1. izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održane 15. prosinca 2003. s početkom u 15,00 sati u Vijećnici fakulteta
PRISUTNI: dr. sc. M. Žagar, dr. sc. G. Škorić, dr. sc. D. Fališevac, dr. sc. P. Marković, dr. sc. D. Horga, dr. sc. A. Horvat, dr. sc. N. Ivić, dr. sc. M. Ježić, dr. sc. Z. Kovač, dr. sc. S. Malinar, dr. sc. N. Moačanin, dr. sc. V. Katunarić, dr. sc. D. Novaković, dr. sc. V. Pandžić, dr. sc. M. Sanader, dr. sc. A. Sekulić-Majurec, dr. sc. D. Sesar, dr. sc. N. Stančić, dr. sc. T. Šola, dr. sc. D. Boras, dr. sc. M. Čale, dr. sc. A. Čović, dr. sc. B. Čulig, dr. sc. Lj. Gjurgjan, dr. sc. M. Häusler, dr. sc. V. Piškorec, dr. sc. V. Kolesarić, dr. sc. G. Antunović, dr. sc. S. Cvetnić, dr. sc. D. Duda, dr. sc. D. Dukić, T. Petravić, dr. sc. S. Grahek, dr. sc. B. Grgin, dr. sc. N. Hrvatić, dr. sc. I. Karavanić, dr. sc. G. Keresteš, dr. sc. M. Tadić, dr. sc. G. Varošanec-Škarić, dr. sc. B. Kryžan-Stanojević, mr. sc. M. Gulešić, mr. sc. E. Ratković, I. Zovko-Dinković, mr. sc. V. Lopina, dr. sc. A. Krvavac, dr. sc. V. Muhvić-Dimanovski, Ž. Vučina (47)
Studenti: T. Bunjevac (1)
Dekan: prof. dr. sc. Neven Budak (1)
Prodekan za znanost: prof. dr. sc. Miljenko Jurković (1)
Prodekan za nastavu: dr. sc. Željka Fink (1)
Prodekan za organizac. i finan. pitanja: dr. sc. Željko Jerneić (1)
Glavna tajnica: Neda Stazić
Zapisničar: Barica Biškup
Sjednici su bili prisutni gosti: J. Gošnik, M. Mišetić
Sjednici predsjedava dekan prof. dr. sc. Neven Budak.
ODSUTNI:
dr. sc. V. Afrić, dr. sc. M. Križman, dr. sc. I. Pranjković, dr. sc. B. Senker, dr. sc. V. Vizek-Vidović, dr. sc. M. Pupovac, dr. sc. N. Vidmarović, M. Jelić (8)
Studenti: D. Buljan, H. Golubovac, H. Krešić, D. Blažok-Broz (4)
Od ukupno 64 člana Fakultetskog vijeća sjednici je bilo nazočno 52, što je natpolovična većina (33) potrebna za održavanje sjednice i donošenje pravovaljanih odluka.
1. Prijedlog o pokretanju postupka o osnivanju znanstvenog tehnologijskog parka - trgovačkog društva na Rabu.
2. Prijedlog dodjele 1 radno mjesto docenta/docentice Odsjeku za kroatistiku na Katedri za hrvatski standardni jezik.
Ad 1.
Dekan dr. sc. N. Budak
Znanstveno tehnologijski park je ustanova preko koje mi ostvarujemo neke projekte koji se nude izvan akademske zajednice ili akademskoj zajednici u suradnji sa nekom lokalnom zajednicom. Za tu namjenu grad Rab nam nudi prostor i želi financijski sudjelovati u tom projektu. Nakon dobivenog prijedloga Fakultetsko vijeće donijet će konačnu odluku o osnivanju znanstvenog tehnologijskog parka – trgovačkog društva na Rabu.
Fakultetsko vijeće većinom prisutnih članova (1 glas »suzdržan«) donosi
o d l u k u
Prihvaća se prijedlog o pokretanju postupka o osnivanju znanstveno tehnologijskog parka - trgovačkog društva na Rabu.
Ad 2.
Odobrava se Odsjeku za kroatistiku 1 radno mjesto za znanstveno-nastavno zvanje docenta/docentice pri Katedri za hrvatski standardni jezik.
Ad 3. Obavijesti dekana dr. sc. N. Budaka
- 2. izvanredna sjednica Fakultetskog vijeća održat će se 23. prosinca 2003. u 9,30 sati u Vijećnici fakulteta.
- 2. siječnja 2004. je neradni dan - dan rektorice.
- za izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća 23. prosinca 2003. odsjeci su dužni dostaviti prijedloge upisnih kvota za upis studenata u I. godinu studija u akad. god. 2004/2005.
Ad 4. Rasprava o adaptaciji stare zgrade i izgradnji novih objekata Fakulteta.
- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić
Fakultetsko vijeće bi trebalo donijeti nekoliko odluka u kojem smjeru nastaviti adaptaciju i izgradnju novih objekata Filozofskog fakulteta. Na Fakultetskom vijeću bila je prezentacija cjelokupnog projekta koji se sastoji od:
- bibliotečnog aneksa
- izgradnje dvorane u patiu (u vrtu)
- nadogradnje dekanata
- izgradnje podzemne garaže i uređenja trga ispred ulaza u zgradu Fakulteta
- dogradnje III. kata na B i C traktu.
Tim zahvatima riješilo bi se nekoliko problema, pitanje biblioteka, nužnih dvorana i seminara za održavanje nastave, pitanje radnog prostora zajedničkih službi i objedinjavanja svih zajedničkih službi na jedno mjestu, pitanje smještaja gostujućih profesora i vanjskih suradnika. Fakultetsko vijeće treba odlučiti da li idemo u izgradnju dvorane u vrtu i pitanje temeljnih smjernica za izgradnju bibliotečnog aneksa, koji je potreban da bi se u kratkom roku moglo izraditi programsko rješenje središnje biblioteke. Na savjetodavnoj grupi zajedno s Upravom formirana je stručna radna grupa koja bi trebala izraditi to programsko rješenje u sastavu: dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić (Pedagoški fakultet Osijek), dr. sc. Aleksandra Horvat, dr. sc. Vladimir Mateljan, Marijana Mišetić, Blanka Ceković, Marina Čižmić-Horvat, dr. sc. Jelka Petrak (Medicinski fakultet Zagreb). Stručna radna grupa će razmotriti sve zahtjeve odsjeka ili pojedinih bibliotekara te na temelju smjernica koje bi Fakultetsko vijeće trebalo usvojiti dati prijedlog programskog rješenja za arhitektonsku izgradnju. Programsko rješenje treba se napraviti do 15. siječnja 2004. i Fakultetsko vijeće ga treba usvojiti, da bi se pristupilo izradi kompletne projektne dokumentacije te ishođenju građevinske dozvole. Provedena je anonimna anketa među bibliotekarima te je održan sastanak na kojem su bibliotekari izrazili svoju spremnost podržati taj rad i uključiti se u rješavanje problema središnje biblioteke. U okviru te ankete bibliotekari su izabrali svoja dva predstavnika za stručnu radnu grupu. Na zajedničkom sastanku sa stručnom radnom grupom i savjetodavnim tijelom utvrđene su temeljne smjernice na temelju dopisa pojedinih odsjeka. Svi pojedinačni dopisi odsjeka su upućeni stručnoj radnoj grupi koja će pri izradi programskog rješenja uzeti u obzir sve elemente.
Rasprava
- dr. sc. M. Sanader
Iz temeljnih smjernica se ne vidi gdje su seminarske knjižnice. Odsjek za arheologiju ima specifične seminarske knjižnice, jer studij arheologije u nastavi i prilikom ispitivanja te pri izradi raznih programa zahtijeva knjige koje su drugačije nego li kod ostalih odsjeka. Odsjeku za arheologiju se obećavalo da će imati pravo zadržati barem 40% tih knjiga te moli da joj se to obrazloži. Stručna skupina je sastavljena od kolega sa bibliotekarstva, no možda je trebalo staviti nekoga i sa Odsjeka za arheologiju ili povijest umjetnosti odnosno onih koji imaju slične probleme što se tiče smještaja seminarskih knjižnica. Smatra da se Odsjek ne bi složio ni sa točkama 5, 6. i 7. Odsjeku su potrebne seminarske knjižnice, jer bez seminarskih knjižnica bi se usporio i onemogućio rad u nastavi, te moli da se Odsjeku za arheologiju to uzme u obzir kao posebnost studija i da ima pravo zadržati 50% knjiga koje su potrebne za rad u nastavi.
- dekan dr. sc. N. Budak
Na sastanku se razgovaralo o tome da će Odsjek za arheologiju, Odsjek za povijest umjetnosti i po potrebi etnologija moći zadržati onaj fond knjiga koji im treba za nastavu, ali ne u posebnoj prostoriji knjižnice. Niti jedan odsjek ne može zadržati posebnu prostoriju knjižnice, jer prostora na Fakulteta nema i zbog toga se radi nova središnja biblioteka. Ona količina knjiga koja je potrebna za nastavu u predavanjima ili ispitima ne mora imati posebnu prostoriju.
- dr. sc. D. Boras
Temeljne smjernice nisu potpisane i nije vidljivo tko ih upućuje i nemaju datum, te je to neformalni papir koji ozbiljno ne znači ništa. Bez obzira na temeljne smjernice, primjedbe kolegice Sanader sa Odsjeka za arheologiju treba uzeti u obzir i staviti u temeljne smjernice, ove temeljne smjernice se mogu smatrati popisom primjedaba.
- dr. sc. N. Ivić
Misli da ove temeljne smjernice u odnosu na prošle prijedloge predstavljaju veliku i dobru kvalitativnu promjenu. Čini mu se da je rješenje mogućnost postojanja priručnih knjižnica u novoj biblioteci dobro, jer je na taj način riješena i najbolja biblioteka u svijetu koju je posjetio.
- dekan dr. sc. N. Budak
On je za to da svaki odsjek napravi procjenu koliki fond knjiga treba zadržati, procjena mora biti realna i temeljena na realnim pokazateljima. Ako se u nastavi koriste knjige koje trebaju zato da bi se projicirale slike za vrijeme predavanja, ne vjeruje da je to 40% fonda knjižnice Odsjeka za arheologiju. Sa današnjom tehnologijom potrebne slike vjerojatno se mogu skenirati te se na taj način knjige kasnije više i ne koriste za projekciju nego se to projicira iz projektora, pa se na taj način može zadržati još manje knjiga i manje bi se oštećivale. Na današnjem sastanku svi su se bibliotekari složili da odsjeci kojima to u nastavi treba zadrže određeni fond knjiga, ali da to ne može biti knjižnica već priručni fond knjiga.
- dr. sc. M. Sanader
Odsjek ne oskudijeva s prostorom te važne knjige drži u prostoru zajedno sa zbirkom replika te želi da to tako i dalje ostane, jer do sada nisu imali nikakvih problema.
- dekan dr. sc. N. Budak
Odsjek za arheologiju bi trebao sročiti precizan prijedlog koji će razmotriti stručna grupa.
- dr. sc. S. Cvetnić
Smatra da je kod studijskih grupa koje u nastavi zahtijevaju korištenje tzv. raskošnijih i vrednijih izdanja osnovni problem da li će ta nova knjižnica riješit problem studenata i njihovih priprema za ispite, misli da bi to trebala biti orijentacija, i u tom smislu bi trebao biti uređen kompletan fond knjiga u novom prostoru, ili će služiti samo za nastavnike i nastavu. Smatra da se cjelokupna nastava može pripremiti sa novom tehnologijom, tako da se ili dijapozitivi ili sav vizualni materijal prenese na drugi fond. Ovaj zahtjev da čitav knjižni fond bude okupljen i da bude osiguran, rasterećuje problem nastavnika kada je želio dati seminar ili neki referat, a nije bio siguran da li je knjiga na mjestu i u kojem će roku biti vraćena.
- dekan dr. sc. N. Budak
Knjižnica će imati više stotina čitalačkih mjesta i zamišljeno je da se studenti tamo pripremaju za nastavu i ispite i s te strane bi bilo bolje da je fond na jednom mjestu.
- Ž. Vučina
Smatra da upravo nova knjižnica želi objediniti studente i nastavno osoblje. Radi se o poboljšavanju postojećih usluga i dodavanju ostalih potreba npr. predviđa se medija-teka, služba za skeniranje i knjigovežnica itd. U projekt ne bi trebalo ići sa nekim strahom, stručna cjelina će ostati, ostat će i kolege bibliotekari.
- dr. sc. Lj. Gjurgjan
Slaže se sa temeljnim smjernicama osim točke 3. Smatra da bi se prijedlog Odsjeka za anglistiku trebao uvažiti, da nabavka knjiga i časopisa treba ostati u ingerenciji odsjeka, da odsjeci dobivaju sredstva i da preko svojih predstavnika naručuju potrebne knjige i da te knjige dolaze u knjižnicu.
- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić
Prijedlog Odsjeka za anglistiku je prihvatilo stručno povjerenstvo i savjetodavna grupa, a u ovim temeljnim smjernicama to je malo drugačije rečeno. Odsjeci će i dalje imati glavnu ulogu u nabavci knjiga i svaki nastavnik može dati popis knjiga koje su mu potrebne. Ono što se htjelo je da to bude centralizirano sa središnjeg mjesta zato da se može jeftinije i efikasnije nabavljati bibliotečna građa (točka 3.). Dio nabave je i sada centraliziran, kompletno svi časopisi se nabavljaju koordinacijom unutar svih biblioteka.
- dr. sc. Lj. Gjurgjan
Moli da se promijeni točka 3., da se briše »oblikovanju smjernica« te da glasi »Centralizirati nabavu bibliotečne građe, ali istovremeno zadržati presudnu ulogu pojedinih Odsjeka (struka) u nabavi i odabiru potrebne građe«
- dr. sc. M. Tadić
Na Odsjeku za lingvistiku se raspravljalo o novoj biblioteci i donesen je zaključak da Fakultetsko vijeće treba promijeniti sadašnji sastav stručnog povjerenstva te da u stručno povjerenstvo trebaju ući bibliotekari kao znanstvenici našega Fakulteta, jer jedini u Hrvatskoj imamo Katedru za bibliotekarstvo, jer vanjski stručnjaci nisu upoznati s našim problemima. Smatra da bi trebali u povjerenstvu biti i stručnjaci sa pojedinih odsjeka koji će braniti interese odsjeka kao npr. Odsjek za arheologiju. Takvo tijelo će donijeti prijedlog operativnog funkcioniranja buduće knjižnice u kojem će se odlučivati hoćemo li napustiti sadašnji sustav seminarskih knjižnica ili će se priječi na novi sustav.
- dekan dr. sc. N. Budak
U povjerenstvu su uključeni nastavnici Katedre za bibliotekarstvo i bibliotekari sa našega Fakulteta, a uz njih su kolegice sa drugih fakulteta koji su prošli cijeli taj proces stvaranja centralne biblioteke.
- dr. sc. Z. Kovač
Misli da nitko od nas nema ništa protiv ovoga bibliotečnog aneksa, jer je to već duga potreba Fakulteta, a tako je duga i dilema da li ostaviti seminarske biblioteke ili ih sve centralizirati. Isti problem kao i mi imaju bibliotekari u Ljubljani, oni razmišljaju da se napravi jedan kompromis između seminarskih biblioteka i novog prostora gdje će sve knjige biti smještene. Oni razmišljaju da bi pojedine struke zadržale svoje biblioteke onakve kakve jesu, a ne da se uvodi nekakav princip funkcionalnosti i sinhronizirana nabava, npr. da ulaskom u biblioteku se ima osjećaj da ulazimo u svoj dio odsjeka u svoj prostor, a ne u centralnu biblioteku. Misli da bi kompromisni put bio taj, da se zadrži osjećaj seminarske biblioteke, a ne da se cijeli bibliotečni fond centralizira i da se signature zajednički vode na neki novi način. Govori se da bi nabava knjiga centraliziranjem bila jeftinija, iz iskustva sa Odsjeka za slavistiku nije siguran da će to biti tako, jer knjige koje se nabavljaju iz drugih zemalja su daleko skuplje od privatnih nabava, Fakultet ima premalo novaca za to.
- dekan dr. sc. N. Budak
Vjerojatno prijedlog radne skupine nije prezentiran dovoljno dobro i nije dovoljno jasan. Prostorno objedinjavanje postojećih biblioteka po principu funkcionalnosti, značio bi da bi se sadašnje postojeće biblioteke preselile iz prostorije A u prostoriju B i ostale u integralnom obliku u kakvom su i sada, s time da bi npr. na jednom katu bili fondovi humanističkih grupa, a na drugom društvenih, a na ostalim katovima filološki. Bibliotekari bi ostali isti i brinuli se o knjigama svojeg odsjeka, ali bi bili dio središnje bibliotekarske službe. Nabava knjiga bi se i dalje odvijala na način kao i do sada. Odsjek bi znao kojim sredstvima raspolaže i u dogovoru s nastavnicima bibliotekar bi nabavljao knjige, u koordinaciji sa ostalim bibliotekarima, da se ne nabavljaju iste knjige u više primjeraka. Sklapali bi se ugovori s dobavljačima zbog postizanja najpovoljnije cijene nabave, ali i dalje će odsjeci moći nabavljati knjige privatnim kanalima. Bitno drugačije će biti to da će se nuditi puno bolje usluge nego se nude sada, i knjižnica će raditi cjelodnevno.
- dr. sc. M. Ježić
Odsjek za orijentalne studije i hungarologiju predložio je prijedlog o organizaciji bibliotečne službe, jer smatra da se mnogi odsjeci osjećaju ugroženi seljenjem knjižnoga fonda u neku novu organizaciju, što potvrđuju i ove temeljne smjernice koje su nespretno formulirane. Smatra da bi se smjernica pod točkom 2. »Prostorno objedinjavanje postojećih biblioteka po principu funkcionalnosti« trebala potpuno izbaciti. Inicijativu izgradnje novog prostora treba podržati, jer Fakultet oskudijeva s prostorom. Da ne dođe do nepotrebnih sukoba na Fakultetu, smatra da treba postojati međusobni dogovor, te da treba fleksibilnije razmišljati, možda u smjeru da imamo odsjek na kojem će biti povezani knjižnica, profesorske sobe i predavaonica. Nedavno je Filozofski fakultet u Beču uselio u takve organizirane nove prostore i on je sada jedan od najorganiziranijih fakulteta u Europi. Misli da izgradnjom nove knjižnice ne bi trebali žrtvovati sve prednosti koje ima ova organizacija po tradiciji kao i sva starija sveučilišta. Kako je ovdje rečeno, da se biblioteke sele kao zbirke u novu prostoriju, to ne znači da se dio zbirke po odluci odsjeka ne može integrirati u neku veću zajedničku cjelinu, ali da se to ne čini protiv ili mimo pristanka odsjeka. Pretpostavlja da će biti nekih struka koje su specifičnije kod kojih će vrlo malo knjiga stvarati opći fond. Ovo što su predložili, volio bi da Fakultetsko vijeće to može prihvatiti, jer misli da bi to smanjilo tenzije između jedne izvrsne inicijative i iskustava nastavnika na Fakultetu u pojedinim strukama. Željeli bi sačuvati stručne zbirke knjiga na okupu možda i časopise ili možda časopise alternativno objediniti i ako se to preseli u drugu zgradu i dalje može funkcionirati. Biti će fizički mnogo bliže jedno drugomu, ali i dalje će funkcionirati kao stručne biblioteke za pojedine struke, kao seminarske biblioteke malo dislocirane. Ono što je vrlo bito, a to je objediniti kataloški virtualno sve biblioteke, da bibliotekari budu stručnjaci za bibliotekarstvo i za struku radi bolje usluge. Boji se da ukoliko izmiješamo bibliotečne fondove, da ćemo imati velikih problema kod posudbe knjiga. Ne slaže se s temeljnom smjernicom u točki 7. »U novoj zgradi osigurati radni prostor za nastavnike i studente za ''seminarski'' tip rada….«. Smatra da je puno važnije osigurati prostor za znanstveni tip rada i za učenje, a seminarski tip rada možemo imati u prostorijama stare zgrade. Prostorija za seminarski tip rada bi tada trebala biti zatvorena i izolirana i u to vrijeme se ne bi tim dijelom knjižnice mogli služiti drugi. Važno je i: da pristup knjižnom fondu bude dostupan za nastavnike i studente i da posudba knjiga bude dobro evidentirana; posudba knjiga studentima bude razumno regulirana (broj knjiga i rokovi posudbe itd.), a da posudba nastavnicima koji znanstveno istražuju ne bude ograničena brojem knjiga ni rokom posudbe. Nije za to da se zove u točki 3. »Centralizirati nabavu bibliotečne građe…«, bolje je »Koordinirana nabava….«, jer smatra da će se profesori Fakulteta mnogo više brinuti za opremu svojih knjižnica ako se sačuvaju stručne knjižnice, a ukoliko se to centralizira, profesori pojedinih struka će izgubiti svaku motivaciju da se brinu da dobro opreme knjižnice ako su im te knjige postale donekle nedostupne. Misli da je uvjet za znanstveni rad da knjige budu dostupne. Podržava prijedlog Odsjeka za anglistiku i moli Fakultetsko vijeće da se po točkama izjašnjava.
- dekan dr. sc. N. Budak
Očito je da su temeljne smjernice stručnog povjerenstva različito protumačene. Nitko ne želi izmiješati fondove knjiga. Knjižnice ostaju kakve jesu, samo se sele u novu prostoriju i virtualnim katalogom će se objediniti. Bibliotekari će biti djelatnici fakultetske bibliotekarske službe, ali će i dalje brinuti o fondu knjiga svojeg odsjeka. U knjižnici je predviđeno nekoliko stotina radnih mjesta za studente za čitanje i nastavnike, te je predviđena čitava jedna strana biblioteke sa individualnim radnim mjestima za nastavnike opremljena s računalima. To neće biti male prostorije u kojima će biti pojedine biblioteke, već veliki depo na kojem će određeni dio polica biti rezerviran za fond određene biblioteke odsjeka.
- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić
Ulaziti previše u velike detalje sada nije dobro, jer tek kada će biti gotovo programsko rješenje koje će nam nuditi kako će stvari biti postavljene, iz njega će proizlaziti organizacijsko rješenje i tada će se moći o tome raspravljati na Fakultetskom vijeću. U prijedlogu Odsjeka za orijentalne studije i hungarologiju ima puno detalja koji mogu neke stvari prejudicirati. Stručna skupina će procijeniti prijedloge odsjeka i dati najbolje programsko rješenje.
- dekan dr. sc. N. Budak
Ne bi trebali sada raspravljati o pitanju režima posudbe knjiga, o tome hoće li biti neograničeni broj knjiga za posudbu na neograničeno vrijeme. O tome bi trebali odlučiti bibliotekari kojima je to struka da predlože kakav će biti režim.
- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić
Fakultetsko vijeće bi trebalo odlučivati o temeljnim smjernicama koje zadiru u izgled arhitektonskog rješenja bibliotečnog aneksa kako bi projektanti mogli to izprojektirati. U tom dijelu ta stručna skupina bibliotekara je stručna za taj dio i ona će uvažiti sve primjedbe i predložiti to programsko rješenje o kojem će se raspravljati na Fakultetskom vijeću i dogovorima o programskom rješenju ide se u proceduru organizacijskog rješenja.
- dr. sc. D. Horga
Opravdani razlog što su temeljne smjernice šture i nepotpisane je taj što su napravljene danas nakon sastanka savjetodavne skupine, a i slaže se da su mogle biti i potpisane. U ovoj današnjoj raspravi ne sviđa mu se što se Uprava stavlja na jednu stranu, a Fakultetsko vijeće na suprotnu, smatra da je cilj i Uprave i Fakultetskog vijeća pitanje da najbolje organiziramo bibliotečnu službu na Fakultetu. Predviđa se da će useljenje u novu zgradu biti za 3 godine i pitanje organizacije preseljenja i katalogizacije je ogroman projekt koji rješava stručna skupina, to su pitanja koja se rješavaju u hodu.
- dr. sc. Z. Kovač
Nije u redu da su temeljne smjernice podijeljene prije sjednice Fakultetskog vijeća bez potpisa i na pola kartice od strane radne grupe i Uprave fakulteta.
- dr. sc. N. Stančić
Misli da je došlo do određenog straha od gubitka nadzora nad odsječkim bibliotekama zbog formulacije u točki 1. »Formiranje jedinstvene i integrirane bibliotečne službe na čelu s voditeljem službe«. Očigledno tu nije mišljeno na mehaničko objedinjavanje fondova biblioteka već se radi o bibliotekarskoj službi, da se osniva služba koja sada na Fakultetu ne postoji kao jedinstvena služba, a to je bibliotečna služba Filozofskoga fakulteta. On to osjeća kao napredak, takav prijedlog je već ranije postojao, ali je među bibliotekarima naišao na žestoki otpor kao i otpor da se sve biblioteke opskrbe s kompjutorima i da se svi bibliotekari kompjutorski osposobe. Sadašnji prijedlog formiranja jedinstvene bibliotečne službe je došao od strane bibliotekara. To ne znači da se gubi individualnost pojedinih biblioteka, čini mu se da ta služba mora biti u funkciji onoga čemu služi biblioteka na fakultetu, a to znači u funkciji nastave i funkciji odsjeka. Smatra da tijelo koje ima veći broj članova (64) ne može operativno donositi odluke, ali zbog toga postoje radne skupine, postoji tzv. savjetodavno tijelo u tom smislu da ono razmatra probleme i predlaže ih ovome Vijeću, ali da samo ne donosi nekakve stručne odluke, već da za to osniva posebna radna tijela. Takvo je osnovano tijelo s voditeljem prof. Aparac gdje je zastupljena bibliotekarska struka. Ako se pokaže potreba za nekim posebnim zvanjima za neki problem onda će se organizirati jedna takva skupina unutar ili izvan kuće koja o tome nešto više zna. Na sjednici je konstatirano da će to povjerenstvo najprije razmotriti sve dostavljene materijale odsjeka i biblioteka te da će napraviti jedan prijedlog ili dati alternative. Sada postoji nezavisno tijelo koje će o svemu ovome što se ovdje raspravlja razgovarati i informirati radnu skupinu koja će dati prijedlog konkretnog elaborata koji će predložiti strukturu same službe, koja će odrediti položaj odsječkih biblioteka prema jedinstvenoj biblioteci i prostorno rješenje Fakultetskom vijeću na raspravu.
- dr. sc. M. Tadić
U raspravi je objašnjeno pod točkom 2. prostorno objedinjavanje postojećih biblioteka kao seljenje postojećih biblioteka iz sobe A u sobu B. Zanima ga, koliko je velika soba B i hoće li to značiti da se iz soba A1, A2, A3 itd. seli sve u sobu B1 ili će to biti sobe B1, B2, B3 itd.
- dekan dr. sc. N. Budak
Iz sadašnjeg projekta koji je bio prikazan moglo se vidjeti da su to police na cijelom katu i to se može drugačije organizirati ako radna grupa predloži. Ideja je bila da se na jednom katu smjeste fondovi društvene znanosti, na dva ili tri kata smjeste fondovi filoloških grupa itd., između fondova neće biti zidovi, oni će biti na svojim policama.
- dr. sc. M. Tadić
To znači da fondovi neće biti ispremiješani, biti će fizički jedni do drugih, ali po mogućnosti miješanje fondova se pojavljuje automatski. Moli da se prijedlog Odsjeka za orijentalne studije također uključi kao jedan od prijedloga za glasanje.
- dekan dr. sc. N. Budak
Fondovi će biti fizički na istom mjestu, misli da ne bi trebalo biti problema da se i fondovi ispremiješaju, to se dešava i u svakoj biblioteci pa i u Nacionalnoj sveučilišnoj biblioteci.
- dr. sc. A. Čović
Više puta je na Fakultetskom vijeću dao primjedbe na metodu rada. Ova današnja diskusija može pokazat krivi način na koji ovo Vijeće radi. Ono što se može osjetiti u zraku je, da postoji jedno nepovjerenje prema prijedlozima koje Uprava daje. Misli da bi za Upravu to trebao biti problem koji bi trebala na neki način riješiti. Cijeni što imamo dobru Upravu koja precizno zna što hoće, ali ne odobrava i ne cijeni to što hoće nešto na forsirani način, jer takav način rada izaziva sumnju i nepovjerenje. Ne slaže se ni s manipulacijom struke – stručnošću koja se u diskusiji spominjala, da neki članovi Vijeća nisu kompetentni za pitanje organiziranja biblioteka, nego je to struka koja su bibliotekari. Ovo je znanstveno Vijeće Filozofskog fakulteta i ne priznaje takvu kvalifikaciju, da je ono nestručno za pitanja bibliotekarstva i za organizaciju biblioteke. Duboko se ne slaže sa načinom kako Uprava formira tzv. monolitne radne grupe. Na prošlom Fakultetskom vijeću predložio je osobu u radnu grupu ne zato što dolazi s drugog odsjeka i što je druge struke, nego je uočio da drugačije misli, a Uprava je dala na glasovanje svoj prijedlog koji je nekako prošao s jednim ili dva glasa više, a polovica Vijeća koja nije glasala imala je skepsu. Pretpostavka da se dođe do najboljeg rješenja je da to rade osobe koje imaju različita mišljenja, te predlaže da u radnu skupinu uđu bibliotekari sa ova tri odsjeka koji imaju drukčije stajalište. Siguran je da će na Fakultetskom vijeću proći prijedlog koji će napraviti takva složena radna skupina u kojoj su se čula heterogena mišljenja. Nije u redu da se omalovažava Fakultetsko vijeće, da ne može dati niti jedan prijedlog na glasovanje, smatra da ovo Vijeće treba slobodno raspravljati u prostoru otvorene rasprave i da je moguće sva pitanja zaključiti. Ne imputira Upravi neke loše namjere, dao je primjedbe o krivom načinu rada iz kojeg proizlaze loše posljedice.
Nadalje se prof. Čović osvrnuo na svoje studentske dane. U to vrijeme prijašnja Uprava je imala projekt za izgradnju biblioteke do Fakulteta, ali iz nekih razloga nije bio odobren, te su na tom prostoru sada nikle druge zgrade i zatvorile Fakultet. Prošla uprava i ova sadašnja uprava su mnogo napravile u zadanim okvirima i postigla maksimum, ali za pet godina sa tolikim strukama Fakultet se neće imati kamo širiti. Upoznat je da se na Sveučilištu i u široj javnosti razmišljalo o ideji sveučilišnog poteza (sveučilišna aleja) od Rektorata do Save – sa nizom sveučilišnih institucija. Za tu ideju nije bilo interesa i na tom potezu su se izgradile razne institucije. Uvidom u GUP (Urbanistički plan) na tom potezu - sveučilišnoj aleji, ima jedna slobodna lokacija (uz Savu) te predlaže Upravi da pokrene inicijativu da se ta lokacija dodijeli za izgradnju Filozofskog fakulteta.
Osobno nije za to da se aula Fakulteta još više zatvara sa izgradnjom dvorane, jer smatra da je već i sada previše zatvorena s posebnim pregradnim zidovima i podignutim posebnim stupovima zbog nedostatka prostora na Fakultetu. Odsjek za filozofiju smatra da se ne bi trebao uništit vrt, da bi se pitanje izgradnje dvorane trebalo riješiti na drugi način.
Prof. Čović je postavio pitanje Upravi, ima li Fakultet šanse ponovno doći do zgrade u kojoj se nalazi Muzička akademija?
- dekan dr. sc. N. Budak
Prije godinu dana sa gradom Zagrebom se razgovaralo o mogućnosti dobivanja zamjenske lokacije za Filozofski fakultet i poduzeti su već neki koraci u tom smislu, ali za sada u ovoj konkretnoj situaciji, za ovaj projekt, nemoguće je takvo nešto brzo riješiti da bismo mogli iskoristiti dobivena sredstva.
Niti Fakultet strojarstva i brodogradnje, a niti mi se nismo odrekli zgrade u kojoj se nalazi Muzička akademija. Na temelju dogovora Muzička akademija može koristiti tu zgradu tako dugo dok ne riješi pitanje svojega prostora. Muzička akademija tvrdi da još uvijek nisu riješili pitanje svojega prostora iako su dobili na raspolaganje zgradu Željpoha i Stomatološkog fakulteta te smatraju da je ova zgrada i dalje potrebna Muzičkoj akademiji. Smatramo da nam je Muzička akademija dužna vratiti zgradu kad uredi prostorije Željpoha. Vraćanje zgrade rješavat će se na razini Sveučilišta.
Moli predstavnicu bibliotekara Ž. Vučinu da razjasni tko je od bibliotekara sudjelovao u izradi ovoga prijedloga bibliotekara za stručnu grupu o kojem se danas raspravljalo na radnoj skupini.
- Ž. Vučina
Sudjelovali su svi bibliotekari i anonimnom anketom izabrali su predstavnice bibliotekarke u stručnu radnu skupinu, koje će zastupati interese nastavnika i odsjeka svih studijskih grupa te interese studenata. Između odsječkih bibliotekara i nastavnog osoblja bit će međusobna suradnja i sve interese nastavnika bibliotekari odsjeka prenijet će predstavnicama bibliotekara stručne radne grupe. U svojim zadacima koje su postavili bibliotekari smatraju da je biblioteka Filozofskoga fakulteta jedna od službi servisa Fakulteta koja služi nastavnicima, studentima i vanjskim suradnicima u nastavi i istraživanju. Ovdje se ne govori o osnivanju nove biblioteke, već o poboljšavanju usluga postojećih biblioteka. Smatra da ne bi trebalo biti problema ako se biblioteke odsjeka presele u jedan prostor onakve kakve jesu. Stručni raspored bit će zadržan i uloga bibliotekara vezana uz nastavu se neće smanjivati, uvođenjem seminarskog rada novom reformom studiranja suradnja će biti još bolja i važnija. U novom prostoru će biti puno bolja kontrola posudbe knjiga i kontrola knjiga koje nedostaju.
- dr. sc. B. Kryžan-Stanojević
Uočila je u arhitektonskom projektu da je jako veliki prostor zatvoren, smatra da je to suprotno tendencijama otvorenosti knjižnica. Zna da postoje bibliotečni standardi koji predviđaju u trenutku kad biblioteka dobiva novo mjesto neki postotak mjesta na razvoj biblioteke, zanima ju koliko tog razvojnog mjesta ima prema dosadašnjem fondu u toj novoj izgradnji.
- Ž. Vučina
Biblioteke Filozofskog fakulteta posjeduju po sadašnjim podacima blizu 600 tisuća svezaka koje se može smanjiti preseljenjem. Nova biblioteka trebala bi imati kapacitet 750 – 800 tisuća svezaka ili 700 – 750 tisuća prema saznanju arhitekte. Zadržat će se depo u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici (za oko 200 tisuća svezaka). Za zatvorene prostore koji su predviđeni u arhitektonskom planu bibliotekari odsjeka uputili su prijedlog stručnoj radnoj skupini da budu otvoreni. Depo bi bio u podrumu, na 3. i 4. katu bio bi prostor za otvoreni pristup fondu, na 5. katu smještena vrjednija građa sa medio-tekom i prostorom za skeniranje, a u podrumu depo za smještaj starih časopisa.
- dr. sc. T. Šola
Ne sviđa mu se ovaj način rada Vijeća, jer Upravu neprestano stavljamo u nekakav ofsajd ili zaleđe kao u nogometu, što znači pustimo je da priđe što bliže cilju, a onda joj promijenimo cilj. Dovodimo Upravu sa svojim prešutnim ''da'' do toga da se uputi u planiranje, te se dođe do nekih rezultata, a onda preispitujemo odluku, da li je to trebalo napraviti ili nije. Nije u redu, a očito je da je Uprava stisnuta rokovima i imamo premalo vremena za realizaciju projekta, što je rezultiralo iznošenjem temeljnih smjernica koje nisu dobra osnova za ovu raspravu. Svi oni koji iz različitih i očito opravdanih razloga imaju primjedbe, one nisu dovoljno dobro implicirane, i nisu dobro obaviješteni, te se o tome ne može sprovesti relevantna rasprava. Smatra da se o specifičnim pitanjima ne može raspravljati na Vijeću u sastavu od 64 člana, jer većina članova pa i on ne zna dovoljno o bibliotekarstvu iako se služimo knjigama, on ne zna to riješiti, jer ne želi pogriješiti. Problem koji je iznijela kolegica Sanader iz Odsjeka za arheologiju je utemeljen i upravo zbog takvih pitanja formirana je ova stručna radna grupa koja je sastavljena od stručnjaka. Vijeće može samo raspravljati o stručnoj radnoj grupi, ima li legitimitet ili nema, a što se tiče naše struke mi imamo obavezu njima dati primjedbe na slobodan način koji hoćemo. Siguran je da će ova stručna radna grupa odmah reagirati na primjedbe Odsjeka za arheologiju i da će ih zajednički riješiti. Smatra da su nam rasprave predugačke, da se ponašamo neracionalno, da bi bili efikasniji, diskusije bi nam trebale biti ograničene. Rasprava o izgradnji dvorane u patiu (vrtu) ne može se sprovesti, jer nije pripremljena. Ne sumnja da je dvorana potrebna i ne sumnja ni da je krimen napraviti dvoranu u vrtu, ali ako smo izloženi nekom riziku koji se ne da izbjeći, možda bi trebali izvagati broj kontri (korporativni plan), što je nama potrebno i kada su one utvrđene, Vijeće se može izjašnjavati. Da bi Upravi i sebi samima olakšali posao trebali bi ići postepeno i izbjegavati beskrajne diskusije o specifičnim pitanjima koja spadaju u područje poslova onih kojima ih odlučimo povjeriti, koji više znaju o tim pitanjima od nas i koje obvezujemo da nas konzultiraju o svemu. Raspravu treba odgoditi, stručna radna skupina trebala bi napraviti konkretne argumente o kojima bi se ovo Vijeće izjašnjavalo.
- dr. sc. N. Ivić
Čini mu se da perfektuiranje rigidnih seminarskih biblioteka neće odgovarati novom sistemu studija. Smatra da bi trebalo predvidjeti preklasifikaciju fonda koja će odgovarati novom tipu studija i koja će omogućiti korisnicima znanstvenicima i studentima onakav pristup knjigama kako odgovara otvorenom studiju i mogućnosti biranja prostora itd., o tome bi trebala razmišljati stručna radna skupina, a ne voditi računa o tome što pojedini odsjek misli o svojoj ljubomorno skupljenoj zbirci.
- dr. sc. Lj. Gjurgjan
Odsjek za anglistiku apelira da se dvorana ne izgradi u vrtu, jer smatra da će prostorije Odsjeka biti zatvorene i u mraku, te da će doći do vlažnosti prostorije s obzirom na konstrukciju krova. Odsjek nije shvatio zašto Fakultetu velika dvorana uopće treba. Ukoliko idemo na novu koncepciju studija da bude seminarski ta dvorana nama nije potrebna, a ako mislimo da će se iznajmljivati morali bi dobro razmisliti o tome s obzirom da će se povećati kapacitet ljudi za Fakultet te zbog financijskih izdavanja za održavanje dvorane. S obzirom da ovo Vijeće nije raspravljalo o kalkulaciji troškova o održavanju nove zgrade (grijanje, klimatizacija, održavanje liftova itd.), moli da stručna radna grupa prije donošenja nekih planova razmisli i o tim pitanjima, da se ne dogodi za par godina da Fakultet neće moći to platiti.
- dr. sc. D. Boras
Smatra da su temeljne smjernice neprecizne, te da se iz ovih diskusija ne može donijeti zaključak, stručna radna grupa za raspravu bi trebala napraviti razrađene smjernice na temelju ovih diskusija o kojima bi ovo Vijeće moglo glasati.
- dr. sc. Z. Kovač
Nije za to da se ponovno raspravlja o smjernicama s obzirom da je dekan u diskusiji obrazložio neke smjernice koje on može prihvatiti, kao i većina diskutanata te predlaže da to budu temeljne smjernice uz još neke izmjene.
- dr. sc. I. Karavanić
Zanima ga kako će se tretirati knjige kupljene iz sredstava projekata, da li će se one preseliti u središnju biblioteku ili će biti u posebnoj prostoriji i da li će se koristiti na neograničeno vrijeme, budući su one kupljene za projekt.
- dekan dr. sc. N. Budak
Sve knjige kupljene iz sredstava projekata su vlasništvo Fakulteta i u trenutku kada projekt prestaje funkcionirati knjige se moraju vratiti u knjižnicu odsjeka.
- dr. sc. N. Stančić
Postoji pravilnik Ministarstva znanosti i tehnologije po kojem bi svaki projekt mogao imati popis nabavljenih knjiga i biti objavljen na Internetu.
- dr. sc. V. Katunarić
U diskusiji je bilo dosta elemenata koji bi se mogli uklopiti u predložene temeljne smjernice o kojima se može izjašnjavati na idućoj sjednici Vijeća.
Nakon rasprave dekan je predložio temeljne smjernice za programsko rješenje središnje biblioteke Filozofskog fakulteta o kojima će se izjašnjavati na izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća:
1. Formiranje jedinstvene i integrirane bibliotečne službe na čelu s voditeljem službe.
Bibliotekari
odsjeka brinut će se i dalje o fondu knjiga svojeg odsjeka i obavljati
neke
zajedničke poslove.
2. Prostorno objedinjavanje postojećih biblioteka po principu funkcionalnosti.
Biblioteke bi
zadržale svoje fondove i bile bi smještene u prostorima zajedničke
knjižnice
tako da budu fizički povezane sa srodnim bibliotekama, odnosno
biblioteke ostaju u načelu
cjelovite, a bit će povezane po srodnosti sruke.
3. Koordiniranje
nabave bibliotečne građe, ali istovremeno zadržati presudnu ulogu
pojedinih
odsjeka (struka) u nabavi potrebne građe.
4. Uz
postojeće usluge uvesti nove na visoko informatiziranoj razini i osigurani
pristup građi i
uslugama (cjelodnevna otvorenost, mrežne usluge i sl.).
5. Prema potrebi
omogućiti pojedinim odsjecima zadržavanje priručnog fonda potrebnog
za
održavanje nastave i ispita u prostorijama odsjeka, ali bez postojanja
knjižnice.
6. U novoj zgradi osigurati radni prostor za rad nastavnika i studenata (znanstveni rad i učenje).
Fakultetsko vijeće predlaže da u Stručnu radnu skupinu uđe prof. dr. sc. Darko Novaković.
Fakultetsko vijeće prihvaća Stručnu radnu skupinu za bibliotečni aneks u sljedećem sastavu:
1. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić (Pedagoški fakultet Osijek)
2. dr. sc. Aleksandra Horvat
3. dr. sc. Vladimir Mateljan
4. Marijana Mišetić
5. Blanka Ceković
6. Marina Čižmić-Horvat
7. dr. sc. Jelka Petrak (Medicinski fakultet Zagreb)
8. dr. sc. Darko Novaković
- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić
Fakultetsko vijeće se mora izjasniti na temelju onoga što nam je prezentirano, želimo li mi dvoranu u patiju ili ne.
- dr. sc. Z. Kovač
Više puta je već raspravljao protiv izgradnje dvorane u atriju u ime Odsjeka za slavenske jezike i književnosti i u osobno ime, ali i prema sadašnjem raspoloženju misli da je velika većina ovdje protiv izgradnje dvorane u patiju. Predlaže da se bibliotečni aneks promijeni prema medio-teci, da se u temeljima aneksa napravi jedna manja kino-dvorana polivalentnog sadržaja gdje bi se održavale razne projekcije i konferencije i sl.
Dekan: prijedlog već postoji u projektu takve manje dvorane od 90 mjesta.
- dr. sc. Z. Kovač
Aula FF je višestruko devastirana i sa ovom izgradnjom dvorane u patiju – u središnjem mjestu jedne zgrade što ovaj zapušteni vrt nikada nije postao. Vrt je mogao biti zamišljen kao jedna vrsta prozračne i otvorene aule prema prirodnom, kao što je i bio otvoren prema drugim prostorima koje smo sve zagradili i sada ga još zagrađujemo i s unutrašnje strane. Pitanje izgradnje ove dvorane nije pitanje struke, nego ideološko pitanje i pitanje svjetonazora o tome bi se trebali razjasniti. Ako mi taj minimalni prostor prirode na takav besmisleni način devastiramo, mi onda nemamo više pravo glasa u javnosti, nikakvog moralnog prava sudjelovati u raspravama ovoga društva kada je riječ o devastacijama npr. obale, našeg ulaza u ovu ulicu u kojoj su izgrađeni neboderi i zabetonirani cijeli kvart itd. O narušavanju okoline i zatvaranju Filozofskog fakulteta intervenirao je prof. Ivančević u svoje osobno ime i u ime kolega koji su ga podržavali. Misli da moramo sebe probuditi u tom smislu da se moramo orijentirati prema drugim vrijednostima. Prije '90 god. na FF bila je razvijena ekološka aktivnost preko skupine Ekološka javnost gdje su održana dobra i poučna predavanja i seminari koji su kasnije bili prekinuti. Bio je najglasniji u primjedbama prvog nacrta o izgradnji dvorane u patiu (atriu) '91 god., a ovaj sadašnji nacrt je malo suptilniji, ali smatra da potpuno zatvara ono što je bila prozračnost te aule. Predlaže da se taj vrt koji je zapušten pretvori u aulu otvorenog tipa koja bi se s jedne strane otvarala u ljetnim i proljetnim mjesecima i bila dio ove zatvorene aule, a drugo unutarnje dvorište pretvorimo u jedan teatralni prostor gdje bi nastupali razni sastavi, scenska družina s recitacijom poezije i sl. Oni su za sada bili najbolji u svrsi zato što su bili zapušteni.
- prodekan dr. sc. M. Jurković
Ova zgrada kada je rađena je osmišljena tako da su oba vrta isključivo i samo svjetlarnici, kao u svim donjogradskim zgradama koje se na fasade otvaraju prema ulicama, a unutra ima prosvjetlarnik da neke prostorije, soba za služinčad, WC-e i kupaona imaju prozore. Kod otvorenja FF prvi puta su se otvorili vrtovi i u B i C traktu nije se moglo raditi, jer Uprava nije znala da se ne smiju otvoriti, da su to vrata samo za vrtlare. Ti vrtovi nisu ništa drugo nego samo svjetlarnici, jer se ne mogu privesti nikakvoj drugoj otvorenoj namjeni.
- dr. sc. Z. Kovač
Ja mislim da u današnje vrijeme ti vrtovi služe ne samo svjetlu već i kvalitetnom zraku. On je dao jedan prijedlog, možda postoji i drugi da se vrtovi daju urediti stručnim osobama koje će nam predložiti koje će nam biljke dati više zraka, jer smo deficitarni sa kisikom.
- dekan dr. sc. N. Budak
Ideju da se u vrtu izgrade dvorane nije dala Uprava već je to prijedlog samog arhitekte. On osobno nije bio ni za ni protiv. Činjenica je da nama nedostaje prostor i da će nam ubuduće nedostajati. Smatra da nam je više potrebnija kvalitetna nastava nego komad travnjaka u vrtu. Arhitekt je predvidio da se u vrtu sačuvaju sva stabla (osim jednoga), da ostane zelenilo i prostorije Odsjeka za anglistiku bi imale svjetlost. Dobili bi dvije dvorane koje bi se koristile isključivo za nastavne potrebe, a ne za iznajmljivanje. Upisujemo već sada puno studenata na pojedinim studijskim grupama (npr. Odsjeku za anglistiku) koji nemaju dovoljno mjesta u predavaonici i od trećine studenata naplaćujemo studij za osobne potrebe, a ne osiguravamo uvjete rada te bi se Fakultetsko vijeće trebalo izjasniti trebamo li dvoranu ili ne. Pitanje nedostatka prostora možemo riješiti smanjivanjem kvota.
- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić
Fakultetsko vijeće treba donijeti jasnu odluku i dati svoje mišljenje o izgradnji dvorane s obzirom da se radi o pitanjima koja imaju prednosti i nedostatke. Ključni problem Fakulteta je nedostatak dvorana, jer se pokazalo da nam treba dvostruko više dvorana nego što mi to sada imamo, da bismo mogli normalno održavati nastavu. Izgradnjom dvije dvorane u atriju dobivamo dodatni prostor ispod podruma (oko 880 m2) koji se može funkcionalno opremiti za nastavu te za preseljenje dodatnih prostorija iz aule, koja bi tada preseljenjem dobila svoj prvobitan izgled.
- dr. sc. M. Tadić
Imaju li te dvorane kakvih dodirnih točaka sa novim reformiranim studijem u kojem je seminarski rad s malim grupama. Predlaže da se ta dva dvorišta pretvore u ljetne čitaonice biblioteke opremljene s bežičnom informatičkom opremom.
- dekan, dvorane su za predavanja, a ne za seminarski rad.
- dr. sc. N. Moačanin
Možda bi trebalo prije pričekati da se vidi kakve će biti kvote odsjeka, tada će se znati koliko će se studenata upisivati.
- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić
Razgovarati o smanjenju kvota gledajući unaprijed u budućnost 10-15 god. je besmisleno, mi se možemo samo širiti i povećavati otvaranjem novih studijskih grupa.
- dr. sc. B. B. Kryžan-Stanojević
Boji se da će dvorane biti nepraktične za održavanje nastave odsjeka sa većim brojem studenata, jer su ravne, nisu amfiteatralne.
- dr. sc. A. Čović
On je za to da se o izgradnji dvorana sada izjašnjavamo sa jasno rečenim argumentima ''za'' i ''protiv''. Uprava je iznijela dobre argumente ''za'', da su nam nužne velike dvorane s obzirom na novu reformu studija i na sadašnji kapacitet te da će se u auli osloboditi prostori koji su dograđivani s pregradnim zidovima, ali nisu iznijeli argumente ''protiv'' dvorane. Ne slaže se sa dekanovom interpretacijom da li treba uzeti dvije dvorane ili travnjak. Argumente ''protiv'' dvorane on ne bi analizirao kao dio travnjaka i nekoliko stabala, on smatra da je to narušavanje humanističkog ili arhitektonskog nasljeđa i da to spada u humanistički aspekt ove institucije u javnosti, jer se izgradnjom dvorana narušava pogled na vrt, pa i zgradu, već pri samom ulasku na Fakultet. On vrt doživljava kao jednu oazu života u okruženju jedne zgrade, te smatra da je to narušavanje načela etičkog ekološkog principa. Apelira na kolege koji se slažu s njime da u vrtu ne bi trebalo graditi dvorane, a u raspravi iznose prijedloge kojima obesnažuju nešto, nema nikakve prisile da se onaj prostor uništi, dakle ako nećemo dvoranu neka ostane priroda. Zalaže se da ostane kako je, da se vrata otvaraju samo za vrtlare i da to ne diramo.
- dr. sc. A. Sekulić-Majurec
Činjenica je da nam velike dvorane trebaju, ona je protiv toga da se dvorane grade u patiju (vrtu) iz svih ovih razloga koji su iznijeti u raspravi, pa i zbog buke studenata koji bi prolazili u te prostore s obzirom da je to najprometniji dio Fakulteta. Pita Upravu kakve su mogućnosti da se napravi prenamjena projekta, da se takve dvorane iste svrhe izgrade sa sredstvima koje smo dobili na prostoru gdje je baraka.
- prodekan dr. sc. Ž. Jerneić, to nije naše zemljište.
- dr. sc. T. Šola
Cijeni Upravu koja hoće nešto napraviti, ali je uvela jedan ritam koji je vrlo brz, a ovo Vijeće je u odlučivanju jako nespretno i sporo. Taj ritam ima svoje rizike i nažalost moramo se oslonit na paušalnu procjenu stanja, i ne treba sumnjati da nam je prostora premalo, i misli da ta ocjena ostaje u problemu (jednadžbi) kojeg moramo riješiti. Upozorava na činjenicu da se sve ove dileme o kojima mi govorimo manje ili više emocionalno kao laici, uvijek prepuštaju struci. Po sjećanju npr. dileme – polemike, gdje staviti nekom spomenik, moglo se uočiti da zadnju riječ ima društvo arhitekata, odnosno povjesničar umjetnosti, onda se mi malo bunimo pa shvatimo da su imali pravo. Smatra da nemamo dovoljno vremena da to prepustimo nekom strukovnom tijelu (žiriju), predlaže da se razmisli o mogućnosti dogradnje trećeg kata na drugim mjestima postojeće zgrade, gdje bi se moglo locirati možda ne tako grandiozne dvorane, već zanimljivije prostore koji ne moraju biti baš samo radne sobe ili mali seminarski prostori. Smatra da bi bilo dobro predložiti arhitektima takvu mogućnost kao alternativu.
- Student Bunjevac
Protiv je izgradnje dvorane u vrtu. Prije nekoliko godina studenti su predali projekt za uređenje vrta koji im je odbijen s obrazloženjem da su prozori u lošem stanju te da bi mogli na nekoga pasti. Možda bi se u dvorištu ispred studentske službe mogle izgraditi dvorane na kat.
- dr. sc. S. Cvetnić
Možda je trebalo prije raspravljati o samom izgledu projekta, jer je vidljivo da neki nisu zadovoljni s projektom da je kao balon. Postoje takvi primjeri u baroknoj arhitekturi koji dobro izgledaju i funkcionalni su i to je prva stvar koju treba raspraviti. Nadalje misli da je naš ulazni interijer degradiran sa nužnim intervencijama koje su bile radi manjka prostora i radi podizanja III. kata. Arhitekt našeg Fakulteta Tušek nije najveći majstor u svjetskoj arhitekturi, ali po njenom mišljenju je to ipak dobra arhitektura i nju se može valorizirati jednom dobrom interpolacijom, odnosno uvrštenjem nečega što bi tu arhitekturu ipak poštovalo, a to je arhitekt gosp. Vulin koji nam je prezentirao, pokušao napraviti sa nekim citatima (minimalistički crni okviri na prozorima) koji bi se prenijeli i na fasadu koja bi bila nova itd. Smatra da bi nama bilo vrednije da razgovaramo, da netko kome bi ovo vijeće dalo povjerenje, netko na Odsjeku za povijest umjetnost bude predstavnik zajedno sa Upravom, da njeguje upravo jedno takvo kvalitetno rješenje za suvremenu arhitekturu. Ono što je rečeno u raspravi o uređenju parka i o ekološkoj svijesti, smatra hipokrizijom koje joj je već dosta. Ona bi pledirala na ekološku svijest studenata koji ostavljaju smeće oko ulaza, mjesta gdje su im kompjuteri, te bi umjesto pilića zaštitila čistačice koje to moraju svakodnevno čistiti. Misli da bi prije našu svijest trebalo podizati na razini one elementarne čistoće, a ne još uvijek svjetske ekološke zaštite pet drveta i travnjaka.
- dr. sc. V. Piškorec
Ne bi se složio s kolegicom što se tiče ekološkog aspekta, jer je on na sasvim drugoj razini, ono što rade spremačice bi trebalo riješiti na svoj način, a ekološku dimenziju ipak ostaviti otvorenom za razmišljanje, to su neusporedive stvari.
- dr. sc. S. Cvetnić
To su usporedive stvari, jer živimo u jednom cjelovitom sustavu. Ako se nauči studente da se plastična čaša ne ostavlja prolivena na prozoru i da dočekuje sljedeći dan ……
- dekan dr. sc. N. Budak
Nije siguran možemo li donijeti odluku s obzirom da su neki napustili sjednicu usprkos što imamo kvorum, ili da se izjašnjavanje odgodi za izvanrednu sjednicu Vijeća?
- prodekan dr. sc. M. Jurković
Predlaže da se za izvanrednu sjednicu Vijeća u pisanom obliku pripreme argumenti ''za'' i ''protiv'' dvorane, te da se zbog iznimno teške odluke oko dvorane, traži izjašnjavanje svih članova Vijeća bili oni prisutni ili ne prisutni na sjednici. Za tu dvoranu je to pitanje dugoročno, određujuće odluke i argumenti ''za'' i ''protiv'' su dosta izbalansirani pa prepustiti odluku djelomičnom sastavu Vijeća možda nije najbolje. Možda bi bilo dobro prihvatiti prijedlog, da se u međuvremenu konzultira i zatraži mišljenje kompetentnih osoba sa Odsjeka za povijest umjetnosti za suvremenu arhitekturu.
- dr. sc. A. Čović
Raspravljali smo i imamo kvorum, možda bi trebali donijeti odluku, ako je ne želimo danas donijeti, onda je razlog za nedonošenje odluke, da se zatraži eksplicitno mišljenje svih odsjeka s obzirom na važnost odluke.
- dr. sc. Z. Kovač
On nije kritizirao izvedbu nacrta, već zato da se ne uništi vrt.
- dr. sc. B. Čulig
U tako kratkom roku se ne može sazvati sjednica odsjeka i ako se to pitanje prebaci na odsjeke, onda se diskusija vraća na početak, jer većina nije upoznata s projektom Fakulteta.
- dekan dr. sc. N. Budak
Stavio na glasanje prijedlog ''Tko je ''za'' da se glasa sada o izgradnji dvorane u vrtu?''
Prisutni članovi Vijeća glasali su 12 ''za'', 15 ''protiv'' i 5 ''suzdržani'' te je konstatirano:
Fakultetsko vijeće javnim izjašnjavanjem zaključilo je da se izjašnjavanje o izgradnji dvorane u dvorištu odgodi za 23. prosinca 2003.
- dr. sc. A. Horvat
Ako će se dograđivati B i C trakt trebao bi biti bolji i funkcionalniji s obzirom da su na sadašnjem dograđenom III. katu uočeni neki nedostaci, npr. sobe nastavnika su premale, učionice nisu klimatizirane, neke prostorije prokišnjavaju itd.
- dr. sc. D. Duda
Moli da se odsjeci na vrijeme obavještavaju o vremenu izvođenja radova na zgradi zbog buke koja smeta odvijanju nastave.
- dekan dr. sc. N. Budak
Za dogradnju B i C trakta treba se prvo dobiti procjena statičara da li se može dograditi III. kat i ukoliko se dobije dozvola, tada će se održati rasprava o sadržaju i izgledu prostorija toga III. kata.
- dr. sc. Ž. Jerneić
Stručna radna grupa predlaže da se novoobnovljeno parkiralište Fakulteta sada ne uništava, da se izgradnja podrumske garaže odgodi, jer se ne zna koliko će Vlada uložiti u II. fazu za kapitalne projekte Sveučilišta i ne zna se koliko će Fakultet dobiti u II. fazi sredstava za dovršenje svih tih objekata.
Fakultetsko vijeće većinom prisutnih članova (od 36 članova 1 ''suzdržan'') prihvaća da se u okviru proširenja Filozofskog fakulteta izvrši:
- dogradnja kata na dekanatu gdje bi se objedinile zajedničke službe Fakulteta,
- dogradnja objekta zgrade na B i C traktu ako je tehnički izvediva,
- izgradnja podrumske garaže (s tim da se početak izgradnje odgodi za II. fazu financiranja iz kredita Sveučilišta).
Ad 5. Rasprava o reformi nastavnih programa i uvođenju ECT sustava nije održana.
Sjednica je završila s radom u 19,15 sati.
Zapisničar Dekan
Barica Biškup Prof. dr. sc. Neven Budak