Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju da će Tanja Bukovčan Žufika, znanstvena novakinja, izvoditi dio nastave iz kolegija Antropologija medicinskih sustava, pod nadzorom prof. dr. sc. Branka Đakovića.
Ad 105. Prima se na znanje obavijest Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju da će mr. sc. Sanja Potkonjak, znanstvena novakinja, izvoditi dio nastave iz kolegija Uvod u feminističku antropologiju, pod nadzorom prof. dr. sc. Vitomira Belaja.
Ad 106. Prima se na znanje obavijest Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju da će Nevena Škrbić Alempijević, znanstvena novakinja, izvoditi dio nastave iz kolegija Odabrane teme iz hrvatske etnologije – Prerušavanje u običajima, pod nadzorom doc. dr. sc. Milane Černelić.
Ad 107. Prima se na znanje obavijest Odsjeka za informacijske znanosti da će Sonja Špiranec, znanstvena novakinja održavati nastavu, pod vodstvom prof. dr. sc. Jadranke Lasić Lazić.
Ad 108. Prima se na znanje obavijest Odsjeka za kroatistiku da će mr. sc. Tanja Kuštović, znanstvena novakinja održavati seminar iz Staroslavenskog jezika, pod vodstvom doc. dr. sc. Matea Žagara.
Ad 109. Prima se na znanje obavijest Odsjeka za psihologiju da će mr. sc. Margareta Jelić, znanstvena novakinja, izvoditi dio nastave iz predmeta Socijalna psihologija, za studente sociologije, pod nadzorom nositelja predmeta prof. dr. sc. Željke Kamenov.
Ad 110. Prima se na znanje obavijest Odsjeka za sociologiju da će sljedeći asistenti održavati nastavu u akad. god. 2004/2005.:
- Petra Klarić Rodik – Sociologija vojske i rata (ljetni semestar) i Socijalna povijest ideja (zimski semestar) - pod nadzorom prof. dr. sc. Ozrena Žuneca
- Kruno Kardov – Sociologija vojske i rata i Socijalna povijest ideja (ljetni semestar) - pod nadzorom prof. dr. sc. Ozrena Žuneca
- Đurđa Mikulić – Odabrana poglavlja statističke analize I i Osnove sociološke statistike - pod nadzorom dr. sc. Benjamina Čuliga, izv. prof.)
- mr. sc. Krunoslav Nikodem – Sociologija religije - pod nadzorom dr. sc. Ivana Cifrića
- Dragan Bagić – Sociologija socijalnih pokreta i Sociologija migracija pod nadzorom prof. dr. sc. Milana Mesića
Dr. sc. Željko Jerneić zamolio je pojašnjenje formulacija u točkama 111. 112. i 113. dnevnog reda, u kojima se predlaže sudjelovanje Lidije Cvikić, znanstvene novakinje na Odsjeku za kroatistiku, u izvođenju kolegija Hrvatski književni jezik s po 4 norma sata seminara na tri odsjeka.
Dr. sc. Dubravka Sesar pojasnila je da će novakinja Lidija Cvikić preuzeti obvezu vanjskog suradnika Kristiana Lewisa. Na nekadašnjem Odsjeku za slavistiku ta je norma bila 12 sati, a sada svaki odsjek financira 1/3 te je to 4 norma sata po odsjeku. U ovom slučaju ne financira se ništa jer je Lidija Cvikić znanstvena novakinja na Fakultetu.
Dr. sc. Željko Jerneić upozorio je da na razini godišnjih norma sata znanstveni novaci ne bi smjeli imati više od 150 norma sata, te smatra da prijedlog nije u skladu s dozvoljenim normama jer je obim predložene satnice prevelik za jednog znanstvenog novaka - asistenta. Na nekim odsjecima znanstveni novaci - asistenti opterećeni su s oko 700 norma sata godišnje, što znači da se novaku usporava njegovo napredovanje.
Dr. sc. Dubravka Sesar pojasnila je da formulacija nije jasno navedena jer je riječ o hrvatskom kao općem predmetu za slaviste. Znanstvena novakinja će zapravo držati 4 školska sata seminara i individualnu nastavu po potrebi iz čega proizlazi 12 norma sata, a zapravo je to fizičkih sati dvostruko manje. To su četiri sata seminara u dvije grupe, eventualno tri.
Dr. sc. Davor Dukić složio se s prof. Jerneićem i podsjetio je da je na prošloj sjednici vijeća postavio isto pitanje vezano uz angažiranje vanjskog suradnika Kristiana Lewisa. Na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje uveden je embargo na suradnju izvan instituta za sve one koji nisu doktorirali, a među njima je i Kristian Lewis, stoga on nije mogao, unatoč odobrenju ovoga vijeća, obavljati nastavu. Sada trpi nastava i traže se neka hitna rješenja. Uprava Fakulteta uputila je dopis dr. sc. Dunji Brozović Rončević, ravnateljici Instituta na koji je ona pozitivno odgovorila te će se uskoro obaviti razgovori o potpisivanju ugovora o budućoj suradnji.
Dr. sc. Željko Jerneić predložio je da vijeće prihvati prijedloge u točkama 111., 112. i 113. kao privremeno rješenje, a da se u što kraćem roku, najkasnije do kraja ovog semestra, pronađe novo rješenje.
Fakultetsko vijeće jednoglasno je zaključilo da se Lidiji Cvikić, znanstvenoj novakinji, odobrava sudjelovanje u nastavi, prema prijedlozima u točkama 111., 112. i 113. dnevnog reda, do kraja zimskog semestra ak. god. 2004/2005.
U narednim točkama dnevnog reda Fakultetsko vijeće izjašnjavalo je javno, o svakoj pojedinačno, te je jednoglasno donijelo sljedeće
o d l u k e
Ad 111. Prihvaća se prijedlog Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti i odobrava se Lidiji Cvikić, znanstvenoj novakinji na Odsjeku za kroatistiku, sudjelovanje u nastavi do kraja zimskog semestra ak. god 2004/2005., na kolegiju Hrvatski književni jezik, 4 norma sata seminara (izvannastavna obveza), pod vodstvom dr. sc. Zrinke Jelaska, umjesto vanjskog suradnika Kristiana Lewisa.
Ad 112. Prihvaća se prijedlog Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti i odobrava se Lidiji Cvikić, znanstvenoj novakinji na Odsjeku za kroatistiku, sudjelovanje u nastavi do kraja zimskog semestra ak. god 2004/2005., na kolegiju Hrvatski književni jezik, 4 norma sata seminara (izvannastavna obveza), pod vodstvom dr. sc. Zrinke Jelaska, umjesto vanjskog suradnika Kristiana Lewisa.
Ad 113. Prihvaća se prijedlog Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti i odobrava se Lidiji Cvikić, znanstvenoj novakinji na Odsjeku za kroatistiku, sudjelovanje u nastavi do kraja zimskog semestra ak. god 2004/2005., na kolegiju Hrvatski književni jezik, 4 norma sata seminara (izvannastavna obveza), pod vodstvom dr. sc. Zrinke Jelaska, umjesto vanjskog suradnika Kristiana Lewisa.
Ad 114. Prima se na znanje obavijest Odsjeka za povijest da će mr. sc. Mladen Tomorad, asistent održavati 2 sata izborne nastave.
Ad 115. Prima se na znanje obavijest Fakultetske katedre za antropologiju da će Tin Turković, znanstveni novak, izvoditi dio nastave iz izbornog kolegija Antropologija arhitekture, pod nadzorom dr. sc. Igora Toša.
Ad 116. Molba Odsjeka za filozofiju za odobrenje održavanja nastave dr. sc. Lini Veljaku, red. prof. iz predmeta Filozofija povijesti 1+1 sat, na Filozofskom fakultetu u Rijeci, u akademskoj godini 4004/05., skida se s dnevnog reda na zahtjev Odsjeka.
Ad 117. Daje se suglasnost za održavanje nastave na Filozofskom fakultetu u Rijeci, u ak. god. 2004/2005: dr. sc. Zrinjki Glovacki Bernardi, red prof. (2 sata predavanja tjedno), dr. sc. Dragutinu Horvatu, izv. prof. (2 sata tjedno) i Slađanu Turkoviću, asist. (2 sata tjedno).
Ad 118. Daje se suglasnost Ireni Bratičević, znanstvenoj novakinji, za održavanje nastave na Teološkom fakultetu "Matija Vlačić Ilirik" s pravom javnosti u Zagrebu iz kolegija Latinski jezik, 2 sata vježbi tjedno, u ak. god. 2004/2005.
Ad 119. Daje se suglasnost prof. dr. sc. Andrei Zlatar Violić, za vođenje kolegija «Kulturne politike», na studiju Kazališne i filmske produkcije, na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, u ak. god. 2004/2005.
Ad 120. Daje se suglasnost dr. sc. Zrinki Jelaska, za održavanje predavanja jedanput mjesečno u ak. god. 2004/2005, na Stručnom odjelu za izobrazbu učitelja i odgajatelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru iz predmeta:
1. Hrvatski standardni jezik (2+0),
2. Norme hrvatskog standardnog jezika (1+0).
Ad 121. Daje se suglasnost prof. dr. sc. Ognjenu Čaldaroviću, za održavanje nastave iz predmeta Urbana sociologija, na Agronomskom fakultetu, na studiju Uređenje krajobraza u zimskom semestru, sa satnicom 2+1, u akademskoj godini 2004/2005.
Ad 122. Odobrava se Odsjeku za povijest angažiranje vanjskih suradnika u ak. god. 2004/2005.:
- dr. sc. Petra Selema, red. prof., 2 sata iz predmeta Povijest Starog Istoka, na Sveučilištu u Splitu (dislocirani studij povijesti);
- dr. sc. Ivice Prlendera, doc., 2 sata iz predmeta Povijest srednje i jugoistočne Europe u srednjem vijeku, na Sveučilištu u Splitu (dislocirani studij povijesti).
Ad 123. Daje se suglasnost dr. sc. Ekremu Čauševiću, red. prof., za izvođenje nastave na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu. (dva puta semestralno po tjedan dana) u ak. god. 2004/2005.
Ad 124. Daje se suglasnost Irmi Brković, znanstvenoj novakinji, za izvođenje dijela nastave iz predmeta Razvojna psihologija I, za studente Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod nadzorom nositelja predmeta prof. dr. sc. Gordane Keresteš i prof. dr. sc. Gordane Kuterovac-Jagodić, u ak. god. 2004/2005.
Ad 125. Imenuju se mentori za školsku praksu, za predmet Metodika španjolskog jezika, za studente Odsjeka za romanistiku za ak. god. 2004/05.:
1. Cvjetanka BOŽANIĆ, X. Gimnazija, Klaićeva 7, Zagreb
2. Dunja FRANKOL, Suvag – škola stranih jezika, Kneza Lj. Posavskog 10, Zagreb
3. Miranda HERCIGONJA, Gimnazija L. Vranjanin, Malešnica, Zagreb
4. Danila KREKOVIĆ, Centar za strane jezike d.d., Vodnikova 12, Zagreb
5. Danica PRPIČ, Sova – škola za strane jezike, Varšavska 14,Zagreb
6. Iris RADETIĆ, Sova – škola za strane jezike, Varšavska 14, Zagreb
7. Barbara TARTAGLIA, Svjetski jezici, Varšavska 13/I, Zagreb
8. Andrea VIDMAR, Gornjogradska gimnazija, Trg Katarine Zrinske 5, Zagreb
Ad 126. Imenuju se mentori za predmet Metodika nastave povijesti, za studente Odsjeka za povijest, u akademskoj godini 2004/05.:
Ad 127. Imenuju se mentori za predmet Metodika nastave povijesti umjetnosti, za studente Odsjeka za povijest umjetnosti, za ak. god. 2004/05.:
- Danica Franić, Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn
- Dubravka Gruber Juričić, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna i XV. gimnazija
- Ira Mardešić, XVIII. gimnazija
- Jasna Salamon, XVI. gimnazija
- Zrinka Tatomir, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna
Ad 128. Izabiru se demonstratori na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju, za akademsku godinu 2004/05.:
1. Igor Jakišić (u nastavi)
2. Ivan Galić (u nastavi)
3. Robert Šešerko (u nastavi)
4. Oleandra Šorgić (u knjižnici, na teret Fakulteta)
5. Tibor Martan (u knjižnici, na teret Fakulteta, odobreno)
Ad 129. Izabiru se demonstratori na Odsjeku za filozofiju, za ak. god. 2004/05.:
a/ iz sredstava Fakulteta
1. Lovela Machala
b/ iz sredstava Odsjeka
2. Igor Bezinović
3. Nenad Čižmešija
4. Dejana Kurtović
5. Daša Berić
6. Lana Zrnić
Ad 130. Izabire se Ivan Galetić za demonstratora kod prof. dr. sc. Vladimira Mateljana iz predmeta Baze podataka, na Odsjeku za informacijske znanosti.
Ad 131. Izabire se Petra Rajković za demonstratora na Katedri za stariju hrvatsku književnost na Odsjeku za kroatistiku, za ak. god. 2004/2005.
Ad 132. Izabiru se demonstratori na Odsjeku za romanistiku, za ak. god. 2004/05. (demonstratori rade od 1.10.2004.):
1. Kaja PANDŽA, na teret Fakulteta
2. Ana STARČEVIĆ, na teret fakulteta
3. Iva PRGOMET, na teret Fakulteta
4. Martina POTLAČEK, biblioteka
5. Ivana ŠKARO, biblioteka
6. Daniel BRCKO, biblioteka
7. Lazar GLASNOVIĆ, uređenje Internet stranice Odsjeka
8. Petra MOŠTAK, nastava
Ad 133. Izabiru se demonstratori na Odsjeku za sociologiju, za akademsku godinu 2004/2005.
1. Milana Ogrizović – rad na demonstraturama Odabrana poglavlja statističke analize I
2. Krunoslav Ivanković – rad na demonstraturama Osnove sociološke statistike
3. Jasmina Džanović – rad u Odsjeku za sociologiju
4. Iva Odak – rad na demonstraturama Obrada i analiza podataka
5. Josipa Vinković – rad u knjižnici Odsjeka
6. Matej Artuković – rad u knjižnici Odsjeka
7. Ivana Orešić – rad u knjižnici Odsjeka
Ad 134. Izabiru se demonstratori na Odsjeku za povijest, za ak. godini 2004/05.
10. Grgić Stipica, biblioteka
Ad 135. Izabiru se demonstratori na Odsjeku za arheologiju, za ak. god. 2004/05.:
- Zvonimir Marinović, u nastavi
- Asja Tonc, u knjižnici odsjeka
- Marija Krnčević, u knjižnici odsjeka (na teret sredstava Fakulteta)
Ad 136. Odobrava se gostovanje prof. Nasrollah Purjavady s Filozofskog fakulteta u Teheranu, Iran, koji će održati 18. studenoga 2004. predavanje pod naslovom: Poučavanje filozofije na sveučilištima današnjeg Irana, na Odsjeku za filozofiju.
Ad 137. Odobrava se gostovanje u sklopu 5. znanstvenog skupa Istraživanja govora koji će se održati od 9. do 11. prosinca 2004. u organizaciji Hrvatskog filološkog društva i Odsjeka za fonetiku Fakulteta, sljedećih gostiju:
- Professor
Mária Gósy, Institut za lingvistiku, Mađarska
akademija znanosti i Sveučilište
Eötvös Loránd, Budimpešta, Mađarska,
- Profesor
emeritus Leigh Lisker, Haskins Laboratories, New
Haven, CT, SAD i University
of Pennsylvania, Philadelphia, PA, SAD, i
- Dr. sc. Dana
Boatman, Johns Hopkins Hospital, Department of
Neurology, Baltimore, MD,
SAD.
Ad 138. Odobrava se gostovanje predavača u sklopu znanstvenog skupa Novogrčka kultura na križanju puteva u subotu 27. studenoga 2004. (od 10 do 17 sati), na Odsjeku za klasičnu filologiju i to:
- prof. Henri Tonnet (Université de Paris IV Sorbonne),
- prof. Maria Tsoutsoura (Université Ionienne de Corfou),
- prof. Eugénia Roucher (Centre National de la Danse - Centre National du Livre),
- prof. Stéphane Sawas (Institut National de Langues et Civilisations orientales).
Ad 139. Odobrava se gostovanje prof. dr. Abhijita Ghosha s Yadavpurskoga sveučilišta u Kolkati 25. i 26. studenoga 2004. na Odsjeku za orijentalne studije i hungarologiju radi održavanja predavanja o terenskim istraživanjima o plesu Pramatha, bengalske sivističke sljedbe i o mijenama u ikonografiji božice Kali.
Ad 140. Odobrava se dr. sc. Dunji Fališevac, red. prof. korištenje slobodne studijske godine u akademskoj godini 2005/06.
Ad 141. Odobrava se dr. sc. Ivi Goldsteinu, red. prof. korištenje slobodne studijske godine u akademskoj godini 2005/06.
Ad 142. Odobrava se dr. sc. Iskri Iveljić, izv. prof. korištenje slobodne studijske godine u akademskoj godini 2005/06.
Ad 143. Odobrava se dr. sc. Krešimiru Mićanoviću jednomjesečni studijski boravak, od 15. studenog do 15. prosinca 2004. na Sveučilištu u Bonnu.
Ad 144. Odobrava se Nikolaju Laziću, znanstvenom novaku, plaćeni dopust od 24. studenoga do 21. prosinca 2004., zbog stručnog usavršavanja u Velikoj Britaniji na Sveučilištu South Bank. Radionica je organizirana u sklopu TEMPUS projekta "Aspects of Organization and Information Systems: Curriculum Development CD_JEP-16086-2001".
Ad 145. Odobrava se prof. dr. sc. Yvonni Vrhovac plaćeni dopust od 29. 11. do 10. 12. 2004., radi odlaska u inozemstvo iz osobnih razloga. Nastavu će nadoknaditi tijekom zimskog semestra.
Ad 146. Odobrava se dr. sc. Nataliji Vidmarović, izv. prof. plaćeni dopust od 29. 11. do 6. 12. 2004., radi sudjelovanja na Svjetskom kongresu diplomanata Moskovskog državnog sveučilišta «Lomonosov» posvećen 250. obljetnici osnivanja.
Ad 147. Odobrava se dr. sc. Zdravki Matišić, red. prof. plaćeni dopust od 15. 12. 2004. do 11. 1. 2005., radi boravka u Indiji na konferenciji posvećenoj indijskim književnicima u svijetlu globalizacije, te na konferenciji o indijskim jezicima.
Ad 148. Odobrava se dr. sc. Nadi Grujić, red. prof. plaćeni dopust od 9. do 19. prosinca 2004., radi održavanja predavanja na Europskom Poslijediplomskom studiju iz povijesti arhitekture u Rimu.
Ad 149. Obavijesti dekana i prodekana
Dr. sc. Davor Dukić, prodekan za nastavu, obavijestio da su održana četiri sastanka vezana uz reformu studija: jedan sa svim pročelnicima i sa članovima za ECTS, a tri sastanka po srodnim grupama: humanističke, društvene i neofilološke, nakon čega je održan sastanak Povjerenstva za ECTS gdje su razmotreni rezultati i dogovoreni rokovi za daljnji rad. Prijedloge novih programa odsjeci su dužni dostaviti Povjerenstvu do 15. siječnja 2005. Svaki novi prijedlog dobit će tri pismene recenzije članova Povjerenstva i na zajedničkom sastanku Povjerenstva, ako recenzije budu pozitivne, proslijedit će se Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta na potvrdu i daljnji postupak verifikacije. Rokovi su kratki, jer u ožujku je smotra sveučilišta, a u svibnju se treba tiskati vodič kroz studij te izvršiti zadnje pripreme za prijemni ispit. Svim pročelnicima dostavit će se u pisanom obliku i na e-mail dopis u kojem će biti naputak za izradu novih studijskih programa, kako bi se ti novi programi trebali pisati, i neke osnovne informacije o gabaritima.
Obavijesti dekana dr. sc. Miljenka Jurkovića:
- Rok za predaju izvještaja za projekte je istekao. S obzirom da nisu svi izvještaji predani krajnji rok za predaju je četvrtak, 11. studenoga 2004. do 12 sati.
- Upravi Fakulteta dostavljeni su prijedlozi za prijem znanstvenih novaka: Miroslava Ante Baruna, Anđela Starčevića, Gorana Hutinca, Nikole Košćaka i Tihane Klepač. Zahtjevi će se uputiti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa na prihvaćanje.
- Zahtjevi odsjeka za prostorom i preraspodjelom prostora uputit će se Povjerenstvu za prostor, nakon što svi dostave popunjene obrasce s podacima gdje tko sjedi, i u kojem je zvanju. Nastojat će se za vijeće u prosincu donijeti prijedlog preraspodjele prostora.
- 2. studenog, održan je sastanak znanstvenih novaka, asistenata i viših asistenata s upravom Fakulteta na kojem se raspravljao o odredbi članka 119. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koja govori da će se s osobama zatečenim na radnim mjestima znanstvenog novaka, mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta zaključiti novi ugovor o radu za radno mjesto asistenta ili višeg asistenta, prema odredbama novog Zakona, najkasnije do 31. prosinca 2004. U četvrtak, 11. studenoga održat će se sastanak s državnim tajnikom na koji idu 3 predstavnika naših asistenata.
Hrvoje Jurić, asistent, iznio je da je problem u tome što bi ovim izmjenama Zakona, i skraćenjem rokova za stjecanje doktorata znanosti, oko 37 asistenata na ovome Fakultetu s 31. 12. ove godine dobilo otkaz. Sindikat se zauzima za to da se odredba članka 119. ne primjenjuje na one koji su potpisali ugovore prema prijašnjim propisima, a i uprava Fakulteta izrazila je svoju suglasnost da će se zauzeti za svoje djelatnike. Prema informacijama iz Ministarstva taj će članak biti izmijenjen tako da svi oni koji su ugovore potpisali po starim propisima tako i ostanu, a da za one koji su zaposleni od ove godine, dakle po novim propisima, važe novi propisi.
Dr. sc. Žarko Puhovski obavijestio je da je na današnjem sastanku s ministrom Primorcem, obaviješten da je Ministarstvo uputilo vladi prijedlog za promjenu članka 119. Zakona, i da će se prijedlog raspraviti na Saboru.
- Prof. dr. sc. Damir Kalogjera je u ime Odsjeka za anglistiku zamolio da se obnovi postupak za dodjelu Nagrade za životno djelo prof. dr. sc. Vladimiru Iviru. S obzirom da je prijedlog prošao cijelu proceduru na Fakultetskom vijeću u prošloj akademskoj godini te je s preporukom Fakulteta proslijeđen Ministarstvu, dekan dr. sc. Miljenko Jurković predložio je Vijeću ponovno prihvaćanje prijedloga.
Javnim izjašnjavanjem Fakultetsko vijeće donijelo je sljedeću
o d l u k u
Fakultetsko vijeće podržava kandidaturu prof. dr. sc. Vladimira Ivira za dodjelu državne nagrade za znanost "Nagrada za životno djelo", za znanstveno područje: humanističke znanosti.
Dekan dr. sc. Miljenko Jurković zahvalio je članovima vijeća na sudjelovanju i zaključio sjednicu.
Sjednica je završila u 13.35 sati.
Dekan
dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof.
Zapisnik sastavila
Biserka Pešec
IZVJEŠTAJ O RADU DEKANA I UPRAVE U RAZDOBLJU 2000.-2004.
Ovaj izvještaj nije sastavljen na način na koji su bili koncipirani prethodni godišnji izvještaji ove uprave. Mislio sam da je na kraju četverogodišnjega rada ispravnije pozvati se na dva plana rada predložena Fakultetskom vijeću prilikom izbora dekana u travnju 2000. i travnju 2002., te ih usporediti s postignutim rezultatima.
Plan rada u oba je slučaja bio podijeljen u nekoliko točaka, te ću se te podjele pridržavati i u ovom izvještaju.
1. Filozofski fakultet u javnosti
U protekle četiri godine Fakultet se u javnosti profilirao kao ustanova koja zastupa svoje stavove otvoreno i argumentirano, bez oportunizma. Inicijativa za izmjenu odredbe međudržavnog ugovora Republike Hrvatske s Vatikanom, koja se ticala visokog obrazovanja, neslaganje s izborom rektora, energičan stav u vezi s reformom Sveučilišta, zalaganje za promjenu razredbenog postupka, ustrajnost u nastojanju da se riješi problem Hrvatskih studija – sve su to bili istupi koji su od Filozofskog fakulteta stvorili jedno od važnih središta javnog mišljenja. Iako se Fakultet aktivno uključio u rasprave o novom Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju, kao i u izradu novoga Statuta Sveučilišta, nije se u tom smislu uspio nametnuti kao pokretačka snaga, nego je uglavnom odgovarao na inicijative izvana.
2. Transparentnost rada uprave
Ova je uprava o svojem radu, kao i o financijskom poslovanju Fakulteta, redovito izvještavala Fakultetsko vijeće i Vijeće pročelnika, a kako su svi važni akti i materijali stavljeni i na mrežu, o radu Fakulteta mogli su se lako informirati ne samo njegovi djelatnici, nego i javnost. Osim godišnjih izvještaja o radu uprave, u kojima je bila obuhvaćena cjelokupna djelatnost, podnošeni su i godišnji financijski izvještaji, te predlagani planovi za korištenje proračunskih i vlastitih sredstava, redovito usvajani na spomenutim fakultetskim tijelima.
3. Organizacijske promjene
U svom prvom planu rada predvidio sam mogućnost unutarnje reorganizacije Fakulteta u tri odjela koja bi vodila brigu o usko stručnim pitanjima, jer se rad Fakultetskog vijeća u mnogočemu formalizirao. Nakon rasprave na Vijeću, ali i unutar dekanskog kolegija, od te se ideje odustalo, jer bi dovela do kompliciranja rada Fakulteta. Također se odustalo i od druge ideje spomenute u programu, a to je bilo eventualno izdvajanje Fakulteta iz sastava zagrebačkog sveučilišta i formiranje vlastitog, humanističko-društvenog sveučilišta. Realizacija te ideje bila je zapravo neostvariva, jer je zahtijevala potporu dvije trećine Senata, što nije bilo realno očekivati.
Umjesto tih nerealiziranih ideja, efikasnost se pokušala postići na druge načine. Trajanje sjednica Fakultetskog vijeća je skraćeno, kao i sam postupak priprema sjednica (uvedeno je elektronsko prikupljanje i paginiranje materijala za sjednice, izjašnjavanja o izborima prebačena su na početak dnevnoga reda, nastojalo se bolje pripremiti sjednice). Osobno sam uvijek nastojao što pažljivije pročitati cjelokupni materijal i reagirati na sve što sam smatrao bitnim, što je ponekad imalo za posljedicu i neugodne, ali po mom sudu neizbježne situacije. Ubuduće bi se sjednice morale pripremati još bolje, pa bi možda bilo dobro da se povedemo za primjerima nekih drugih fakulteta, na kojima posebni odbori pripremaju pojedine skupine točaka (primjerice izvještaje za izbore). Tako bi procedura izbora, ali i druge točke, dobila na težini.
Što se položaja Fakulteta unutar Sveučilišta tiče, iako smo odustali od zalaganje za samostalnim sveučilištem (koji zahtjev je ionako bio prije svega sredstvo, a ne cilj), na moju inicijativu prihvaćena je koncepcija grupiranja fakulteta u Područna vijeća, kojima se prepušta velik dio odgovornosti za izbore, kao i za dio financijskog poslovanja. Fakulteti bi u vijećima bili zastupljeni prema broju svog znanstveno-nastavnog osoblja, što je bio moj glavni prigovor položaju Filozofskog fakulteta unutar Sveučilišta, jer sam kao dekan svojim jednim glasom predstavljao 600 zaposlenika, dok su ih neki drugi dekani zastupali samo tridesetak. Filozofski fakultet će se tako naći u područnim vijećima humanističkih i društvenih znanosti, u kojima će njegova riječ imati puno veću, ako ne i odlučujuću težinu. Na taj ćemo način postići pravednu zastupljenost Filozofskog fakulteta, ali u očuvanom jedinstvenom zagrebačkom sveučilištu.
4. Unapređenje informatizacije i bibliotečnog ustroja
Dva osnovna preduvjeta za razvoj informatizacije ispunjena su tijekom prvoga mandata. Izrađena je nova mreža, koja je u međuvremenu i dopunjavana dodatnom opremom, tako da su umrežene sve prostorije na Fakultetu, a kapaciteti mreže zadovoljavaju i buduće potrebe. Ustrojena je informatička služba, koja je 2000. imala jednog sistem-inženjera, a danas zapošljava pet informatičara čija djelatnost se kreće od nabave nove opreme i izrade potrebnih programa, do uređenja modernizirane web-stranice i pružanja usluga pojedinim korisnicima. U njihov rad spada i nadzor nad vrlo složenim sustavom razredbenog postupka i upisa studenata. Informatička je služba u više navrata organizirala tečajeve za nastavno i nenastavno osoblje. Informatizacija je pospješena i nabavkom nove opreme, tako da danas svi djelatnici i mnogi studenti imaju pristup računalima. Postavljena su dva internet-kioska. Posebno valja istaći modernizaciju stare i otvaranje nove kompjutorske učionice, a uz pomoć Odsjeka za povijest otvorena je i treća. Otvaranjem Aule Cervantes, španjolskog kulturnog instituta u zgradi Fakulteta, dobili smo ne samo bogatu knjižnicu, nego i još jednu kompjutorsku učionicu namijenjenu studentima španjolskog. Studentima s posebnim potrebama, napose slijepima i slabovidnima, osigurana je radna soba s posebno opremljenim računalima, a zahvaljujući Odsjeku za informacijske znanosti započelo se i s projektom virtualne knjižnice za slijepe i slabovidne.
Provedena je informatizacija studentske službe, iako njezin stupanj nije zadovoljavajući. Također je bitno unaprijeđena informatizacija financijsko-računovodstvene službe, a i cjelokupnog poslovanja na Fakultetu.
Posebni aspekt informatizacije čini otvaranje mogućnosti komunikacije studenata i nastavnika, te uprave Fakulteta, u čemu je ne malu ulogu odigrao i Forum, mjesto komunikacije koje je preraslo okvire Fakulteta.
Bibliotečni ustroj reorganiziran je stvaranjem jedinstvene bibliotečne službe, čija je glavna zadaća u ovom trenutku, uz obavljanje tekućih poslova, retrogradni unos građe u elektronske kataloge, za što su osigurana sredstva iz projekta Sustav znanstvenih informacija Ministarstva znanosti, prosvjete i športa. Veliki dio građe već je unesen u jedinstveni katalog, a ostatak posla mora se obaviti do preseljenja knjižnog fonda u novu zgradu. Upravo je osiguravanje sredstava za radove na izgradnji bibliotečnog aneksa (uz dobivanje sredstava za potpuno preuređenje stare zgrade), po mom sudu, najveći uspjeh ove uprave. Za novu objedinjenu knjižnicu izrađena je i koncepcija, tako da će knjižnica, s oko 500 sjedećih mjesta i kapacitetom od oko 700.000 svezaka moći započeti s radom odmah po dovršenju zgrade, nadamo se za dvije godine. Za onaj dio knjižnog fonda koji se rjeđe koristi, kapaciteta oko 200.000 svezaka, osiguran je prostor i nabavljene su police u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Rad knjižnica produljen je, pa je korisnicima time bitno olakšan pristup knjigama. Također je povećan i broj bibliotekara, a knjižnice su opremljene dostatnim brojem računala.
5. Poboljšavanje kvalitete prostora i prostorno širenje
Pod ovom točkom programa bilo je predviđeno raditi na dobivanju zgrade bivše kotlovnice, u koju bi se smjestile neke knjižnice, na rješenju smještaja fakultetskog arhiva, te na uređenju predavaonica. Za arhiv je osiguran adekvatni prostor, koji je i vrlo dobro opremljen, te je naša arhivska služba po svojoj uređenosti vjerojatno jedinstvena na Sveučilištu. Za knjižnice je, kako smo već istakli, pronađeno puno bolje rješenje od smještaja dijela knjiga u zgradu koja je dana na privremeno korištenje Muzičkoj akademiji. Osigurana su početna sredstva za proširenje Fakulteta na površini od oko 13.000 m2. Što se tiče uređenja stare zgrade, umjesto skromno predviđenog dotjerivanja dvorana, pristupilo se njezinoj temeljitoj obnovi.
Zamijenjeni su svi prozori, s vanjske strane postavljene su žaluzine koje ne reguliraju samo rasvjetu, nego i popravljaju opći dojam zgrade. Uređena je nova porta s proširenim ulazom, a portiri imaju video-nadzor nad čitavom vanjskom stranom zgrade i njezinom okolicom. Postavljen je novi sustav kondicioniranja zraka, koji omogućuje ekonomičnije grijanje, ali i hlađenje, što je u novim klimatksim uvjetima postalo nužno. Uređeni su (ili se uređuju) svi sanitarni čvorovi, a na svakom su katu osigurani sanitarni čvorovi za osobe s motoričkim smetnjama. Izgrađeno je novo panoramsko dizalo, uređeno je postojeće, a upravo započinje gradnja trećega, tako da će svi katovi postati dostupni osobama s posebnim potrebama. Za mnoge je prostorije nabavljen novi namještaj, a osigurana su sredstva za nabavu namještaja za cijelu zgradu, uključujući sve kabinete i učionice. Sve predavaonice opskrbljene su LCD-projektorima, a osigurana su sredstva za njihovu potpunu rekonstrukciju. Zahvaljujući uspješno okončanom sporu s ranijim unajmljivačem prostora kantine, doveden je novi poduzetnik koji je kantinu u potpunosti uredio, te u njoj osigurao kvalitetnu prehranu.
Okolica Fakulteta također je znatno uljepšana i poboljšana. Zahvaljujući uspješnoj suradnji s Gradom Zagrebom, osigurana su sredstva za uređenje staroga parkirališta, ali i za njegovo proširenje na prostor između naše zgrade i sjeverne zgrade Fakulteta strojarstva i brodogradnje, za što su nam naši susjedi nesebično ustupili dio svog zemljišta, čime je kapacitet parkirališta povećan za preko 50%. Postavljanjem automatske rampe uvelo se više reda u korištenje parkirnog prostora. Grad je također osigurao i uređenje zelenih površina, u što je uključena i sadnja mnogih stabala, ali i postavljanje parkovnih klupa ispred Fakulteta. Zelena površina iskorištena je i za otvaranje terase kantine.
Unutarnje uređenje Fakulteta pospješeno je postavljanjem reklamnih panoa (čime su povećani i fakultetski prihodi), drugačijim bojanjem nekih zidova i vrata te – od strane studenata – uređenjem prostora Kluba studenata.
6. Znanstveno i nastavno povezivanje s inozemstvom
U protekle četiri godine međunarodna suradnja Fakulteta znatno je intenzivirana. Potpisani su ugovori s nekoliko sveučilišta i fakulteta u Francuskoj, Norveškoj, Danskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Rusiji, Litvi, Makedoniji, Iranu i Čileu. Počeli su pregovori o suradnji sa sveučilištima Tokijo i Waseda (Tokijo), McGill (Montreal), Ottawa, Toronto, "Ivan Franko" u Lavovu, Malti, Tetovu, Bratislavi, Veneciji, Sofiji, Sieni, Rimu, Amsterdamu i Moskvi (Državni institut za međunarodne odnose). Pritom smo uživali i veliku potporu nemalog broja inozemnih kulturnih instituta i veleposlanstava u Republici Hrvatskoj, ali i naših diplomatskih predstavnika u inozemstvu. Broj stranih studenata svake je godine sve veći, rastući stopom od 100% godišnje. Napose raste i broj polaznika Croaticum-a (Pripremne godine hrvatskog jezika), koji postupno modernizira svoj rad i proširuje djelatnost. Sklopljeno je nekoliko ugovora o izvođenju zajedničkih projekata. Formiran je posebni fond za financiranje međunarodne suradnje (koji se, na žalost, ne koristi dovoljno), a uređen je još jedan fakultetski stan za smještaj inozemnih gostiju.
Na Fakultetu su otvoreni UNESCO-va katedra za obrazovanje u ljudskim pravima i Aula Cervantes, a dvije je godine radila i podružnica Instituta Georg Eckert iz Braunschweiga.
7. Suradnja sa studentskim organizacijama
Odnosi između studentskih organizacija i prethodne uprave bili su vrlo loši i zategnuti. Ova je uprava nastojala te odnose promijeniti, te smo, nadam se, u tome uspjeli. Odvojena su sredstva za financiranje studentskih projekata, od kojih su neki bili vrlo zapaženi. Udrugama je davana potpora u njihovu radu, a pomagana su i studentska glasila. Studenti su u većoj mjeri uključeni u rad Fakulteta. Napose ističemo formiranje Vijeća studenata, jedinstvenog savjetodavnog tijela na Sveučilištu, te pomaganje projekta studentskog pravobranitelja. Studentima je omogućeno održavanje open-air koncerta na kraju nastavnog ciklusa, pomagana je brucošijada, prepušteno im je vođenje Info-centra, Klubu studenata FF-a omogućena je puna autonomija. Mislim da je suradnja uprave i studenata bitno promijenila klimu na Fakultetu.
8. Suprotstavljanje paralelnim studijima na Sveučilištu
Prije četiri godine problem Hrvatskih studija, ali i drugih paralelnih studija imao je drugačiju težinu nego danas, pa je bio naveden kao posebna točka programa rada. U skladu s prijedlogom, ustrajno sam se zalagao da se problem riješi na način da se paralelni studiji ukinu. Na žalost, u Senatu sam nailazio na gotovo nikakvu potporu, pa je stanje ostalo nepromijenjeno, iako se upravo sada u Rektoratu razmišlja o nekim potezima koji bi mogli ići u prilog rješenja na obostrano zadovoljstvo. Otvaranje novih paralelnih studija ipak je zaustavljeno.
9. Ujednačavanje poslijediplomskih studija
Rad na ujednačavanju poslijediplomskih studija pospješen je formiranjem Vijeća poslijediplomskih studija kao zasebnog fakultetskog tijela, koje djeluje kao savjetodavni organ Fakultetskog vijeća. Donekle je ujednačeno i financijsko poslovanje pojedinih studija. No, neki veći koraci u tom smjeru zaustavljeni su raspravama o novoj reformi u skladu s bolonjskim načelima.
10. Financiranje Fakulteta
Ova je točka bila stavljena na posljednje mjesto u programu, jer je izgledalo da su mogućnosti uprave da se poslovanje pospješi bile minimalne. No, pokazalo se da smo bili u stanju znatno popraviti financijsko stanje Fakulteta. To je postignuto dijelom zahvaljujući redovitijem financiranju od strane Ministarstva, dijelom zahvaljujući sve većem broju studenata koji su studirali za vlastite potrebe, ali i iznalaženjem dodatnih izvora financiranja i urednijim financijskim poslovanjem.
Najam prostora, naplaćivanje pojedinih usluga, borba za dobivanje dodatnih sredstava od strane Ministarstva – sve je to rezultiralo time da je Fakultet ostvarivao godišnji vlastiti prihod od oko 20 milijuna kuna, a ukupni prihodi su narasli s oko 83 na 105 milijuna kuna. Kao posebno profitabilna ustrojbena jedinica pokazao se Centar za strane jezike, nastao spajanjem Centra za strane jezike i Centra za jezike u struci. Znatne je prihode Fakultetu donio i Croaticum. Najveći je uspjeh, svakako, postignut odobravanjem kredita od 51 milijuna kuna za uređenje stare i izgradnju nove zgrade. Uspješno financijsko poslovanje omogućilo je dodatna ulaganja u zgradu i opremu, ali i veće isplate za sve kategorije zaposlenika. Koliko je bilo u našoj moći, zalagali smo se kod Ministarstva da se pojedinim kategorijama zaposlenika dodijele viši koeficijenti, pa da se i na taj način popravi njihov materijalni položaj.
Iz svega navedenog vidljivo je da su sve točke iz prvog programa rada za godine 2000.-2002. ispunjene u cijelosti, a da su neki zadani ciljevi i znatno premašeni. Dozvolite mi da se sada osvrnem na drugi plan rada za godine 2002-2004.
2. Ustrojstvo Fakulteta
U ovoj je točki istaknuta potreba za daljnjim jačanjem nedavno ustrojenih službi: službe za međunarodnu suradnju i FF-pressa. Služba za međunarodnu suradnju osnovana je radi potreba za administriranjem sve intenzivnije međunarodne suradnje, što će napose doći do izražaja kada se uvede ECTS. Izdavačka je djelatnost također osnovana potkraj prvog mandata uprave, ali je istaknuta potreba za njezinim jačanjem. Ove je godine FF-press objavio pedesetak naslova, pa će sljedeće godine sigurno biti sposoban samostalno nastupiti na Interliberu i sličnim sajmovima. Izdavačka djelatnost se pokazala korisnom i za nastavu, i za znanstveni rad, ali i kao promidžba Fakulteta, izradom serije o zaslužnim profesorima ili monografija Fakulteta i Sveučilišta. Novim su načinom rada smanjeni troškovi priprema za tisak, ali i tiskarski troškovi, čime je znatno olakšano objavljivanje knjiga i časopisa. Na moju žalost, pokretanje internoga fakultetskoga glasnika nakon prva dva broja bilo je obustavljeno zbog nezainteresiranosti odsjeka da dostavljaju priloge.
3. Unapređivanje informatizacije i bibliotečnog ustroja
Pod ovom su točkom s puno optimizma bili predviđeni neki koraci koji se nisu ostvarili. Bilo je zamišljeno da se objedine baze podataka svih službi, u čemu nismo uspjeli. Jednako tako nije provedena niti potpuna informatizacija studentske službe, a s retrogradnim unosom podataka o studentima nije se ni počelo. Nadao sam se i da će se već početi izvoditi nastava preko mreže, čime bi se rasteretila satnica i oslobodio prostor, ali je to ostalo samo na eksperimentalnoj razini, usprkos nastojanjima nekolicine nastavnika da populariziraju takav način rada.
4. Kadrovi
Uprava se znatno angažirala u borbi za nova radna mjesta i to u uvjetima zabrane njihova otvaranja. S ponosom mogu konstatirati da nam je uspjelo povećati broj zaposlenika s 565 (30.9.2000.) na 645 (30.9.2004.), što je porast od 80 radnih mjesta ili 14%. U znanstveno-nastavnim zvanjima zabilježen je porast od 15 radnih mjesta, u nastavnima 28 (od toga novih 6 stranih lektora), u asistentskima 30.
Riješen je i status zaslužnih profesora, za koje je osigurano financiranje. Na žalost, nismo uspjeli postići promjenu sveučilišnog pravilnika, čime bi nam bio omogućen izbor većeg broja zaslužnih profesora, što bi bilo primjereno velikom broju različitih struka na Fakultetu.
5. Prostor i oprema
Uređenje dvorane VII kao video-konferencijske dvorane nije ostvareno, ali su napravljeni projekti i osigurana sredstva. Također nije realizirano niti uređenje aule, u kojoj su trebali biti otvoreni fakultetski muzej, galerija i papirnica. Samo je izložbeni prostor bio u više navrata korišten za izložbe dovođene izvana ili one kojima su autori bili naši studenti i nastavnici. No, uređenje aule je odgođeno jer se tražilo cjelovito arhitektonsko rješenje u sklopu ukupne obnove stare zgrade.
Što se opreme tiče, uređen je fotolaboratorij, koji je postao fakultetskom službom, a na isti je način uređeno i pitanje novoopremljenog fonolaboratorija.
6. Prilagođavanje Fakulteta studentima s posebnim potrebama
S posebnim zadovoljstvom mogu konstatirati da su svi planovi vezani uz prilagodbu zgrade studentima s posebnim potrebama u potpunosti ostvareni (osim što se još mora dovršiti treći lift). U javnosti smo često apostrofirani kao jedini fakultet koji je postigao potpunu prilagodbu. Rezultat toga je znatno povećano zanimanje studenata s posebnim potrebama za upis na Filozofski fakultet.
7. Nastava
Kako u prvom programu rada nije bilo ni riječi o nastavi, postignute rezultate na njezinu unapređenju prikazujem u svezi s drugim planom rada.
Izrađeni su i prihvaćeni novi nastavni programi za sljedeće trogodišnje dodatne studije: rumunjski jezik i književnost, sinologija i japanologija. Rumunjski jezik i književnost se počeo predavati akad. god. 2003/2004, a druga dva studija započinju ujesen 2004. Navedena su se tri jezika na Filozofskom fakultetu ranije predavala u sklopu jednogodišnjih lektorata.
Izrađen je program četverogodišnjeg studija portugalskog jezika i književnosti i sada je u fazi prihvaćanja.
U planu je izrada i nastavnih programa za ženske studije i komunikologiju, a vođeni su razgovori s iranskom stranom o pokretanju studija iranistike.
Osnovan je Centar za obrazovanje u ljudskim pravima i demokratsko građanstvo.
2003. godine s radom je započeo lektorat finskog jezika, nakon kratkog prekida ponovo se predaje nizozemski jezik (kao lektorat), a planira se otvaranje lektorata litavskog i katalonskog.
Pregovaramo s Muzičkom akademijom da se studij muzikologije počne izvoditi na Filozofskom fakultetu.
Od akad. god. 2003/2004. omogućen je upis jedne dvopredmetne studijske grupe (dodatni studij) koju mogu upisati studenti najmanje III. godine, te diplomirani stručnjaci bilo kojeg fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na taj se način omogućava studentima Filozofskog fakulteta proširivanje znanja, a istovremeno se njeguje toliko proklamirana interdisciplinarnost i cjeloživotno obrazovanje, kako u sklopu našeg fakulteta, tako i na Sveučilištu.
Završena su dva tromjesečna tečaja prevođenja na kojima nastavu izvode nastavnici našeg fakulteta i nekoliko vanjskih suradnika. Tečaj je uglavnom orijentiran na praktičnu nastavu što znači da osim teorije prevođenja na koju se nastavnici osvrću s različitih aspekata polaznici imaju priliku uvježbavati razne oblike prevođenja (simultano, konsekutivno...). Tečaj daje dobru bazu za daljnje razvijanje u ovoj vrlo zahtjevnoj i na tržištu izuzetno traženoj struci. Zasad se tečaj organizira samo za engleski, ali se planira uključivanje i drugih jezika.
Na otoku Rabu se od proljeća 2003. godine održava Ljetna škola Filozofskog fakulteta. Ona je prvenstveno namijenjena studentima našeg fakulteta, ali je pohađaju i studenti ostalih fakulteta u Hrvatskoj i izvan nje, te diplomirani stručnjaci. Programi se mogu podijeliti u tri skupine.
Prvi se dio veže uz terensku nastavu studenata našeg fakulteta, pa su prošle i ove godine na Rabu održane terenske nastave studenata arheologije i etnologije. U sklopu programa etnologije organizirana su i predavanja naših i inozemnih stručnjaka tematski vezana za terensko istraživanje.
Druga i treća skupina programa odnose se na struke koje se predaju na našem fakultetu, a u Ljetnoj se školi dopunjuju elementima koji nisu uklopljeni u fakultetske planove i programe, odnosno na struke koje se zasad uopće ne predaju na našem fakultetu. Nastavnici na Ljetnoj školi su ili nastavnici s našeg fakulteta ili inozemni stručnjaci (što je vrlo važno za filološke programe u okviru kojih predaju izvorni govornici). Tečajevi su jednotjedni ili dvotjedni, a polaznici dobivaju certifikat. Prošle je godine organiziran dvotjedni tečaj rusistike i jednotjedni tečaj frankofone kanadistike.
Ove je godine održan veći broj programa: jednotjedni tečaj Europske institucije i terminologija za studente i stručnjake za francuski jezik, dvotjedni tečaj rusistike, kanadistika je bila podijeljena u dva jednotjedna programa – frankofonu i anglofonu. Slijede dvotjedni tečajevi bengalskog jezika i kulture i sinologije, te tečaj Terminologija i terminografija (za poznavatelje francuskog jezika).
Od 2002. na fakultetu se počeo provoditi novi način razredbenog ispita. Svi pristupnici rješavaju jedinstven test koji se sastoji od četiri dijela: testa apstraktnog mišljenja, testa kojim se provjerava poznavanje gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika, testa opće kulture i testa opće obaviještenosti. Od 2003. godine uvedeni su i predispiti kojima se procjenjuje ima li pristupnik dovoljno predznanja da bi se mogao prijaviti za studij pet filoloških studijskih grupa (engleski jezik i književnost, njemački jezik i književnost, talijanski jezik i književnost, latinski jezik i rimska književnost, grčki jezik i književnost).
Filozofski se fakultet svake godine predstavljao na Smotri Sveučilišta u Zagrebu. 2002. i 2003. godine naš je izložbeni prostor proglašen najboljim u grupaciji humanističkih fakulteta. Svake je godine osmišljena nova prezentacija fakulteta: od klasičnog predstavljanja uz sudjelovanje grupe studenata do ovogodišnje na kojoj je prikazan vrlo originalan i zanimljiv film o fakultetu.
Svake je godine FF-press izdavao tri priručnika za (buduće) studente: knjižicu Informacije o razredbenom postupku i studijskim grupama kojom se fakultet predstavljao na Smotri Sveučilišta u Zagrebu, Vodič kroz studij s planom fakultetskih studija i Vodič za brucoše kojim smo olakšavali tek upisanim studentima I. godine snalaženje na fakultetu i pomagali im da prebrode eventualne teškoće u prvim danima studija.
Intenzivirao se rad na sastavljanju novih studijskih programa i uvođenju ECT-sustava. Na izvanrednim se sjednicama Fakultetskog vijeća raspravljalo o temeljnim načelima reforme studija, donošeni su zaključci u vezi s tom temom. Iako osobno nisam zadovoljan postignutim, jer sam se nadao da ćemo s reformom odmaknuti znatno dalje, rad se na izradi pojedinih studijskih programa nastavlja. Bojim se da će se dogoditi ono što sam predviđao, tj. da ćemo se na kraju naći u vremenskom škripcu u kojem ćemo odluke morati donositi naprečac, bez dovoljno promišljanja.
Odbor za nastavu je (na bazi zaključaka Fakultetskog vijeća vezanih za reformu studijskih programa i uvođenje ECT-sustava i na bazi odluka svih nastavničkih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) svoj rad usmjerio prema sastavljanju programa za nastavničko usmjerenje. Određen je postotak kojim će u nastavničkom usmjerenju biti zastupljeni pojedini predmeti navedenog usmjerenja.
Sastavljen je i Pravilnik na temelju kojega se bolje i jasnije određuju poslovi i zadaci mentora u osnovnim i srednjim školama u čijoj je nadležnosti provođenje prakse (hospitiranje) za studente nastavničkog usmjerenja, a isto je tako preciznije utvrđeno honoriranje tih mentora.
U auli fakulteta već više godina djeluje Info-centar FF, ali je svoju pravu aktivnost razvio u posljednje tri godine. Studenti viših godina daju informacije o svim fazama prijavljivanja za razredbeni ispit, pomažu u organizaciji predstavljanja fakulteta na Smotri Sveučilišta u Zagrebu, predispita i razredbenog postupka, daju mnogobrojne informacije studentima, izdaju testirane indekse i riješene molbe itd. Info-centar je otvoren tijekom cijele akademske godine.
Donesena je i odluka o održavanju ispita, kojom je uvedeno više reda u taj važan dio fakultetskog života. Vrlo nepopularnim, ali nužnim mjerama kontrole održavanja nastave u dvoranama i učionicama, pospješena je i urednost održavanja nastave.
Broj studenata se povećao od 5740 u 2000. na 6090 u 2004., pri čemu se udio apsolvenata smanjio, što znači da se smanjilo i trajanje studija. Doista, u 2000. je prosječno trajanje studija iznosilo 7 godina i 5 mjeseci, s prosjekom ocjena 3,56, da bi u 2004. iznosilo 7 godina s prosjekom ocjena 3,78. Povećao se i broj diplomiranih sa 675 u 2000. na 765 u 2004., što je otprilike 76% od broja upisanih. Broj ponavljača na prvoj godini studija smanjio se s 50% 2000. na 40% 2004.
10. Sportske aktivnosti
U suradnji s nastavnicima tjelesne kulture (čiji je broj povećan na četiri), koji su razvili doista bogatu nastavnu aktivnost, osnovali smo Sportsku udrugu Filozofskog fakulteta, nastojeći na taj način pružiti mogućnost rekreacije i bavljenja sportom studentima, ali i svim djelatnicima. Usprkos nekim objektivnim lošim okolnostima, među kojima je najveći nedostatak vlastite dvorane, naši su sportski rezultati odlični, a okrunjeni su ove godine osvajanjem europskog sveučilišnog prvenstva u muškoj odbojci.
Na kraju ovog izvještaja kojim sam nastojao pokazati da sam s članovima uprave izvršio uglavnom sve zadaće predviđene programima rada za oba mandata, a da smo u mnogim aspektima postigli više od onoga što smo sami očekivali, dozvolite mi da još jednom zahvalim svima onima koji su nam pomagali u radu: šefovima i djelatnicima zajedničkih službi, pročelnicima i nastavnicima, administratorima i knjižničarima, stručnim suradnicima, studentima, ministrima i djelatnicima njihovih ministarstava, rektorima, prorektorima, djelatnicima Rektorata, kolegama dekanima, gradskoj upravi. Vođenje ovakvoga fakulteta složen je posao i nikada ne može ovisiti samo o nekolicini.