Filozofski fakultet
Zagreb, Ivana Lučića 3
Izvanredne sjednice Fakultetskog Vijeća Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održane 16. travnja 2003.
Zagreb, travanj 2003.
ZAPISNIK
Izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održane 16. travnja 2003. s početkom u 9,00
sati u Vijećnici Fakulteta
PRISUTNI: prof. dr. sc.
Ozren Žunec, prof. dr. sc. Nadežda Čačinović, prof. dr. sc. Ekrem Čaušević, prof.
dr. sc. Dubravka Sesar, dr. sc. Mira Menac-Mihalić, prof. dr. sc. Nada
Grujić, prof. dr. sc. Stipe Botica,
prof. dr. sc. Smiljka Malinar, prof. dr. sc. Nenad Moačanin, prof. dr. sc.
Milan Mesić, prof. dr. sc. Mirjana Sanader, prof. dr. sc. Ivo Goldstein, prof.
dr. sc. Vladimir Kolesarić,prof. dr. sc. Benjamin Čulig, prof. dr. sc.
Aleksandar Durman, prof. dr. sc. Maja Hausler, dr. sc. Goranka Antunović, dr.
sc. Daniela Živković, prof. dr. sc. Olga Perić, prof. dr. sc. Meri Tadinac
Babić, dr.sc. Damir Boras, dr. sc. Sanja Cvetnić, dr. sc. Morana Čale, dr. sc.
Dean Duda, dr. sc. Davor Dukić, dr. sc. Ljiljana Gjurgjan, dr. sc. Borislav
Grgin, dr. sc. Neven Hrvatić, dr. sc. Zvonko Kovač, dr. sc. Nenad Ivić, dr. sc.
Gordana Varošanec–Škarić, dr. sc. Natalija Vidmarović, dr. sc. Barbara Kryžan
Stanojević, mr. sc. Elvira Ratković, Margareta Jelić, Irena Zovko-Divković, mr.
sc. Vjera Lopina, dr. sc. Alka Krvavac, Željana Vučina(39)
Studenti: Domagoj Buljan,
Hana Golubovac, Hrvoje Krešić, Darko Blažok-Broz, Tomislav Bunjevac
Dekan: prof. dr. sc. Neven
Budak
Prodekanica za nastavu:
prof. dr. sc. Željka Fink
Prodekan za org. i
financijska pitanja: dr. sc. Željko Jerneić
Prodekan za znanost: prof.
dr. sc. Miljenko Jurković
Glavna tajnica: Neda
Stazić
Zapisničar: Heli
Hajdić-Nikolić
Gosti na sjednici: prof.
dr. sc. Vitomir Belaj, prof. dr. sc. Mislav Ježić, dr. sc. Predrag Marković,
dr. sc. Borislav Knežević
Od ukupno 64 člana
Fakultetskog vijeća sjednici je bila nazočna natpolovična većina (više od 33).
Ad 1. Prijedlog za reformu nastavnih programa studija
Prof. dr. sc. Neven
Budak je započeo sjednicu kratkim izlaganjem, napomenuvši da je Radna
grupa izradila prijedlog, a ne konačan dokument, jer svaka rasprava se zasniva
na temelju dokumenta. Začudio se reakcijama koje dolaze s pojedinih Odsjeka i
optužuju RG koja je ozbiljno obavila svoj posao. RG je radila na materijalu
koji je podložan raspravi i diskusiji.
Dekan je rekao da je prije
početka sjednice Vijeća pročitao radni materijal Europske komisije za obrazovanje
i kulturu i u svom izlaganju iznio je neke elemente iz tog radnog materijala.
Izjavio je žaljenje što
nije prihvaćen prijedlog prof. dr. sc. Nikše Nikole Šoljana, da se prije same
reforme raspravi o filozofiji reforme, zašto je reforma potrebna i koji su
zamišljeni ciljevi.
RG se činilo da je to
jasno svima, ali izgleda po reakcijama Odsjeka da nije.
Upozorio je na činjenicu
koja bitno mijenja ozračje rasprave a to je da je Europska Unija uzela u
razmatranje zahtjev Hrvatske za članstvo u EU i
Hrvatska bi, po svemu sudeći,
bila član Europske zajednice 2007. g.; rok za prilagodbu je vrlo kratak
jer mi ne radimo reformu za okolnosti u kojima živimo sada, nego radimo reformu
za blisku budućnost koja će biti različita od realnosti sada. Napomenuo je da
se nada da će podaci iz izvještaja biti korisni za opći okvir diskusije. Trend
u Europi je podizanje obrazovne strukture stanovništva. Spomenuo je podatak da
u Danskoj na poslovima koji zahtijevaju visoku stručnost sada radi
40% svih zaposlenih, dok u Hrvatskoj taj postotak iznosi 8%. Visoko
obrazovani ljudi puno brže pronalaze posao.
Ukazao je na problem kako
s ovim brojem nastavnika i financijskim sredstvima ući u reformu koja zahtjeva
povećanje broja studenata.
Napomenuo je da je
izvor financiranja sveučilišta i dalje
pretežno proračunski ali se dodjeljuje na temelju konkurentnosti.
Kako je u Europi problem
krutosti tržišta radne snage, sve više se sveučilišta okreću cjelo životnom
obrazovanju; to je promjena koja se
dešava na nekim sveučilištima. Ne smatra se nužnim da budući studenti prođu
višim stupnjem sekundarnog obrazovanja, ( naše gimnazijsko obrazovanje),
umjesto toga se priznaju vještine stečene u praksi kao kvalifikacija za
studij i znanja stečena u neformalnim
oblicima obrazovanja.
Sveučilišta se otvaraju
potrebama privrede, novim ciljnim grupama i lokalnoj zajednici. Kako se
financiraju iz javnih izvora odgovorni su za rad onima koji ih financiraju.
Vrsnoća, bitan
faktor, ne mjeri se na nacionalnoj
razini već u okviru svjetske konkurentnosti.
Ne postoji sistem
evaluacije, sva naša mišljenja se temelje
na subjektivnim procjenama.
Samo 2,3% studenata je sudjelovalo u programima
mobilnosti studenata.
Prihodi od školarina su limitirani ili zabranjeni, s
tendencijom sa budu zabranjeni da se omogući što demokratičniji pristup
studiranju. Loša financijska situacija nalaže da se sredstva što racionalnije
troše.
Sveučilišta su za trošenje
sredstava odgovorna: studentima, državi koja ih financira, tržištu rada za koje
proizvode i čitavom društvu jer društvo u velikoj mjeri ovisi o tome što
sveučilišta proizvode.
Danas u EU odustaje od
studija 40% upisanih studenata, kod nas 70% posto odustaje od studija. Studiji
traju predugo i zbog toga diplome, kvalifikacije koje studenti stječu ne
odgovaraju potrebama tržišta. Treba skraćivati sam tijek studija. Neusklađenost
u trajanju studija za istu vrstu diplome.
Istraživači (znanstvenici)
nisu ekonomski obrazovani za upravljanje rezultatima istraživanja.
Managment treba biti profesionalan jer je upravljanje
sveučilištem postalo kompleksan posao, pitanje je može li sveučilištem upravljati tim koji je
iz akademske zajednice ili tim koji nije
iz akademske zajednice.
Cilj je dugoročno planiranje financiranja; upiti s
odsjeka je li Ministarstvo predvidjelo sredstva za provođenje ove reforme.
Planiranje na godišnjem principu, proračun na temelju godišnjeg dogovora i
političkog i civilnog društva,
EU se zalaže da financiranje
visokog školstva treba izuzeti od
političkih promjena, odnosno od neizvjesnosti vezane uz političke promjene,
planiranje financiranja visokog školstva treba biti u okvirima 6-8 godina.
Sveučilišta se moraju
koncentrirati na ona područja u kojima mogu postići izvrsnost.
Koja su ta moguća područja to se može odrediti
samo na temelju međunarodne evaluacije.
Ljudski resursi su problem
svih sveučilišta u Europi. Problem nastaje zbog toga što privreda ne nudi dovoljan broj radnih mjesta za sve istraživače.
U sljedećih deset godina
će 1/3 svih istraživača otići u mirovinu, nastat će potrebe za velikim brojem
ljudi, nedostatak kvalificirane radne snage za sveučilišta.
Dodatna važnost kvaliteta
i konkurentnost Sveučilišta.
Mobilnosti nema jer se ne
priznaje vrijeme provedeno u drugoj
ustanovi ili zemlji.
Ne vodi se dovoljno brige
o obrazovanju na postdoktorskoj razini.
Treba dobro promisliti
koja je naša uloga u društvu, za koga proizvodimo i što proizvodimo.
Materijal radne grupe je
vrlo kompleksan, bez obzira na primjedbe. Dobro polazište za raspravu.
Diskusija se ciljano vodi
prema očekivanim zaključcima. Predložio da se na današnjoj sjednici, koja će
biti samo jedna u nizu, raspravi o dva
pitanja:
1. hoćemo li jednopredmetni ili dvopredmetni studij
2. jesmo li za model 3+ 2 +3
Predlaže trajanje rasprave
do 12 sati. Obavijest da je Zakon ušao u proceduru .
prof. dr. sc. Ivo
Goldstein
kao predstavnik sindikata,
ističe najavu ministra da će da će zakon
biti donesen, ali i činjenicu da je to još neizvjesno.
Osnovno pitanje što znamo,
a što ne. Znamo da se donosi zakon, verzija koja će biti konačna ovisno o
zahtjevima sa raznih strana koji će dolaziti dok zakon bude donesen. Zakona još
nema, nemamo ni Sveučilišta. Činjenica jest da će Statut Sveučilišta biti
temeljni dokument koji će odlučivati tko će donositi nastavni plan i program,
okvir., naglasio horizontalnu prohodnost, modularni sustav.
Treba napraviti opću
konstelaciju odnosa, nastavni rad preko nastane obveze, a kako riješiti i one
nastavnike koje imaju manje sati od nastavne obveze, problem pregovora o
Temeljnom kolektivnom ugovoru.
Fakultet ima samo 33%
prostora od onoga sto nam pripada prema standardima. Zalaže se za više
seminarskog rada, veće biblioteke, intenzivan mentorski rad.
dr. sc. Davor Dukić
Odsjek za kroatistiku nije imao posebnu sjednicu vezanu uz reformu
studija već je na jednoj od redovitih sjednica raspravljao o reformi studija i
o prijedlogu profesora dr. sc. Ježića. Rezultati provedene ankete odnose se na
studij na Filozofskom fakultetu, a ne samo na razini kroatistike. Ukupno su
glasovala 23 člana Odsjeka.
Za koji studij; isključivo
jednopredmetnost glasovao je samo 1 član, za mogućnost jednopredmetnog i
dvopredmetnog studija glasovalo je 14 članova, a za isključivo
dvopredmetni studij glasovalo je 8 članova Odsjeka.
Istaknuo iskustvo Odsjeka, uz napomenu da se kvaliteta
studenata bitno popravila prijelaskom s jednopredmetnog na dvopredmetni način
studiranja.
Svakako trebalo zadržati
dvopredmetnost.
Dekan ističe da isključivo
jednopredmetni studij nije dobar. Odsjek za psihologiju je izuzetak. Stav
vijeća treba biti stav koji je većinski, da studiji na fakultetu budu jednopredmetni i dvopredmetni
dr. sc. Natalija
Vidmarović
Odsjek za slavenske jezike
i književnosti je isključivo za dvopredmetnost, ali ne u obliku koji se nudi, već po principu
50:50.
prof. dr. sc. Vladimir
Kolesarić
Napomenuo da
jednopredmetnost Odsjeka za psihologiju nije želja ili hir Odsjeka, već ako
hoćemo ući u Europu moramo se kretati u okvirima koje je odredilo Europsko
udruženje psihologa. Svi studiji psihologije u Europi su isključivo jednopredmetni.
dr. sc. Ljiljana
Gjurgjan
Treba razmisliti još o
jednopredmetnosti i dvopredmetnosti. Ne želi staru jednopredmetnost, ali
jednopredmetnost moramo imati. Ako prihvatimo dvopredmetnost onda smo srezali
reformu studija.
prof. dr. sc. Mislav
Ježić
Odsjek za orijentalne
studije i hungarologiju brzo reagirao. Polazna točka mora biti pitanje uloge
Sveučilišta u reformi.
Istaknuo da su kolege
hungarolozi rekli da je ovakva
reforma provedena na budimpeštanskom sveučilištu prije deset godina i
pokazala se katastrofalnom. Povrat na dvopredmetnost.
Treba pogledati kako
reagiraju najbolja sveučilišta, ne žuriti s reformom. Nije protiv reforme,
prihvaća ono što treba uvesti da bi studij bio kompatibilan u europskim
razmjerima(bodovni sustav, mobilnost nastavnika).
Prijedlog potakao živu
raspravu. Fakultet želi biti subjekt promjena.
Napominje da je od 40 ispitanih studenata samo 2 bilo
za jednopredmetnost. Ne prejudicira ništa na onim grupama koje trebaju
jednopredmetnost.
Jednopredmetnost nema veze
s reformom. Potrebno razlikovati multidisciplinarnost od interdisciplinarnosti.
Multidisciplinarnost: s
nekoliko disciplina, višepredmetni studij
Interdisciplinarnost:
ovladavanje raznim aspektima pojedine građe
Branimo komparativnu prednost našeg fakulteta u budućoj Europi.
Prijedlog Odsjeka za
orijentalne studije i hungarologiju u cjelosti podržali: Odsjek za kroatistiku,
Odsjek za slavenske jezike i književnosti, Odsjek za germanistiku, Odsjek za
orijentalne studije i hungarologiju, Odsjek za povijest umjetnosti, Odsjek za
lingvistiku ili 17 studijskih grupa, 182 nastavnika Filozofskog fakulteta.
Zadržati
dvodisciplinarnost, 4 godine dodiplomskog studija( samo 9 nije dalo podršku ).
prof. dr. sc. Nadežda
Čačinović
zalaže se za
uspostavljanje određenih načela i postupnost u uvođenju jednosemestralnih
kolegija.
prof. dr. sc.
Aleksandar Durman
Ukazuje na činjenicu da
je većina nastavnika i znanstvenih
novaka izašla iz mogućnosti da budu dvopredmetni.
prof. dr. sc. Maja
Hausler
Izražava žaljenje što se
nije poslušao prijedlog prof. dr. sc. Šoljana. Napominje da je važna struka!
Vezano uz tržište rada kaže da se studenti zapošljavaju u specifičnim strukama,
ali ih mnogo ide u druga zanimanja, jer svaka firma danas ima čovjeka koji zna
baratati mislima i tekstom, a to su najčešće klasični filolozi.
prof. dr. sc. Ivo
Goldstein
predlaže da je bolje imati
prijedlog za Sveučilište, jer i kasnije će se moći predlagati ali u nametnutim okvirima. Sustav
financiranja će se mijenjati, to će ostati autonomno pravo Sveučilišta.
Jednopredmetnost ili dvopredmetnost bit će naša dilema.
Ministarstvo će prihvaćati
programe i financirati ih. Problem «malih» odsjeka. Znat će se koliko imamo
bodova, ispita, bitna je protočnost, nakon tri godine dobiva se diploma
Sveučilišta, a nakon tri godine mi odlučujemo koga ćemo prihvatiti ili ne.
dr. sc. Borislav Knežević
ističe da je RG htjela u
svim segmentima prijedlog koji je fleksibilan, prijedlog nikad nije bio
zamišljen kao jednopredmetnost, to je nepažljivo čitanje.
Ističe nadalje da je ovo
potpuna reforma studija. Važne stvari su jednosemestralnost i rasterećenje
studenata. Spominje podatak da Ministarstvo želi povećati broj studenata sa
120.000 za 80. 000, da bi i na taj način došlo do jednog od deklariranih
ciljeva u Hrvatskoj, a to je da bi sa
sadašnjih 8%, treba više od 20% ljudi biti sa sveučilišnom diplomom.
prof. dr. sc. Milan
Mesić
doći do osnovne
suglasnosti u temeljnim načelima. Treba zadržati dvodisciplinarnost. Treba
podići opću razinu obrazovanja. Društvo se mijenja, Sveučilišta ne odgovaraju
takvom društvu. Misli da će sveučilišta i dalje biti autonomna.
prof. dr. sc. Zvonko
Kovač
nepotrebna
jednopredmetnost, zalaže se za dvopredmetnost
dr. sc. Željko Jerneić
postoji određena fleksibilnost, stvarima se može pristupiti
različito, a da cilj bude isti.
Kompatibilnost s Europom
ne možemo izbjeći, sva sveučilišta se mijenjaju. Treba definirati ciljeve
reforme i koji su postupci da se do njih dođe.
Zalaže se za prelazak na
jednosemestralnost kolegija.
prof. dr. sc. Benjamin
Čulig
Sistem školstva treba
promatrati u cjelini.
Postdiplomski studij nije
dobar, nije dobro strukturiran. Važno je postaviti temelje, prvo multi
predmetnost, a onda multidisciplinarost. Važno što je vani sedam godina da i kod nas bude sedam godina.
dr. sc. Borislav
Knežević
Student u struci, po prijedlogu sluša 29 kolegija.
prof. dr. sc. Mislav
Ježić ističe demokratičnost,
supsidijarnost.
Problem prijedloga RG nije
odbačen jer je bio prefleksibilan, već zato jer je bio rigidan. Istaknuo da su
se odsjeci izjasnili da se očuva dvodisciplinarnost, ne dvopredmetnost.
Predlaže da se broj sati u dvodisciplinarnom studiju ne ograničava na ispod 15
sati tjedno.
Treba se baviti strukom, a
ne birokratskom problematikom.
Predlaže da se Vijeće
zahvali Radnoj skupini i razriješi je.
Prof. dr. sc. Neven
Budak
Reforma ne služi da se
pedagozi bave reformom. Zašto se nitko ne pita zašto studij koji ne traje
sedam godina sada traje sedam godina i koja je naša greška u tome.
Problem je što nastavnici
intuicijom osjećaju, a ne na temelju konkretnih podataka.
Upozorio je da je po
postojećem zakonu maksimalna satnica 30 sati tjedno, a mora se ići na
smanjivanje satnice, ali nikako ispod 15 sati tjedno.
Reagirajući na zahtjev
prof. dr. sc. Ježića za razrješenjem RG, dekan je rekao da RG može razriješiti
samo Fakultetsko vijeće, ako tako odluči, a ne i gost Vijeća.
Predlaže sljedeći
zaključak:
Stav je Fakultetskog
vijeća da u daljnjem radu na reformi treba predvidjeti sve moguće oblike
organiziranja programa studijskih grupa i jednopredmetnih i dvopredmetnih, i to
A+A, A+B, A+moduli, i da Odsjeci razrade modele u najboljoj mogućoj mjeri, ne
postavljamo ograde, nego otvaramo mogućnost svim oblicima studija, s tim da se
to odnosi na studiranje struke, na 5 godina.
Rasprava oko petogodišnjeg
studija
prof. dr. sc. Miljenko
Jurković
u Europi svi dobivaju
diplomu nakon pet godina studija.
Pet godina je on s čim
možemo definitivno računati. Limit u
kojem dajemo struku.
prof. dr. sc. Mislav
Ježić
-
da li to znači
da nitko ne može diplomirati nakon 4 godine
dekan
to nameću Europska pravila
Nakon rasprave dekan prof. dr. sc. Neven Budak predlaže sljedeći zaključak:
Zadržavamo oblike studija jednopredmetnog i dvopredmetnog; A+A, A+B,
A+moduli, hoće li to biti četiri ili pet godina odlučit će se na sljedećoj
sjednici Fakultetskog vijeća koja će se održati u prvoj polovici mjeseca
svibnja 2003.
Sjednica Fakultetskog
vijeća završila je s radom u 12.00 sati.
Zapisničar Dekan
Heli Hajdić, dipl.
iur. prof. dr. sc. Neven Budak