REPUBLIKA
HRVATSKA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
Zagreb, Ivana Lučića 3
Broj: 01-21-9-2001.
Zagreb, 5. listopada 2001.
P O Z I V
__________________________________________________________
Na osnovi članka 34. Statuta sazivam 1. sjednicu Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja će se održati u četvrtak, 11. listopada 2001. u 9,00 sati u Vijećnici fakulteta.
Za sjednicu predlažem sljedeći
DNEVNI RED:
1. Verifikacija zapisnika 12.
sjednice Fakultetskog vijeća, održane 17. rujna 2001.
A. IZBORI U ISTRAŽIVAČKA ZVANJA
2. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor Marka Likera u istraživačko zvanje mlađeg asistenta u Odsjeku za fonetiku.
Imenovani ispunjava uvjete iz čl. 41. stav 2. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. - str. 20
3. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor mr. sc. Borisa Kuzmića u suradničko zvanje asistenta na Katedri za povijest hrvatskog jezika i hrvatsku dijalektologiju u Odsjeku za kroatistiku.
Imenovani ispunjava uvjete iz čl. 41. stav 3. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. - str. 21
4. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor Ivice Šutea u istraživačko zvanje mlađeg asistenta u Zavodu za hrvatsku povijest.
Imenovani ispunjava uvjete iz čl. 41. stav 2. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. - str. 25
5. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor Kristine Milković u istraživačko zvanje mlađeg asistenta u Zavodu za hrvatsku povijest.
Imenovana ispunjava uvjete iz čl. 41. stav 2. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. - str. 26
6. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor Kornelije Jurin Starčević u istraživačko zvanje mlađeg asistenta u Zavodu za hrvatsku povijest.
Imenovana ispunjava uvjete iz čl. 41. stav 2. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. - str. 27
7. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor mr. sc. Ivane Jerolimov u istraživačko zvanje asistenta u Odsjeku za talijanistiku.
Imenovani ispunjava uvjete iz čl. 41. stav 3. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. - str. 28
C. IZVJEŠTAJI O RADU ZNANSTVENIH NOVAKA
8. Izvještaj o radu Bože Bekavca, znanstvenog novaka u Zavodu za lingvistiku na projektu 130718 Računalna obradba hrvatskog jezika. - str. 30
9. Izvještaj o radu Ivane Simeon, znanstvene novakinje u Zavodu za lingvistiku na projektu 130718 Računalna obradba hrvatskog jezika. - str. 31
10. Izvještaj o radu Mislave Bertoša, znanstvene novakinje na projektu 130718 Računalna obradba hrvatskog jezika. - str. 32
E. STJECANJE MAGISTERIJA I SPECIJALIZACIJE
a) Izvještaji stručnih povjerenstava za ocjenu magistarskog i specijalističkog rada
11. Izvještaj stručnog povjerenstva
za ocjenu magistarskog rada Marina
Blaževića pod naslovom Od teksta do
predstave - književnost i novo hrvatsko kazalište devedesetih. - str.
33
12. Izvještaj stručnog povjerenstva
za ocjenu magistarskog rada Jadranke
Kolenović-Đapo pod naslovom Humor
kao način suočavanja sa stresom. - str. 38
13. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Tarika Kulenovića pod naslovom Sociologija religije u djelu Michaela Novaka. - str. 41
14. Molba Zrinke Pešorda za
odobrenje promjene naslova magistarskog rada pod naslovom "Utjecaj
vladavine kralja Sigismunda Luksemburskog na razvoj dubrovačke posebnosti"
u novi naslov Odnos Dubrovnika prema ugarskoj kruni i kralju u vrijeme Sigismunda
Luksemburškog (1387-1437), mentor dr.sc. Zdenka Janeković Roemer, docent
Raspisi
natječaja i upisi na poslijediplomske studije
15. Prijedlog za raspis natječaja za poslijediplomski studij informacijskih znanosti za akademsku godinu 2001./2002. Upisnina 4.500, kuna za semestar
16. Prijedlog za upis u IV. semestar poslijediplomskog studija informacijskih znanosti smjer muzeologija, Dubravke Osrečki Jakelić ( prijelaz iz Varaždina na Filozofski fakultet u Zagrebu ). Za upis je potreban sinopsis, prijedlog teme, imenovanje mentora i naknadno polaganje dva razlikovna ispita iz 2. semestra prema temi.
17. Prijedlog za upis u IV. semestar poslijediplomskog studija informacijskih znanosti smjer muzeologija, Vesne Mažuran Subotić (prijelaz iz Varaždina na Filozofski fakultet.
Za upis je potreban sinopsis, prijedlog teme, imenovanje mentora i naknadno polaganje dva razlikovna ispita prema temi.
18. Odobrenje za naknadni upis u I. semestar poslijediplomskog znanstvenog studija Sociologije: Darku Duilu.
G. PRIZNAVANJE DIPLOMA
19. Izvještaj stručnoga povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Radomira Šajnovića stečene na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. - str. 46
20. Izvještaj stručnoga povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Svetalane Arbutine stečene na Filozofskom fakultetu Masarykovog sveučilišta u Brnu. - str. 47
21. Izvještaj stručnog povjerenstva
za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Suzane Ištvanfi stečene na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
- str. 48
22. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune
istovrijednosti fakultetske diplome Katarine
Gornik stečene na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.
- str. 49
23. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti diplome magistarskog rada Christine Okresek stečene na Univerzitetu u Beču. - str. 50
24. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Svetlani Ivanovi Karadžovi (iz Republike Bugarske) stečene na Sveučilištu Sv. Ćiril Metodije u Velikom Trnnovu. - str. 51
H. IMENOVANJE STRUČNIH POVJERENSTVA
a) Imenovanje
stručnih povjerenstava radi davanja mišljenja za izbor
25. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika za realizaciju programa trajne istraživačke djelatnosti Geneza i kontinuitet materijalne kulture Hrvatske, u Institutu za arheologiju u Zagrebu
1. dr. sc. Mirjana Sanader, izv. prof.
2. dr. sc. Marina Milićević Bradač, izv. prof.
3. dr. sc. Željko Tomičić, znan. sav. (Institut za arheologiju, Zagreb).
26. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana germanistika, za Njemački jezik na Pedagoškom fakultetu u Osijeku
1. dr. sc. Mirko Gojmerac, izv. prof.
2. dr. sc. Stanko
Žepić, red. prof.
3. dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, red. prof.
27. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, za predmet Promotivno komuniciranje, na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu
1. dr. sc. Tomislav Šola, izv. prof.
2. dr. sc. Stjepan Malović, docent (Fakultet političkih znanosti, Zagreb)
3. dr. sc. Damir Boras, docent.
28. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavnom zvanju predavača, višeg predavača ili profesora visoke škole za znanstveno područje društvenih znanosti, polje odgojnih znanosti za kolegij Metodika glazbene kulture i Glazbena kulturna na Visokoj učiteljskoj školi u Rijeci
1. dr. sc. Pavel Rojko, izv.prof.( Muzička akademija-Zagreb)
2. dr. sc. Vladimir Jurić, red. prof.
3. dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof.
29. Promjena stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Tarika Muranovića u znastveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanosti o umjetnosti, za Glazbenu kulturu u Odsjeku za izobrazbu učitelja na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu
1. Dr. sc. Vladimir Jurić, red. prof.
2. Prof. Prerad Detiček, red. prof.
3. Dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, red. prof.
4. Dr. sc. Lovro Županović, akademik
5. Dr. sc. Ivan Supičić, akademik.
30. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu
1. dr. sc. Davorka Matić, docent
2. dr. sc. Stipe Šuvar, red. prof.
3. dr. sc. Nikola Skledar, red. prof. (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu).
31. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za predmet Ekonomska sociologija, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu
1. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, docent
2. dr. sc. Rade Kalanj, red. prof.
3. dr. sc. Alica Wertheimer-Baletić, red. prof. (Ekonomski fakultet u Zagrebu).
32. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za grupu kolegija iz sociologije, na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu
1. dr. sc. Vjeran Katunarić, red. prof.
2. dr. sc. Ozren Žunec, red. prof.
3. dr. sc. Milan Galović, red. prof. (Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu).
b) Imenovanje
stručnih povjerenstava za utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti i
odobrenje predložene teme
33. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Aleksandre Uzelac za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Utjecaj novih informacijskih tehnologija na kulturni razvoj: uloga virtualnih mreža
1. dr. sc. Damir Boras, docent
2. dr. sc. Tomislav Šola, izv. prof.
3. dr. sc. Biserka Cvjetičanin, Institut za međunarodna istraživanja
34. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Nataše Štefanec za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Bručka Libela (1578.) i plemstvo na Hrvatsko-slavonsko-ugarskoj Vojnoj krajini
1. dr.sc. Drago Roksandić, izv.prof.
2. dr.sc. Nenad Moačanin, izv.prof.
3. dr.sc. Neven Budak, izv.prof.
35. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Darka Viteka za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Osijek u 18. stoljeću - od zasebnih gradskih jedinica do jedinstvenog grada
1. dr.sc. Neven Budak, izv.prof.
2. dr.sc. Drago Roksandić, izv.prof.
3. dr.sc. Josip Kljaić, znan.savjetnik, Hrvatski institut za pov., Sl.Brod
c) Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada
36. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Klare Buršić Matijašić pod naslovom Prapovijesne gradine Istre, topografija, tipologija i kronologija i kronologija
1. Dr. sc. Tihomila Težak Gregl, izv. prof.
2. Dr. sc. Nives Majnarić Pandžić, red. prof.
3. Dr. sc. Dunja Glogović, viši znan. sur. (Institut za arheologiju, Zagreb).
37. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Anje Nikolić-Hoyt, pod naslovom Izrada tezaura (na primjenu hrvatskog standardnog jezika)
1. dr. sc. Dubravko Škiljan, red.prof. (Fakultet za podiplomski humanistički studij (ISH) Ljubljana)
2. dr. sc. Ivo Pranjković, red.prof.
3. dr. sc. Ranko Matasović, izv.prof.
38. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Anice Bilić pod naslovom "Književni i teatrološki rad Joze Miletića"
2. Prof. dr. Vinko Brešić, red. prof.
3. Akademik Miroslav Šicel, u miru
4. dr. sc. Antonija Bogner Šaban, znan. savj., HAZU, Zagreb.
39. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr.sc.Husnije Kamberovića pod naslovom Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 19l8. godine
1. dr.sc. Damir Agičić, docent
2. dr.sc. Mira Kolar, red.prof.
3. dr.sc. Mirko Valentić, znan.savjetnik, Hrvatski institut za pov. Zagreb.
40. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada Nikole Anića pod naslovom Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske (1941.-1945.)
1. dr.sc. Marijan Maticka, izv.prof.
2. dr.sc. Ljubo Antić, izv.prof.
3. dr.sc. Ivo Goldstein, izv.prof.
41. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Gordane Buljan Flander pod
naslovom Uloga privrženosti i nekih
odrednica ličnosti u zlostavljanju djece: proširenje Bowlbyjeve teorije.
1. dr. sc. Goranka Lugomer-Armano, izv.
prof.
2. dr. sc. Marina Ajduković, red. prof.
(Studijski centar socijalnog rada)
3. dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof.
42. Molba Anite Peti-Stantić za odobrenje promjenu mentora za izradu disertacije pod naslovom Poredbena sintaksa ličnih zamjenica u južnoslavenskim jezicima, umjesto akademika Radoslava Katičića, predlaže se novi mentor prof. dr. Ivo Pranjković.
43. Promjena člana stručnog
povjerenstva za ocjenu doktorske radnje mr.sc.
Vesne Deželjin pod naslovom: Odrazi
dodira među jezicima i kulturama u leksiku
Maldobria (funkcija aloglotskih elemenata), umjesto četvrtog člana dr.sc. Nives
Sironić-Bonefačić, izv.prof. predlaže se dr.sc. Marin Andrijašević, docent
-povjerenstvo u novom sastavu:
1. dr. sc. Damir Kalogjera, red.prof.
2. dr. sc. Vera Glavinić, red.prof. (Fil. fakultet Pula)
3. dr. sc. Josip Silić, red.prof.
4. dr. sc. Marin Andrijašević, docent
5. dr. sc. Maslina Ljubičić, izv. prof.
d) Imenovanje
stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog i specijalističkog rada
44. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Ivice Žilea pod naslovom Predromanika otoka Koločepa
1. Dr. sc. Željo Tomičić, znan. sav. (Institut za arheologiju, Zagreb)
2. Dr. sc. Igor Fisković, red. prof.
3. Dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof.
45. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Zvjezdane Antoš pod naslovom Uloga multimedija u muzejima s osvrtom na
praktičnu primjenu u Etnografskom muzeju u Zagrebu
1. dr. sc. Ivo Maroević, red. prof.
2. dr. sc. Branko Bubenik (HAZU)
3. dr. sc. Tomislav Šola, izv. prof.
46. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Đurđice Brezak Lugarić pod naslovom Tezaurus za pretraživanje u Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice
1. dr. sc. Aleksandra Horvat, izv. prof.
2. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, izv. prof.
3.dr. sc. Sanja Majer Bobetko (Hrvatska akademija, Zagreb).
47. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Marine Ivašić Kos pod naslovom Usporedba konceptualnih metamodela u
objektnoj paradigmi
1. dr. sc. Zdravko Dovedan, docent
2. dr. sc. Vladimir Mateljan, docent
3. dr. sc. Marina Čičin-Šain (Ekonomski fakultet Rijeka).
48. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Vladimira Lončarevića pod naslovom Estetičko-etički vidici književnoga rada Ljubomira Marakovića
1. Prof. dr. Krešimir Nemec, red. prof.
2. Prof. dr. Josip Bratulić, red. prof.
3. Akademik Miroslav Šicel, u miru
49. Imenovanje stručnog povjerenstva
za ocjenu magistarskog rada Milana
Vrbanusa, pod naslovom Gospodarske
prilike na našičkom vlastelinstvu od početka
18.stoljeća do urbara Marije Terezije (1756.god.)
1. dr.sc. Nenad Moačanin, izv.prof.
2. dr.sc. Mira Kolar, red.prof.
3. dr.sc. Josip Kljaić, znan.savjet. Hrvatski institut za pov. Sl. Brod.
50. Imenovanje stručnog povjerenstva
za ocjenu magistarskog rada Ante Bralića
pod naslovom Zadarsko novinstvo uoči
prvog svjetskog rata
1. dr.sc. Iskra Iveljić, docent
2. dr.sc. Nikša Stančić, red.prof.
3. dr.sc. Stijepo Obad, red.prof. Filozofski fakultet Zadar.
51. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Ivane Franić pod naslovom Pojam sintaktičke funkcije u Tesniereovim Elements de syntaxe structurale i Martinetovoj Syntaxe générale
1. dr.sc. Dražen Varga, docent
2. dr.sc. August Kovačec, izv.prof.
3. dr.sc. Vjekovslav Čosić, red.prof. - Filozofski fakultet Zadar.
I. PRIJEDLOZI ZA RASPIS NATJEČAJA I IMENOVANJE STRUČNIH
POVJERENSTAVA
52. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana germanistika na Katedri za njemački jezik na Odsjeku za germanistiku
1. dr. sc. Stanko Žepić, red. prof.
2. dr. sc. Vladimir Ivir, red. prof.
3. dr. sc. Velimir Petrović, red. prof. Pedagoški fakultet Osijek.
53. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje višeg lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za hrvatski standardni jezik u Odsjeku za kroatistiku
1. Prof. dr. Marko Samardžija, red. prof.
2. Marijana Cesarec, viša lektorica
3. Prof. dr. Josip Silić, red. prof.
54. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno- nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističke znanosti, polje povijest, za predmet Svjetska povijest u ranom novom vijeku, na Katedri za svjetsku povijest u Odsjeku za povijest
1. dr.sc. Nikša Stančić, red.prof.
2. dr.sc. Mira Kolar, red.prof.
3. dr.sc. Arnold Suppan, red.prof., Sveučilište u Beču.
55. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u
znanstveno-nastavno zvanje docenta,
izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih
znanosti, polje psihologija, na Katedri za eksperimentalnu i biološku
psihologiju u Odsjeku za psihologiju
1. dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof.
2. dr. sc. Vlasta Vizek-Vidović, red.
prof.
3. dr. sc. Silvija Szabo, red. prof. u
miru.
56. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u
znanstveno-nastavno zvanje docenta,
izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih
znanosti, polje psihologija, na Katedri za psihometriju u Odsjeku za
psihologiju
1. dr. sc. Branimir Šverko, red. prof.
2. dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof.
3. dr. sc. Ilija Manenica, red. prof.
(Filozofski fakultet u Zadru).
57. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u
znanstveno-nastavno zvanje docenta,
izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih
znanosti, polje psihologija na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju u
Odsjeku za psihologiju
1. dr. sc. Mirjana Krizmanić, red. prof. u
miru
2. dr. sc. Dean Ajduković, red. prof.
3. dr. sc. Vlasta Vizek-Vidović, red.
prof.
58.
Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje predavača za znanstveno područje
humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana germanistika, u Centru za
strane jezike
1. mr. sc. Lütze-Miculinić Marija, viši
lektor
2. mr. sc. Reiser-Dumbović Kristina, viši
lektor
3. dr. sc. Alka Krvavac, viši predavač
59.
Poništenje natječaja za izbor u suradničko zvanje asistenta na Katedri za srpsku i crnogorsku
književnost u Odsjeku za slavenske jezike i književnosti, objavljena u Vjesniku
16. ožujka 2001. i odobrenje raspisa novoga natječaja.
___________________________
60.
Imenovanje stručnog povjerenstva za izbor Domagoja
Tončinića u istraživačko zvanje mlađeg
asistenta, u Odsjeku za arheologiju
1. Dr. sc. Mirjana Sanader, izv. prof.
2. Dr. Marina Milićević Bradač, izv. prof.
3. Dr. Aleksandar Durman, izv. prof.
1. dr. sc. Damir Boras, doc.
2. dr. sc. Miroslav Tuđman, red. prof.
3. dr. sc. Miroslav Kržak, red. prof.
62. Imenovanje stručnog
povjerenstva za izbor Ivice Peše,
znanstv. novakinje u
istraživačko zvanje mlađeg asistenta, u
Odsjeku za talijanistiku
1. dr. sc. Smiljka Malinar, izv. prof.
2. dr. sc. Maslina Ljubičić, izv. prof.
3. dr. sc. Nives Sironić-Bonefačić, izv.
prof.
62.1.
Imenovanje stručnog povjerenstva za izobr mr.
sc. Gorane Stepanić u istraživačko zvanje asistenta, na Katedri za latinski jezik i rimsku književnost u
Odsjeku za klasičnu filologiju
1. dr. sc. Olga Perić, izv.prof.
2. dr. sc. Darko Novaković, red.prof.
3. mr. sc. Vladimir Rezar, asistent.
J. NASTAVNI PREDMETI I OSTALO
63. Prijedlog Odsjeka za etnologiju da se dr. sc. Jelki Vince Pallua odobri održavanje ispita iz kolegija Kulture Sredozemlja tijekom treće godine, a ne tijekom druge godine - zbog boravka u Londonu u okviru Teacher/Fellwship stipendije na UCL - u ak. god. 2001/2002.
64. Prijedlog Odsjeka za fonetiku za odobrenje izvođenja dijela nastave nastavnicima:
1. Jeleni Jesenković, mlađoj asistentici, iz predmeta Ortoepija hrvatskog jezika II pod nadzorom nositelja predmeta prof.dr.sc. Branka Vuletića i predmeta Hrvatski dijalekti pod nadzorom nositelja predmeta doc.dr.sc. Ivana Ivasa;
2. Nikolaju Laziću, mlađem asistentu, iz predmeta Govorna tehnologija pod nadzorom nositelja predmeta prof.dr.sc. Ive Škarića;
3. Marku Likeru, znanstvenom novaku, iz predmeta Govorne vježbe III pod nadzorom nositelja predmeta prof.dr.sc. Damira Horge;
4. Elenmari Pletikos, mlađoj asistentici, iz predmeta Praktikum iz govorništva pod nadzorom nositelja predmeta prof.dr.sc. Ive Škarića.
65. Prijedlog Odsjeka za povijest da se mr.sc. Tvrtku Jakovini odobri održavanje ispite iz predmeta Svjetska povijest u 20. stoljeću, pod vodstvom prof. dr Mire Kolar.
66. Prijedlog Odsjeka za povijest umjetnosti da se navedenim asistentima
odobri izvođenje nastave i održavanje ispita:
dr.sc. Jasni Galjer, višem asistentu za izborne predmete Likovna kritika i Povijest dizajna pod nadzorom doc.dr.sc. Zvonka Makovića;
mr.sc. Dini Milinoviću, asistentu za nastavu iz predmeta Ikonologija i seminar iz predmeta Umjetnost starog vijeka pod nadzorom prof.dr.sc. Igora Fiskovića;
mr.sc. Frani Dulibiću, asistentu za predmet Uvod u povijest umjetnosti pod nadzorom prof.dr.sc. Nade Grujić;
mr.sc. Predragu Markoviću, asistentu za seminare iz predmeta Umjetnost ranog srednjeg vijeka i Umjetnost kasnog srednjeg vijeka pod nadzorom dr. sc. Igora Fiskovića.
67. Prijedlog Odsjeka za psihologiju za odobrenje izmjene satnice iz
kolegija "Psihoterapijski pravci"
na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju, umjesto 2 sata
predavanja i 2 sata vježbi bude 2 sata predavanja.
68. Prijedlog Odsjeka za slavistiku za dopunu programa studija polonistike:
- dr. sc. Barbara Kryzan Stanojević: (1. god.) Elementarna gramatika poljskoga jezika (1 sat pred. + 1 sat seminara). Ispit je uvjet za 2.g. studija
69. Prijedlog da se dvosemestralni kolegiji (godišnji) na studiju slavistike (južnoslavenski jezici i književnosti): Uvod u slavistiku, Uvod u studij slavenskih književnosti, Hrvatska književnost prema i slavenskima i Osnove poredbenoga slavenskog jezikoslovlja, promjene u jednosemestralne kolegije (1+1) od akad. god. 2001/2002.
70. Prijedlog Odsjeka za talijanistiku da se Snježani Husić, mlađoj asistentici odobri održavanje seminara iz predmeta Teorijsko proučavanje talijanske književnosti i održavanje ispita, pod nadzorom prof. dr. Mladena Machieda (od ljetnog semestra 2001/2002. na studijskoj godini).
71. Prijedlog Odsjeka za talijanistiku da se Ninu Raspudiću, mlađem asistentu odobri održavanje seminara iz predmeta Teorijsko proučavanje talijanske književnosti i održavanje ispita, pod nadzorom prof. dr. Mladena Machieda (od ljetnog semestra 2001/2002. na studijskoj godini).
72. Molba Odsjeka za talijanistku da se odobri održavanje predavanja profesoru Pietra Trifonea sa Sveučilišta La Sapienza u Rimu 16.10.2001.
(naslov: La lingua del teatro italiano).
73. Molba Odsjeka za talijanistiku da se odobri održavanje predavanja profesora
Duccija Balestraccia sa Sveučilišta u Sieni 22.10.2001. (naslov: Federico II: La
figura e l'opera nel dibattito della recente storiografia).
Pročelnici
odsjeka, predstojnici katedri i voditelji poslijediplomskih studija
74. Prijedlog Odsjeka za fonetiku da se prof.dr.sc. Marija Pozojević Trivanović imenuje za predstojnicu Katedre za primijenjenu fonetiku, za ak.god. 2001/2002.
74. Prijedlog Odsjeka za fonetiku da se prof.dr.sc. Ivo Škarić imenuje za predstojnika Katedre za teorijsku fonetiku, za ak.god. 2001/2002.
75. Prijedlog Odsjeka za klasičnu filologiju da se prof.dr.sc. Mate Križman imenuje za predstojnika Katedre za grčki jezik i književnost za ak.god. 2001/2002.
76. Prijedlog Odsjeka za kroatistiku
da se prof. dr. Dunja Fališevac
izabere za predstojnicu Katedre za
stariju hrvatsku književnost, za ak. god. 2001/2002. i 2002/2003.
77. Prijedlog Odsjeka za pedagogiju da se dr. Neven Hrvatić, docent imenuje za pročelnika Odsjeka, a za zamjenika pročelnika dr. sc. Dubravka Maleš, red. prof., za akademsku godinu 2001./2002. i 2002./2003.
78. Prijedlog Odsjeka za slavenske jezike i književnosti da se dr. sc. Dubravka Sesar, izv. prof. imenuje za predstojnicu Katedre za zapadnoslavenske jezike i književnosti.
79. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog studija književnosti da se dr. sc. Milivoj Solar, red.prof. izabere za voditelja poslijediplomskog studija, za akad. god. 2001/2002.
Vanjski suradnici
80. Prijedlog Odsjeka za anglistiku za odobrenje angažiranja vanjskih suradnika Ivane Bašić (12 sati vježbi tjedno) i Kristijana Nikolića (6 sati vježbi tjedno), umjesto Marijane Javornik i Antonije Primorac, za akademsku godinu 2001/2002.
81. Prijedlog Odsjeka za germanistiku za odobrenje angažiranja vanjskog suradnika Antonela Konjevoda od akad. god. 2001/2002.
82. Prijedlog Odsjeka za informacijske znanosti za angažiranje vanjskih suradnika za izvođenje nastave za akademsku godinu 2001./2002.
na Dodiplomskom i dodatnom studiju bibliotekarstva
-mr. sc. Tatjana Mušnjak, za predmet Knjižnične i arhivske građe, 2 sata tjedno u zimskom semestru
dr. sc. Danijela Živković, za predmet Elektronička knjiga i nakladništvo, 2 sata tjedno u zimskom semestru
- dr. sc. Milan Pelc, za predmet Povijest knjige i knjižnica, 2 sata tjedno predavanja
dr. sc. Milan Pelc 2 sata tjedno predavanja iz predmeta Grafika kao informacijski medij u ranom novom vijeku
- dr. sc. Milan Pelc, za predmet Povijest informacijske kulture, 2 sata tjedno predavanja u zimskom semestru
- mr. Dubravka Kunštek, za predmet Specijalne knjižnice, 2 sata predavanja u ljetnom semestru
- dr. sc. Jelka Petrak, za predmet Sveučilišne knjižnice 2 sata tjedno
na Dodiplomskom i dodatnom studiju muzeologije
- prof. Mladen Pejaković, za predmet Izložbe, 2 sat tjedno u zimskom i ljetnom semestru+ 1 sat vježbi u zimskom i ljetnom semestru
83. Prijedlog Odsjeka za komparativnu književnost za odobrenje angažiranja vanjskog suradnika mr.sc. Sergej Pristaš, Povijest plesa, 2 sata seminara na Dodatnom studiju teatrologije, za akademsku godinu 2001/2002.
84. Molba Odsjeku za kroatistiku za odobrenje angažiranja vanjskih suradnika za ak. god. 2001/2002.
1. Marija Znika, znanstveni suradnik; 2+2 sata tjedno (dva sata predavanja i dva sata seminara tjedno) iz kolegija "Sintaksa" na Katedri za hrvatski standardni jezik.
2. Mr. Milvia Gulešić, viši lektor; 3 sata seminara tjedno na Katedri za hrvatski standardni jezik.
3. Dr. Darija Gabrić-Bagarić, znanstveni savjetnik; 1+1 sat tjedno (jedan sat predavanja i jedan sat seminara tjedno) na Katedri za hrvatski standardni jezik. ( samo u ljetnom semestru)
4. Dr. Mira Muhoberac, 3 sata seminara tjedno + konzultacije na Katedri za stariju hrvatsku književnost (za studente II. godine).
5. Dr. Mira Muhoberac, 3 sata seminara tjedno + konzultacije na Katedri za stariju hrvatsku književnost (za studente III. godine).
6. Gorana Stepanić, mlađi asistent; 3 sata seminara tjedno + konzultacije + kolegiji iz hrvatskog latinizma na Katedri za stariju hrvatsku književnost.
7. Dr. Milan Mihaljević, znanstveni savjetnik; 2 sata predavanja tjedno iz Poredbene slavenske gramatike na Katedri za staroslavenski književni jezik.
8. Dr. Nikola Batušić, red. prof.; 2 sata predavanja tjedno, Europska književnost hrvatske moderne na Katedri za noviju hrvatsku književnost.
9. Mr. Velimir Visković, znanstveni suradnik, 2 sata predavanja tjedno, Miroslav Krleža na Katedri za noviju hrvatsku književnost.
85. Prijedlog Odsjeka za lingvistiku za odobrenje angažiranja vanjskog suradnika mr. Bože Bekavca, za Ustroj umjetnih jezika ( 1 sat predavanja i 1 sat seminara )
86. Prijedlog Odsjeka za povijest umjetnosti za odobrenje angažiranja vanjskog suradnika dr.sc. Milana Pelca za održavanje nastave iz predmeta Teorija likovnih umjetnosti za akad.god. 2001/02.
Održavanje nastave na visokim učilištima
87. Molba prof. dr. Božidara Tepeša za odobrenje održavanja nastave na Grafičkom fakultetu u Zagrebu, za predmete: Matematike i statistike 3 sata tjedno u zim. sem. i Kvantitativne metode, 3 sata tjedno u ljet. sem. u akad. god. 2001/2002.
88. Molba prof.dr.sc. Olge Perić za odobrenje održavanja nastave u ak.god. 2001/2002., na Filozofskom fakultetu u Puli (kolegiji Uvod u studij latinske filologije, Rimska metrika na studiju "Latinski jezik i rimska književnost").
89. Molba dr.sc. Ante Peterlića, red.prof. za odobrenje održavanja nastave iz predmeta Teorija filma i Povijest filma, na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu za akad. god. 2001/2002..
90. Molba dr. Zrinke Jelaska za odobrenje održavanja predavanja iz "Uvoda u opće i hrvatsko jezikoslovlje", (1+1 sat), na Edukacijsko-rehabilitacijskob fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u ak. god. 2001/ 2002..
91. Molba prof. dr. Josipa Silića za odobrenje održavanja nastave na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu, 2 + 1 sat tjedno i na Tehničkom veleučilištu, 2 + 1 sat tjedno, u akad. god. 2001/2002.
92. Molba prof. dr. Marka Samardžije za odobrenje održavanja nastave na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu, 2 sata tjedno i na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, 2 sata tjedno, u akad. god. 2001/2002.
93. Molba mr. sc. Marka Alerića za odobrenje održavanja nastave na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz izbornog kolegija (1+1 sat tjedno), u akad. god. 2001/2002.
94. Molba nastavnika Odsjeka za lingvistiku za odobrenje održavanje nastave u akad.godi. 2001/2002.
Dr.sc. Ranko Matasović, izv.prof.
- nastava na Poslijediplomskom studiju lingvistike u Zadru ( 6 sati )
- gostujuća predavanja na Sveučilištu u Beču ( 2 sata )
Dr.sc. Marin Andrijašević, doc.
- Institut national des langues et civilisations orientales ( INALCO ) u Parizu (16 sati)
- Filozofski fakultet Sveučilišta u Tuzli
Dr.sc. Marko Tadić, doc.
- Tehničko veleučilište u Zagrebu ( 30 sati )
Dr.sc. Vlasta Erdeljac, doc.
- Fakultet za podiplomski humanistički studij ( ISH ) u Ljubljani ( 12 sati nastave )
Dr.sc. Milorad Pupovac, izv.prof.
- Učiteljska akademija u Zagrebu ( 60 sati )
95. Molba dr.sc. Filipa Potrebice za odobrenje održavanja nastave u akad.god. 2001/2002. na Pedagoškom fakultetu Osijek.
96. Molba dr.sc. Ive Goldsteina za odobrenje održavanja nastave u akad.god. 2001/2002 na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
97. Molba dr.sc. Borislava Grgina za odobrenje održavanja nastave u akad.god. 2001/2002. na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
98. Molba dr.sc. Ivice Prlendera za odobrenje održavanja nastave u akad.god. 2001/2002. na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
99. Molba dr.sc. Drage Roksandića za odobrenje održavanja nastave u akad.god. 2001/2002.na CEU u Budimpešti.
100. Molba dr. sc. Dubravke Sesar za odobrenje održavanja nastave na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
101. Molba dr. sc. Vjekoslava Afrića, red. prof. za odobrenje održavanja nastave na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu u akad. god. 2001/2002.
102. Molba dr. sc. Ivana Cifrića, red. prof. za odobrenje održavanja nastave na Filozofskom fakultetu u Zadru u akad. god. 2001/2002.
103. Molba dr. sc. Ognjena Čaldarovića, red. prof. za odobrenje održavanja nastave na American College of management and Technology (ACMT) u Dubrovniku u zim sem. akad. god. 2001/2002.
104. Molba dr.sc. Sanje Roić, red. prof. za odobrenje održavanja nastave na Sveučilištu u Trstu u akademskoj godini 2001/2002.
105. Prijedlog Centra za strane jezike za odobrenje održavanja nastave iz stranih jezika struke za studente Filozofskog fakulteta u Zagrebu i studente drugih fakulteta sljedećim stručnim suradnicima: Beatrice Mićunović, prof. Ingeborg Bekl Žutić, prof. Ariella Fabrio, prof. Ines Jelavčić, prof. Vesna Mirosavljević, prof. Mirjana Šnjarić, prof. Azra Plićanić Mesić
106. Molba za odobrenje održavanja nastave stranih jezika iz struke:
- mr. sc. Vere
Arbanas, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i
Agronomskom fakultetu u Zagrebu
- mr. sc. Vivijane Radman, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu
- Ines Jelovčić, prof., na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu
-Vesne
Mirosavljević, prof., na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu
- Beatrice Mićunović, prof. na Likovnoj akademiji u Zagrebu
- Ingeborg Bekl
Žutić, prof., na Edikacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu
- Mirjane Šnjarić, prof., na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu
- Arielle Fabrio, prof., na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
- Azra Plićanić Mesić, prof., na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
- dr. sc. Alka Krvavac
Demonstratori
107. Prijedlog Odsjeka za filozofiju za izbor demonstratora Nevie Raos u knjižnici Odsjeka za filozofiju za akad. god. 2001/2002.
108. Prijedlog Odsjeka za fonetiku za izbor demonstratora u akad.god. 2001/2002.
Dorja Mučnjak, Karolina Vrban Zrinski, Helena Šmuljić, Jadranka Kolić, Martina Martinović
109. Prijedlog za izbor demonstratora u Odsjeku za informacijske znanosti za akad. god. 2001/2002.
- Za predmet Osnove informacijske tehnologije
Nikola Bernardi i Nenad Mandić
- Za knjižnicu Odsjeka za informacijske znanosti
Čvorišćec Luka
Dočkal Iva
Radić Silvvija
- Za Opći zajednički predmet (UDHI)
1. Jasmin Klinđić
2. Nikola Ljubešić
3.Irena Vojvodić
- Za predmet Baze Podataka: Ivan Kolaković i Ivan Galetić
110.Prijedlog Odsjeka za klasičnu filologiju za izbor demonstratora Maje Rupnik i Sande Brezak za adad.god. 2001/2002.
111. Prijedlog Odsjeka za komparativnu književnost za izbor demonstratora za akademsku godinu 2001/2002.:
- Saša Ban
- Ivana Domaćinović
- Lea Pulišević
- Nina Vranešević
112. Molba Odsjeka za kroatistiku da se Leo Rafolt izabere za demonstratora na Katedri za stariju hrvatsku književnost za akad. god. 2001/2002.
113. Molba za odobrenje izbora demonstratora u knjižnici Zavoda za slavensku filologiju za akad. god. 2001/2002. : Tihana Nakomčić, Tajana Korkut, Ivana Turčić, Ana Marija Dodigović, Željka Veverec, Sanja Štimac i Ivana Budanko. Troškove demonstratora solidarno snose Odsjek za kroatistiku i Odsjek za slavistiku. - str. 52
114. Prijedlog Odsjeka za lingvistiku za odobrenje izbora demonstratora za školsku godinu 2001/2002:
- Anu Šilović
-Vedranu Magjarević
115. Prijedlog Odsjeka za orijentalne studije i hungarologiju za odobrenje izbora demonstratora za školsku godinu 2001/2002:
Marta Andrić - rad u knjižnici za turkologiju
Maja Pavić - rad u knjižnici za hungarologiju
Snježana Ercegovac - rad u knjižnici za indologiju
116. Prijedlog Središnje čitaonice za izbor demonstratora za akademsku godinu 2001./2002.
1. Martina Čačić
2. Nikolina Dimitrov
3. Ana Eterović
4. Ana Jergović
5. Patricija Tkalčec
Mentori
117. Prijedlog Odsjeka za povijest da se za akadem.god. 2001/2002. imenuju sljedeći nastavnici za mentore iz predmeta Metodika nastave povijesti:
- Ivka Pavičić
- Dinko Drvar
- Frane Sabalić
- Marita Batinović
- Ljiljana Jambor
- Franjo Medovka
- Davorka Valentić
- Damir Mijatović
- Dunja Modrić Blivajs
- Lidija Dumančić
K. DOPUSTI I SLOBODNE STUDIJSKE GODINE
118. Molba dr. sc. Vesne Muhvić-Dimanovski za odobrenje plaćenog dopusta od 25. do 31. listopada 2001. radi sudjelovanja na III. međunarodnom simpoziju o eurolingvistici u Mannheimu i Strassbourgu.
119. Molba za odobrenje slobodne studijske godine prof. dr. sc. Jadranke Lasić Lazić i to tijekom ljetnog semestra 2001./2002. i zimskog semestra 2002./2003. akademske godine. - str. 53
120. Izvještaj dr. sc. Ivana Cifrića, red. prof. o korištenju slobodnog studijskog semestra u ljet. sem. akad. god. 2000/2001. - str. 54
____________
121.Prijedlog za donošenje Pravilnika o odgovornosti radnika za povrede radne dužnosti. (prilog)
122. Obavijesti dekana i prodekana
123. Razno.
Dekan
prof. dr. sc. Neven Budak
P R I
L O Z I
Izabrani u stručno povjerenstvo za izbor Marka Likera u istraživačko zvanje mlađeg asistenta (bez javnog natječaja) na Katedri za teorijsku fonetiku Odsjeka za fonetiku podnosimo Fakultetskom vijeću sljedeći
I Z V J E Š T A J
Marko Liker zasnovao je ugovor s Ministarstvom znanosti i tehnologije Republike Hrvatske o sudjelovanju na projektu Percepcija i proizvodnja govora u svojstvu znanstvenog novaka za razdoblje od 1. rujna 2001. godine na rok od 4 godine.
Marko Liker rođen je 14. studenog 1976. godine u Petrinji. Osnovnu školu završio je u Petrinji, a jezičnu gimnaziju u Sisku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 9. srpnja 2001. godine studij fonetike i engleskog jezika i književnosti. Tijekom cijelog studija bio je vrstan student što pokazuje prosjek njegovih ocjena 4,51. Kao odličan student bio je demonstrator na kolegiju Suvremeno govorništvo u Odsjeku za fonetiku. Svoje veliko zanimanje za fonetiku Marko Liker iskazao je u izvan-nastavnim aktivnostima, radeći kao mentor u Govorničkoj školi za nadarene srednjoškolce koju u suradnji s Ministarstvom prosvjete RH organizira Odjel za fonetiku te na seminaru Umijeće komuniciranja Ratne škole OS RH Ban Josip Jelačić. Liker je sudjelovao na međunarodnom znanstvenom skupu Glas u Opatiji u veljači 2001. s radom Analiza oratorskog glasa Martina Luthera Kinga. Diplomski rad pod naslovom Analiza govora “Sanjam” Martina Luthera Kinga, ml.” obranio je s ocjenom izvrstan (5) te je već u njemu pokazo svoje znanstvene i istraživačke predispozicije. Studentska ustrajnost, maljivost i uspješnost Marka Likera i njegov rad Ortoepska analiza govora na radiju i televiziji nagrađeni su 1998. Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu, a 2000. dodijeljena mu je nagrada Franjo Filipović Filozofskog fakulteta za marljivost i ostvarenje uzornih rezultata u studiju.
Stručno povjerenstvo predlaže da se Marko Liker izabere u istraživačko zvanje mlađeg asistenta na Katedri za teorijsku fonetiku Odsjeka za fonetiku.
Stručno povjerenstvo:
1. dr.sc. Damir Horga, red.prof.
2. dr.sc. Ivo Škarić, red.prof.
3. dr.sc. Juraj Bakran, red.prof.
FILOZOFSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
ODSJEK ZA KROATISTIKU
Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta
Predmet: Izvješće Stručnog povjerenstva za ocjenu rezultata natječaja za izbor u suradničko zvanje asistenta na Katedri za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju na Odsjeku za kroatistiku
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici od 18. lipnja 2001. u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u suradničko zvanje asistenta na Katedri za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju na Odsjeku za kroatistiku. Nakon uvida u priložene dokumente, podnosimo sljedeće
IZVJEŠĆE
Na natječaj objavljen u Vjesniku 28. lipnja 2001. prijavio se Boris Kuzmić. Rođen je 1973. godine, kroatistiku je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1997. Poslijediplomski studij jezikoslovne kroatistike završio je položivši sve ispite s najvišim ocjenama i obranivši magistarski rad Kvalitativni pridjevi u Senjskom korizmenjaku (mentor S. Damjanović) u 2000. godini.
Od 1997. do lipnja 2000. zaposlen je kao novak na projektu Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva pri Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U lipnju 2000. izabran je u istraživačko zvanje mlađega asistenta na istoj katedri. Sudjelovao je u nastavi vodeći seminar iz staroslavenskoga jezika, pomažući pri kolokvijima i ispitima. Nakon odsluženog vojnog roka 8. svibnja 2001. počeo je raditi kao asistent na Katedri za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju na Odsjeku za kroatistiku. Pomagao je pri izvođenju ispita.
Za prvu knjigu projekta Hrvatski paleoslavisti i istraživači hrvatskoga glagoljaštva napisao je 11 priloga. Surađuje na izradi Rječnika staroslavenskoga jezika.
Objavio je članke Brevijar po zakonu rimskoga dvora, Vijenac VII-143 i Prinos Branka Fučića istraživanju Bašćanske ploče, Znanstveni skup 900 godina Bašćanske ploče (u suradnji s T. Tomašić) i šesnaest prikaza. U tisku su mu referati Stupnjevanje pridjeva u Senjskom korizmenjaku, Položaj paleokroatistike između dvaju hrvatskih slavističkih kongresa, članak Oblici pridjeva u Senjskom korizmenjaku, kao i nekoliko prikaza i stručnih radova.
Sudjelovao je na nekoliko znanstvenih i stručnih skupova (Drugi hrvatski slavistički kongres - Osijek 1999, Hrvatski jezik na pragu 21. stoljeća - Zagreb 1999, 900 godina Bašćanske ploče - Baška 2000).
Vodio je lektorate hrvatskoga jezika na Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture (Zagreb 1999, 2000 i 2001), na Zagrebačkoj slavističkoj školi (Dubrovnik 1999) i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani (Ljubljana 1999). Dvije je godine obavljao dužnost glavnog tajnika Hrvatskoga filološkog društva.
U magistarskom radu Kvalitativni pridjevi u Senjskom korizmenjaku Boris Kuzmić otvara važan segment jezične analize proučavajući morfosintaktičku problematiku pridjevskih oblika. Poglavlje o morfologiji daje pregled sufiksalnih morfema koji se uspoređuju sa stanjem u hrvatskoglagoljskim misalima i brevijarima 15. i 16. stoljeća, u drugom poglavlju istražuje se sintaktički položaj pridjeva u rečeničnom ustrojstvu, komparativi i superlativi pridjeva s obzirom na tri tvorbena modela, a posljednje poglavlje izdvaja radove autora zaslužnih za temeljnije upoznavanje pridjevskoga vida u staroslavenskom jeziku i u slavenskim jezicima uopće. Magistarski rad Borisa Kuzmića ozbiljan je i vrijedan prinos proučavanju povijesti hrvatskoga jezika koji pokazuje autorov istraživački talent i minuciozan pristup jezičnoj građi.
Zaključak
Stručno je povjerenstvo zaključilo da je mr. Boris Kuzmić marljiv, savjestan i talentiran, da je njegov stručni i znanstveni rad osobito uspješan te da udovoljava uvjetima natječaja. Stručno povjerenstvo moli Vijeće da prihvati predloženi zaključak.
Stručno povjerenstvo:
1. dr. sc. Mira Menac-Mihalić, docent
2. dr. sc. Mladen Kuzmanović, docent
3. dr. sc. Stjepan Damjanović, redoviti profesor
U Zagrebu, 27. rujna 2001.
Dr. sc.
Mira Kolar, red. prof.
Dr. sc.
Marijan Maticka, izv. prof.
Dr. sc.
Nikša Stančić, red. prof.
Na
temelju čl. 46. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (Narodne novine,
br. 59/96) Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici
održanoj 18. lipnja 2001. izabralo nas je u stručno povjerenstvo za davanje
mišljenja ispunjava li znanstveni novak Ivica
Šute uvjete za izbor izvan natječajnog postupka u istraživačko zvanje
mlađeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest,
grana nacionalna povijest u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u
Zagrebu. Nakon uvida u dokumentaciju podnosimo Vijeću sljedeće
I Z
V J E Š Ć E:
Ivica
Šute je od 15. studenog
1998. znanstveni novak na projektu "Gospodarsko i politika u Hrvatskoj od
1900. do 1970." Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u
Zagrebu. On je 1998. upisao poslijediplomski studij i sada se nalazi u završnoj
fazi izrade magistarskog rada.
Budući da su ispunjeni svi zakonski
uvjeti predlažemo Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu da
izabere izvan natječajnog postupka u istraživačko zvanje mlađeg asistenta za
znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijesti, grana nacionalna
povijest.
Zagreb, 7.
rujna 2001.
Stručno povjerenstvo:
_________________________
(dr.
sc. Mira Kolar, red. prof.)
_________________________
(dr.
sc. Marijan Maticka, izv. prof.
_________________________
(dr.
sc. Nikša Stančić, red. prof.)
dr. sc. Nikša Stančić, red. prof.
dr. sc. Drago Roksandić, izv. prof.
dr. sc. Petar Korunić, red. prof.
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici održanoj 18. lipnja 2001. god. izabralo nas je u povjerenstvo za davanje mišljenja ispunjava li Kristina Milković uvjete za izbor u istraživačko zvanje mlađeg asistenta (izvan javnog natječaja) u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nakon uvida u dokumentaciju podnosimo Vijeću sljedeće
i z v j e š ć e :
Kristina Milković zaposlena je od 1. lipnja 2001. kao znanstveni novak u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. God. 2000. upisala je poslijediplomski studij na Odsjeku za povijest istog fakulteta.
Time su ispunjeni svi zakonski uvjeti za izbor u predloženo istraživačko zvanje, te Fakultetskom vijeću
p r e d l a ž e m o
da Kristinu Milković izabere u istraživačko zvanje mlađeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijesti, grana nacionalna povijest u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U Zagrebu, 2. srpnja 2001. god.
Povjerenstvo:
dr. sc. Nikša Stančić, red. prof.
dr. sc. Drago Roksandić, izv. prof.
dr. sc. Petar Korunić, red. prof.
dr. sc. Nenad Moačanin, izv. prof.
dr. sc. Nikša Stančić, red. prof.
dr. sc. Drago Roksandić, izv. prof.
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta na sjednici održanoj 18. lipnja 2001. god. izabralo nas je u povjerenstvo za davanje mišljenja ispunjava li znanstveni novak Kornelija Jurin Starčević uvjete za izbor izvan natječajnog postupka u istraživačko zvanje mlađeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijesti, grana nacionalna povijest. Nakon uvida u dokumentaciju podnosimo Vijeću sljedeće
i z v j e š ć e :
Kornelija Jurin Starčević je od 1. 7. 2000. znanstveni novak u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. God. 2000. upisala je poslijediplomski na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Time su ispunjeni svi zakonski uvjeti, te Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu predlažemo da Korneliju Jurin Starčević izabere izvan natječajnog postupka u istraživačko zvanje mlađeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijesti, grana nacionalna povijest.
U Zagrebu, 3. srpnja 2001. god.
Povjerenstvo:
dr.sc. Nenad Moačanin, izv.prof.
dr. sc. Nikša Stančić, red. prof.
dr. sc. Drago Roksandić, izv. prof.
Odsjek za talijanistiku
Filozofski fakultet – Zagreb
Zagreb, 29. lipnja 2001.
FAKULTETSKOM VIJEĆU
FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU
Predmet: Izbor mr. sc. Ivane Jerolimov, znanstvenog novaka,
u istraživačko zvanje asistenta
Na sjednici Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta održanoj 18. lipnja 2001. imenovani smo u stručno povjerenstvo za izbor mr. sc. Ivane Jerolimov, znanstvenog novaka, u istraživačko zvanje asistenta (bez javnoga natječaja) u Odsjeku za talijanistiku. Stoga podnosimo Vijeću sljedeće
I Z V J E Š Ć E
Mr. sc. Ivana Jerolimov rođena je l6. rujna 1971. godine u Zagrebu, gdje je i maturirala 1990. u Obrazovnom centru za jezike. Akad. godine 1990./199l. upisala je studij talijanskoga jezika i književnosti i opće lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je u rujnu 1996. godine obranivši s izvrsnom ocjenom diplomski rad iz suvremenog talijanskoga jezika. Poslijediplomski znanstveni studij lingvistike – smjer talijanski jezik upisala je na našemu fakultetu akad. godine 1997./1998., da bi 12. ožujka 2001. godine s izvrsnim obranila magistarski rad iz područja suvremene talijanske frazeologije pod naslovom Frazeološki izrazi leksičkog polja glave u talijanskom jeziku i njihovi ekvivalenti u hrvatskom.
U siječnju 1997. kandidatkinja se zapošljava na projektu Rano učenje stranoga jezika, pa do rujna 1999. predaje taliajanski jezik u Osnovnoj školi Augusta Šenoe. Školske godine 1998./1999. bila je mentor studentima talijanskoga jezika pri održavanju praktičnoga dijela nastave kolegija iz metodike. U svibnju 1998. položila je stručni ispit za zvanje nastavnika talijanskoga jezika.
Od rujna 1999. do veljače 2000. radi u Školi stranih jezika SOVA i u privatnoj školi PRENS. Od ožujka 2000. do siječnja 2001. vodi nastavu talijanskoga jezika u Otvorenom učilištu AGORA.
U zimskom semestru akad. godine 2000./2001. kao vanjski suradnik vodila je nastavu talijanskih jezičnih vježbi prve godine studija na Odsjeku za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U obavljanju toga posla pokazala je visok stupanj pedagoške spremnosti.
Kandidatkinja stalno radi na usavršavanju znanja talijanskoga jezika. Još za vrijeme studija 1991. godine dobila je jednomjesečnu stipendiju za boravak na Sveučilištu za strance u Perugi, a nakon diplome pohađala je intenzivne konverzacijske tečajeve visokoga stupnja u centru KOINE' u Bologni (ljeto 1997. i 1998.). Ljeti 1999. sudjelovala je na tečaju za nastavnike talijanskoga jezika u Firenci. U srpnju 2000. u Rimu je pohađala individualni tečaj za usavršavanje jezika u centru DILIT International House.
Osim talijanskim, kandidatkinja se aktivno služi engleskim, španjolskim i francuskim jezikom, što je došlo do izražaja u korištenju širokog dijapazona relevantne literature pri pisanju magistarskoga rada.
Mr. sc. Ivana Jerolimov od rujna 1998. dopredsjednica je Hrvatskoga udruženja profesora talijanskoga jezika (APLI Croazia). Od siječnja 2000. članica je Europskog društva za frazeologiju i paremiologiju (EUROPHRAS). O osnutku i radu spomenutoga društva izvijestila je u časopisu Strani jezici (2000., XXIX, br. 1-2, str. 119-121). Uz spomenuti stručni rad, valja navesti i kandidatkinjin prijevod s hrvatskoga na talijanski 22 kartice teksta turističkog materijala pod naslovom Cetinska krajina (Logos, Split, 1998.).
Sveučilište u Trentu dodijelilo je mr. sc. Ivani Jerolimov devetomjesečnu istraživačku stipendiju Alpe Adria, koju koristi od prosinca 2000. Mentor joj je prof. dr. Patrizia Cordin. O tijeku svojega istraživanja (Alcuni fenomeni dell'italiano parlato nella stampa quotidiana trentina) kandidatkinja je izlagala u okviru seminara prof. dr. Cordin Avviamento alla ricerca linguistica, kojim se apsolventi lingvistike Sveučilišta u Trentu pripremaju za pisanje diplomskih radnji.
Od 1. svibnja 2001. kandidatkinja je zaposlena kao znanstvena novakinja za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti na znanstveno-istraživačkom projektu br. 130708, na kojemu je glavni istraživač dr. sc. Mate Zorić, prof. emeritus.
Iz onoga što smo izložili proizlazi da je mr sc. Ivana Jerolimov veoma perspektivna mlada lingvistica, s naglašenim interesom za istraživanje suvremenog talijanskoga jezika, a s uspjehom se već okušala i u fakultetskoj nastavi. Zato predlažemo Fakultetskomu vijeću da mr. sc. Ivanu Jerolimov izabere u istraživačko zvanje asistenta (bez javnoga natječaja) u Odsjeku za talijanistiku.
Dr. sc. Maslina Ljubičić, izv. prof.
Dr. sc. Smiljka Malinar, izv. prof.
Dr. sc. Nives Sironić-Bonefačić, izv. prof.
Zavod za lingvistiku
Filozofskoga fakulteta
Ivana Lučića 3
Zagreb
Predmet: Izvješće o radu znanstvenog novaka Bože Bekavca
ZNANSTVENO-NASTAVNOM VIJEĆU
FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU
Kao glavni istraživač projekta 130718 Računalna obradba hrvatskoga jezika u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta podnosim izvješće o radu znanstvenoga novaka BOŽE BEKAVCA.
2. Tijekom godine sudjelovao je u izradbi probne inačice Hrvatskog nacionalnog korpusa od ukupno 9.156.446 pojavnica, te postavljanja korpusa na Internet (http://www.hnk.ffzg.hr/),
3. Položio sve propisane ispite i predao sve seminare na poslijediplomskom studiju opće lingvistike,
4. Napisao i predao magistarski rad pod naslovom Primjena računalnojezikoslovnih alata na hrvatske korpuse u službeni postupak obrane (imenovano je i povjerenstvo),
5. Održao radionicu (workshop) o XML-u na konferenciji Croinfo2000 u Dubrovniku dana 17. listopada 2000. Prezentacija se radionice može naći i na adresi: http://www.hnk.ffzg.hr/xml-ws01/
6. Izradio Web-sučelje probne inačice za pretraživanje korpusa s pomoću XML/XSL tehnologije. Predan je sažetak za prezentaciju ovoga rada na idućoj TELRI (Trans-European Language Resuorce Initiative) konferenciji u Banskom, Bugarska od 8 do 11 studenog 2001. Rad se nalazi na adresi: http://www.hnk.ffzg.hr/xml/
7. Član je HFD-a i HDPL-a i redovito prati aktivnosti ovih udruga.
Svojim se radom i zalaganjem Božo Bekavac pokazao kao vrlo sposoban i vrijedan znanstveni novak koji u potpunosti udovoljava postavljenim zahtjevima. Stoga molim Vijeće da prihvati ovo izvješće i proslijedi ga Ministarstvu znanosti i tehnologije.
U Zagrebu, 18. rujna 2001.
Doc. dr. Marko Tadić
Glavni istraživač projekta
Zavod za lingvistiku
Filozofskoga fakulteta
Ivana Lučića 3
Zagreb
Predmet: Izvješće o radu znanstvene novakinje Ivane Simeon
ZNANSTVENO-NASTAVNOM VIJEĆU
FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU
Kao glavni istraživač projekta 130718 Računalna obradba hrvatskoga jezika u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta podnosim izvješće o radu znanstvene novakinje Ivane Simeon.
3. Tijekom godine sudjelovala je u izradbi probne inačice Hrvatskog nacionalnog korpusa od ukupno 9.156.446 riječi-pojavnica.
4. Uredno je ispunila sve dosadašnje obveze na poslijediplomskom studiju lingvistike.
5. Sudjelovala je na jezičnome savjetovanju HDPL-a Primjena novih tehnologija u proučavanju jezika održanom 19. i 20. svibnja 2000. u Opatiji, s referatom "Uloga paralelnih korpusa u strojnom prevođenju i prevođenju s pomoćnim prevodilačkim programima". Referat je predan za tisak za Zbornik radova sa savjetovanja.
6. Sudjelovala je na konferenciji EAMT-a (EUROPEAN ASSOCIATION FOR MACHINE TRANSLATION) u Ljubljani 11. i 12. svibnja 2000.
7. Sudjelovala je na 5. TELRI seminaru održanom 21.-23. rujna 2000. u Ljubljani.
8. Članica je SDJT-a i HDPL-a i redovito prati aktivnosti ovih udruga.
Svojim se radom i zalaganjem Ivana Simeon pokazala kao vrlo sposobna i vrijedna znanstvena novakinja koja udovoljava postavljenim zahtjevima i više nego što se to od nje zahtijeva. Stoga molim Vijeće da prihvati ovo izvješće i proslijedi ga Ministarstvu znanosti i tehnologije.
U Zagrebu, 3. srpnja 2001.
Doc. dr. Marko Tadić
Glavni istraživač na projektu 130718
Zavod za lingvistiku
Filozofskoga fakulteta
Ivana Lučića 3
Zagreb
Predmet: Izvješće o radu znanstvene novakinje Mislave Bertoša
ZNANSTVENO-NASTAVNOM VIJEĆU
FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU
Kao glavni istraživač projekta 130718 Računalna obradba hrvatskoga jezika u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta podnosim izvješće o radu znanstvene novakinje MISLAVE BERTOšA koja je na projekt 130718 primljena nakon obustavljanja rada na projektu 130739 Supostavne gramatike: hrvatska i francuska uslijed smrti glavnoga istraživača.
3. Još na projektu 130739 kolegica Bertoša radila je na prikupljanju literature o supostavnim gramatikama, a sudjelovala je i u nastavi predmeta Lingvistika XX. stoljeća na studiju opće lingvistike na Odsjeku za lingvistiku.
4. Uredno je ispunila sve dosadašnje obveze na poslijediplomskom studiju lingvistike.
5. U travnju 2001. prijavila je magistarski rad.
6. Sudjelovala je na jezičnome savjetovanju HDPL-a Primjena novih tehnologija u proučavanju jezika održanom 19. i 20. svibnja 2000. u Opatiji, s izlaganjem »Homonimija i psiholingvistika«.
7. U lipnju 2001. prešla je na projekt 130718 Računalna obradba hrvatskoga jezika na kojem je prije dvije godine surađivala kao student.
8. Objavljeni su joj sljedeći radovi:
9. Časopisu Folia onomastica Croatica predala je članak Ex incognitis genitoribus. Prezimena nahoda iz tršćanskog brefotrofija tridesetih godina XIX. stoljeća, ocijenjen kao izvorni znanstveni rad, koji će biti objavljen u sljedećem broju
10. Prijavila se za sudjelovanje na znanstvenome skupu Istraživanja govora koji će se u prosincu 2001. održati u Zagrebu
11. Dobila je stipendiju za pohađanje dvotjedne Fifth Maynooth Summer School in Celtic and Medieval Irish Studies na National University of Ireland u Maynoothu u Irskoj. Školu je pohađala u kolovozu 2001.
Svojim se radom i zalaganjem Mislava Bertoša pokazala kao sposobna i vrijedna znanstvena novakinja koja u svemu udovoljava postavljenim zahtjevima. Stoga molim Vijeće da prihvati ovo izvješće i proslijedi ga Ministarstvu znanosti i tehnologije.
U Zagrebu, 18. rujna 2001.
Doc. dr. Marko Tadić
Glavni istraživač na projektu 130718
Povjerenstvo za ocjenu magistarskoga rada Od teksta do predstave – književnost i novo hrvatsko kazalište devedesetih Marina Blaževića
Fakultetskom vijeću
Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Izabrani dana 10. rujna 2001. na sjednici Fakultetsko vijeća Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u povjerenstvo za ocjenu magistarskoga rada znanstvenoga novaka na Odsjeku dramaturgije Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Marina Blaževića pod naslovom Od teksta do predstave – književnost i novo hrvatsko kazalište devedesetih, podosimo Vijeću sljedeće
Magistarski rad Marina Blaževića Od teksta do predstave – književnost i novo hrvatsko kazalište devedesetih izrađen je pod mentorskim vodstvom prof.dr. Nikole Batušića na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Rad obasiže 240 stranica, a podijeljen je na osam poglavlja: 1. Uvod (str. 1 – 4); 2. Gavelološki polilog (str. 5 – 27); 3. Bilješka o pojmovima: izvedba, predstava, tekst (str. 28 – 38); (Po)novo kazalište (str. 57 – 88); 6. Hrvatsko (novo) glumište (str. 89 – 129); 7. Dva puta prema novom teatru (str. 130 – 223; 7.1. Prvi put – Paradoksi glume po Gavelli, str. 130 – 183 i 7.2. Drugi put – Promatranja usporavanja, str. 185 – 223); 8. Zaključak (str. 224 – 230). Popis abecedno navedene literatura broji 160 jedinica (str. 231 – 240). U radu se nalazi i 123 bilježaka pod crtom numeriranih in continuo.
Polazeći od pretpostavke francuskoga semiotičara kazališta Patricea Pavisa kako “dramski tekst u mukama rađa kazališnu predstavu” (1988), a slijedeći i misao Rolanda Barthesa (1978) da je “kazalište tijelo sastavljeno iz mnoštva organa različitih oblika”, Blažević na temelju teorijskih premisa najznačajnijih analitičara novoga kazališta iz posljednjih triju desetljeća 20. st. (među kojima prevladavaju semiotičari Marco de Marinis, Erika Fischer-Lichte, Tadeusz Kowzan i Anne Uebersfeld, postmodernisti različitih usmjerernja kao što su Johannes Birringer, Régis Durand, Josette Féral, Elinor Fuhs, Hans-Ties Lehmann i Patrice Pavis te sociolozi i antropolozi novoga kazališta Elin Damond, Richard Schechner i dr.) nastoji otkriti i potom analizirati bitna obilježja onoga aspekta novoga hrvatskoga kazališta devedesetih godina koje u svojim performativnim (predstavljačkim) oblicima nije više neraskidivo povezano s književnodramskim predloškom kao neporecivim ishodištem vlastite scenske slike. U teatrološkim analizama puta između ishodišta-teksta i konačnoga cilja – predstave u okvirima novijega nacionalnoga glumišta, Blažević je posebnu pozornost posvetio teorijskim izvodima Branka Gavelle, a potom i ostalih hrvatskih kazališnih teoretičara u široku generacijskom luku od Vladana Švacova do Vjerana Zuppe i Lade Čale Feldman.
Na putu prema analizi “novoga kazališta” Blažević je posebnu pozornost morao posvetiti u nas često rabljenoj, teatrološki važnoj sintagmi “književnost u kazalištu”, koja je posebnu vrijednost i značenje dobila u teorijskim i kazališnopovijesnim raspravama hrvatskoga redatelja i kazališnoga teoretika Branka Gavelle (1885 – 1962). U novom kazalištu dramski, odnosno literarni predložak ne oblikuje više onakvu “teološku pozornicu” za koju je Derrida utvrdio “kako vrijedi dokle god se predmnijeva da predstavom gospodari govor”, već dolazi do raskola između književnosti i kazališta, a zatim teksta i predstave/izvedbe, što će dovesti do nove teatralizacije teatra, kako Blažević, varirajući jedan od poznatih Mejerholjdovih termina, naziva performativna obilježja novoga kazališta koje “naspram pozadine lokalne kazališne tradicije pa i njezinih aktualno nacionalno (a po potrebi i nacionalistički) funkcionalnih invencija, može prikupljati prava za svoju legitimnu i znakovitu upotrebu”. Posvuda, pa tako i u hrvatskome glumištu.
Prema Blaževiću, novo kazalište u nas možemo detektirati
već i u nekim Gavellinim teorijskim postavkama iz sredine šezdesetih godina,
ali praksom će se ono kristalizirati u brojnim Parovim zagrebačkim i dubrovačkim
predstavama sedamdesetih (S. Mihalić – Grbavica,
S. Grum – Događaj u gradu Gogi,
Krleža – Aretej i Kristofor Kolumbo i dr.) da bi prave
vrijednosti polučilo svršetkom osamdeseih i početkom devedestih u okviru
festivala “Eurokaz”, kao i na pozornicama Teatra &td, Varaždina, Teatra
EXIT, HNK Split, ZKM-a i nekih drugih. S druge pak strane, autor u devedesetim
godinama uočava i neke primjere “dvolične rekonstrukcije” načete “teološke
sheme” hrvatskoga glumišta, a sve u svezi određenih sociopolitičkih
karakteristika tranzicijskoga procesa i u hrvatskoj državi i na nekim njezinim
tradicijskim pozornicama. Na taj način novo
kazalište kao izvaninstitucionalno i politički neodvisno smijemo smatrati
putokazom prema novim teatarskim spoznajama, onakvim kakve su predočene i u
Gavellinim teorijskim pretpostavkama i u razmišljanjima novijih naših
kazališnih kazališnih teoretika i praktičara.
Magistarskim radom Od teksta do predstave – književnost i novo hrvatsko kazalište devedesetih Marin Blažević pokazao je kako se uspješno i samostalno može baviti znanstvenim radom. S pozicije semiotičke analize suvremenoga kazališnog čina kojemu predložak predstavi (bez obzira u kakvu ga obliku prihvaćaju njezini izvodioci) nije više nedodirljivo polazište, Blažević je utvrdio da ne samo u europskoj, već i u scenskoj praksi hrvatskoga novog kazališta prevladavaju oni oblici koji proizlaze iz performansa s nizom obilježja neverbalnoga teatarskog izraza. Ta je činjenica razvidna iz pristupnikovih analiza nekih recentnih predstava (naročito Usporavanja i Nesigurna priča B.Jelčića i N.Rajković) kao i interpretacije teorijskih izvoda njihovih autora. Hrvatsko novo kazalište Blažević smatra onakvim nastavkom Gavellinih postulata u kojima se on zalagao za “podizanje vrijednosti čovječjeg života” kao i za “socijalnu odgovornost umjetničkoga stvaranja”.
Povjerenstvo
drži da bi u prilog što boljem utvrđivanju i vrednovanju relevantnih
teatroloških činjenica (što je u slučaju tranzitorne naravi kazališne umjenosti
od golema značenja), rad u konačnoj (“uvezanoj”) verziji morao sadržavati i
prijeko potreban teatrografski materijal (preslici kazališnih cedulja i dr.),
što pristupnik ima u pripravi. Povjerenstvo također upozorava pristupnika da za
konačnu verziju rada one citate iz literature koji su navedeni u izvornom
jeziku, prevede na hrvatski.
Ovaj rad pokazuje kako pristupnik raspolaže bogatim teatrološkim znanjem, kako se suvereno kreće u brojnoj, najnovijoj inozemnoj i domaćoj stručnoj literaturi i kako svaki segment svojih zaključaka analitički precizno i logično argumentira. Smionost ponekih autorovih izvoda temeljenih na sociopolitičkim analizama najnovijega hrvatskoga glumišta (1990 – 2000) samo dokazuju kakvo smo burno razdoblje prošli ne samo u svakodnevnim političkim zbivanjima, već i na različitim našim pozornicama – od onih s obilježjima nacionalne aure, do onih rubnih ili posve anonimnih. Blaževićeve spoznaje o suodnosu predloška predstavi i kazališnoga čina u novom hrvatskom kazalištu devedesetih godina vrijedan su prinos hrvatskoj teatrologiji, a napose povijesti do sada malo istraženoga segmenta najnovijega nacionalnog kazališta.
Predlažemo stoga Vijeću Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da prihvati ovo izvješće te da pristupniku Marinu Blaževiću omogući nastavak postupka za stjecanje stupnja magistra znanosti.
U Zagrebu, 26. rujna 2001.
Povjerenstvo
Dr.sc. Boris Senker, red.prof.
Dr.sc. Nikola Batušić, red. prof.
Dr.sc. Andrea Zlatar, izv. prof.
Odsjek za psihologiju
Filozofski fakultet
Zagreb
Vijeće
Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na sjednici održanoj 16. srpnja 2001. godine imenovalo nas je u Stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Jadranke Kolenović Đapo. Povjerenstvo je razmotrilo magistarsku radnju Jadranke Kolenović Đapo, pa podnosi Vijeću skupno
I Z V J E Š Ć E
Magistarska radnja Jadranke Kolenović Đapo, s naslovom Humor kao način suočavanja sa stresom, obuhvaća 99 stranica teksta, 7 priloga, te popis od 49 stručnih i znanstvenih radova i knjiga iz domaće i strane literature.
U uvodnom dijelu svoje radnje kandidatkinja daje iscrpan prikaz nekoliko teorija humora, posebice psihoanalitičke teorije, teorije inkongruentnosti i teorije superiornosti. Uvodni dio posvećen humoru završava prikazom humora kao načina suočavanja, te pregledom važnijih istraživanja humora kao moderatora stresa. Na kraju uvodnog dijela iscrpno je prikazan Lazarusov model psihološkog stresa.
Kandidatkinja na temelju pregleda istraživanja zaključuje kako je uloga smisla za humor u sučeljavanju sa stresorima još uvijek nedovoljno razjašnjena, pa bi je stoga trebalo provjeriti u području psihosocijalne prilagodbe na ratne traume, osobito zato što se ipak i među znanstvenicima i među laicima sklonost humoru smatra izrazito poželjnom i korisnom osobinom. Kandidatkinja je svojim ispitivanjem pokušala odgovoriti na pitanje koliki je doprinos humora, kao općeg stila suočavanja sa stresnim situacijama, na kratkoročnu i dugoročnu prilagodbu i vrijeme oporavka nakon traumatskih događaja i to u okvirima interakcijskog modela stresa.
Pokazateljima kratkoročne posstraumatske prilagodbe bile su varijable procjena uspješnosti suočavanja te trajanje oporavka. Kriterijske varijable dugoročne posttraumatske prilagodbe bile su posttraumatske stresne reakcije; opće psihosocijalno funkcioniranje, depresivnost te anksioznost.
Istraživanje je provedeno tijekom 1998. godine na 242 studenata treće i četvrte godine Filozofskog fakulteta, Fakulteta kriminalističkih znanosti i Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu. Većina sudinika u ispitivanju provela je vrijeme rata u Republici Bosni i Hercegovini, a samo 13 osoba nije za vrijeme rata živjelo u Bosni i Hercegovini. Ispitane osobe doživjele su tijekom rata u prosjeku 11 traumatskih događaja, tj. bile su višestruko traumatizirane.
Ispitivanje je obavljeno u dva navrata. Sudionici su najprije odgovarali na upitnike kojima su prikupljani demografski podaci, podaci o njihovim iskustvima tijekom rata, načinima suočavanja te poslijeratnoj prilagodbi. Nakon dva tjedna primijenjeni su testovi za ispitivanje smisla za humor.
Dobiveni rezultati pokazali su da je većina ispitanika najstresniji događaj za vrijeme rata procijenila kao prijetnju ili gubitak (98.3%), a samo su četiri osobe najteže traumatsko iskustvo procijenile kao izazov. Strategije sučeljavanja uključuju na prvom mjestu religiju i fatalizam, a na zadnjem upotrebu humora.
Procjene kratkoročne prilagodbe pokazale su da se većina ispitanika s teškim traumatskim iskustvima nosila djelomično (45.8%) ili prilično uspješno (42.7%). Kako se radi o samoprocjeni, danoj dvije i pol godine nakon završetka rata, o njezinoj subjektivnosti najbolje govore podaci o trajanju oporavka, za kojeg 50.7% sudionika navodi da je bio dugotrajan, a čak 12% smatra da još nije ni postignut.
Podaci o dugoročnoj prilagodbi pokazuju da kod žena postoji više posttraumatskih reakcija nego kod muškaraca, izraženija depresivnost, te više simptoma anksioznosti. Sve su te razlike u odnosu na muškarce statistički značajne. Zanimljiv je, međutim, podatak da se veći broj tegoba utvrđenih kod studentica, ne reflektira i na njihovu uspješnost studiranja, pa u tom području nisu utvrđene statistički značajne razlike između žena i muškaraca.
U testovima za ispitivanje smisla za humor sarajevski su studenti i studentice postigli niže rezultate od studenata u Hrvatskoj, Austriji i Italiji. To je, s jedne strane, vjerojatno posljedica činjenice da se radi o višestruko traumatiziranim osobama, a s druge se strane vjerojatno radi i o određenim kulturalnim razlikama.
Kandidatkinja je utvrdila da je korištenje humora povezano s bržim oporavkom nakon traumatskih iskustava. Na temelju hijerarhijskih regresijskih analiza rezultata u primijenjenim upitnicima i testovima, u kojima je kandidatkinja razlikovala ulogu humora kao osobine ličnosti, kao strategije suočavanja s konkretnim događajem i kao opći stil suočavanja sa stresnim situacijama, moguće je zaključiti da se humor kao način suočavanja s konkretnim traumatskim događajem koristi kod primarnih procjena stresora. Utvrđeno je i da humor značajnije utječe na kratkoročne ishode i posttraumatske stresne reakcije, dok su kriterijske mjere dugoročne posttraumatske prilagodbe pokazale samo medijatornu ulogu humora u predikciji depresivnosti i općoj psihosocijalnoj prilagodbi pojedinca.
Jadranka Kolenović Đapo provela je složeno istraživanje utjecaja humora u psihosocijalnoj prilagodbi višestruko traumatiziranih osoba, koje nužno uključuje i neke metodološke nedostatke i ograničenja. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku studenata i studentica dvije i pol godine po završetku rata. Dugo vremensko razdoblje koje je proteklo od trenutka traumatizacije do trenutka ispitivanja moglo je na različite načine djelovati na samoprocjene ispitanih osoba, a metodološka je komplikacija i što se ispitane osobe razlikuju po količini vremena koje su tijekom rata provele u opkoljenom Sarajevu. Nepoznati su, dakako, i utjecaji (pozitivni i negativni) kojima su sudionici ispitivanja bili izloženi tijekom te dvije i pol godine, pa je stoga gotovo nemoguće jasno odrediti glavne čimbenike manje ili više uspješne psihosocijalne prilagodbe ispitanih osoba. Samo je po sebi razumljivo da je u ratom razorenoj Republici Bosni i Hercegovini bilo nemoguće pronaći mlade osobe nedotaknute ratom, pa se stoga prikupljeni rezultati mogu uspoređivati samo s onima dobivenima na normativnim uzorcima, što pak onemogućava kontrolu utjecaja kulturalnih čimbenika na rezultate u testovima smisla za humor.
Usprkos navedenih teškoća i metodoloških manjkavosti, magistarski rad Jadranke Kulenović Đapo vrijedan je znanstveni doprinos u području traumatske psihologije, naročito traumatske psihologije, koja do početka 90-ih godina prošlog stoljeća nije u nas gotovo ni postojala. Kandidatkinja je sama prevela i prilagodila nekoliko upitnika za ispitivanje različitih aspekata psihosocijalne prilagodbe, a prva je i pokušala svojim istraživanjem odrediti ulogu smisla za humor u prilagodbi na izuzetno teška traumatska iskustva. Prikladnim složenim statističkim postupcima kandidatkinja je nastojala maksimalno iskoristiti prikupljene podatke, te s dužnim oprezom protumačiti nalaze svog istraživanja. Iako njezin rad postavlja više pitanja nego što nudi odgovora upravo je i u tome dio njegove znanstvene vrijednosti, osobito zato što je kandidatkinja svjesna navedenih gotovo neizbježivih poteškoća i nedostataka istraživanja, pa stoga stručno povjerenstvo predlaže Vijeću da prihvati pozitivnu ocjenu predloženog magistarskog rada i dopusti kandidatkinji pristup obrani.
U Zagrebu, 21. rujna 2001.
Povjerenstvo:
Dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof.
Dr. sc. Mirjana Krizmanić, red. prof. u miru
Dr. sc. Lidija Arambašić, docentica
Prof. dr. sc. Zvonko Lerotić
Prof. dr. sc. Ivan Cifrić
Zagreb, 28. rujna 2001.
Fakultetsko vijeće
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ocjena magistarskog rada Tarika Kulenovića “Sociologija
religije u djelu Michaela Novaka”.
Odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, donesene 18. lipnja 2001., imenovani smo u stručno povjerenstvo za ocjenu magistarskog rada Tarika Kulenovića pod naslovom “Sociologija religije u djelu Michaela Novaka”.
Nakon
što su članovi Stručnog povjerenstva
primili i proučili magistarski rad Tarika Kulenovića, podnose skupni
i z v j e š t a j
Magistarski rad Tarika Kulenovića “Sociologija religije u djelu Michaela Novaka” obrađuje monografskom metodom radove jednog od veoma značajnih američkih filozofa i sociologa religije, koji se posvetio istraživanju odnosa kršćanstva, posebice katolicizma, i liberalne demokracije.
Magistarski rad T. Kulenovića ima 190 stranica, od čega Uvod, pet poglavlja (l.Sociologija religije; 2. Biografija i pregled radova M. Novaka; 3. Definiranje pristupa socijalnom pitanju; 4. Novakova interpretacija katoličkog socijalnog nauka, katolicizma i liberalizma; 5. Reinterpretacija Maxa Webera u knjizi “Duh demokratskog kapitalizma”) i Zaključak, ukupno 185 stranica, te pet stranica sitnog sloga bibliografije.
Iz opsežnog opusa M. Novaka ( od 1964. – 2000. godine napisao je 19 knjiga, uz to je više od dvadeset godina redoviti kolumnista u poznatim američkim časopisima i magazinima), Kulenović izdvaja u magistarskom radu posebno one dijelove koji osvjetljavaju dvije veoma važne teze za sociologiju religije. Prva se tiče pozitivnog procesa sekularizacije katolicizma i katoličkog socijalnog nauka koji ide u pravcu prihvaćanja vrijednosnih zasada liberalne demokracije. Taj se poces naziva transformacijom tradicionalne i izolirane u religiju integriranu u demokratsko društvo. Druga teza koju Novak propituje tiče se razvoja institucionalne katoličke religije i njezina uspinjanja do one točke s koje može zajedno s protestantizmom i judaizmom biti okosnicom duhovnog obzorja liberalne demokracije. U tom smislu Kulenović govori o reinterpretaciji Maxa Webera u djelima M. Novaka.
Djela M. Novaka su manje poznata hrvatskom čitateljstvu, kao što su manje poznata djela iz europske demokršćanske tradicije, a pogotovo su slabo poznata američka neoliberalna škola, američki neokonzervativizam i američka Nova desnica kojima pripadaju njegova djela. U širem kulturno i politički doktrinarnom pogledu i u širem kontekstu sam neoliberalizam, koji se od kraja sedamdesetih pokazuje dominantnom političkom i ekonomskom doktrinom demokratskog svijeta ( nama poznat pod nazivljem reganomika i tačerizam) pojavljuje se u svoja tri oblika. 1. kao neokonzervativizam i Nova desnica, 2. kao libertarijanizam i 3. kao Novi socijalizam, Novi laburizam i “Treći put”. Ovaj širi kontekst u kojemu M. Novak intelektutalno živi, Kulenović analizira u poglavljima “Ujedinjenje Europe i demokršćanstvo”, “Nova desnica”, “Američko katoličko i socijalno učenje”, “Religijski pluralizam” i “Teologija oslobođenja”.
Neokonzervativne
doktrine američke Nove desnice omogućuju objašnjenje Novakovih radova iz
sociologije religije, tvrdi Kulenović.
Nova desnica je, piše on,
“...pokušala izazvati i
razvlastiti teorije koje su legitimirale progresivni rast moći države. U tom kontekstu, razvijen je
projekt sa neoliberalnim i
neokonzervativnim aspektom. Neoliberalne teorije su namjeravale reafirmirati
autonomiju tržišta, napr. tvrdeći da tržište bolje funkcionira kada je
ostavljeno na miru od strane države. U tom smislu, ekonomija i društveni život predstavljaju privatne sfere nad
kojima država nema zakonskog utjecaja”.
(s. 116) Tomu treba pridodati
restauraciju autoriteta, reda, javnog morala i discipline u pravnom i sigurnosnom pogledu, i samo u tom smislu
se podržava jačanje autoriteta države.
Shodno tome M. Novak je vidio
neokonzervativnu doktrinu kao
kopču preko koje bi se katolička
hijerarhija i katolička socijalna doktrina mogle uključiti ravnopravno s
protestantizmom i judaizmom u razvoju liberalno demokratskih društava. U tom
pogledu Kulenović analizira i provjerava po navedenim poglavljima teze iz
sociologije religije M. Novaka o sekularizaciji i transformaciji katolicizma
kako su ta dva procesa prisutna i u
enciklikama od “Rerum novarum” (1891) do
enciklika Ivana Pavla II “Laborem exercens” (1981), “Solicitudo rei
socialis” (1987) i Centesimus annus “ (1991), itd.
U prvom poglavlju pod nazivom “Sociologija religije” Kulenović analizira opće sociološke teorije religije i teorije sekularizacije, uvodeći nas u smisao temeljnih kategorija i u razumijevanje klasičnih imena iz ovoga područja. On navodi kako autoriteti u ovom području smatraju da sekularizacija nije samo proces odvajanja i slabljenja utjecaja institucionalnih crkava i same vjere na tokove društva, već je to sve više proces u koji ulazi i sam vjernik, pritisnut promjenama u društvu mijenjajući njegova do sada neupitna uvjerenja i pristupe.
U svom klasičnom postavu sekularizacija i dalje djeluje kroz smanjivanje participacije ljudi u vjerskim obredima, kroz diferencijaciju i odvajanje vjerskih institucija od neposrednog utjecaja na društvene institucije, kroz religijski pluralizam, putem generalizacije kršćanskih vrijednosti, kroz proces individuacije vjerskog doživljaja, kroz transformaciju nadnaravnog u osmišljavanje sekularnih pojava i kroz pocese desakralizacije.
U drugom poglavlju “Biografija i pregled radova Michaela Novaka” Kulenović nas upoznaje s biografijom i znastvenim radom M. Novaka. Porijeklom iz Slovačke, završio teologiju, potom je bio profesorom filozofije i sociologije religije na mnogim američkim sveučilištima, od Harvarda do Američkog instituta za poduzetništvo. Bio je novinar i kolumnista u američkim tjednicima Newsday i Forbesu. Novak ima i treću, političku dimenziju svoje karijere , uglavnom kao politički savjetnik. Bio je član Predsjednikove radne grupe za ekonomsku pravdu (1985. – 1987.) i američki predstavnik u Komitetu za ljudska prava UN-a od 198l. – 1983.
Kulenović je sistematizirao Novakov znanstveni opus u četiri razdoblja. U prvome (1964. – 1971) Novak artikulira svoje područje istraživanja: to su filozofija samospoznaje i proučavanje vjerskih uvjerenja i subjektivnosti. Posebice se bavi proučavanjem promjena katoličkog vjerskog identiteta nakon II Vatikanskog koncila. Značajna djela tog razdoblja su “A New Generation: American and Catholic” (1964), “Belief and Unbelief - A Philosophy of Self-Knowledge” (1965). U drugom razdoblju (1972. – 1978.) Novak istražuje američku kulturu, etnicitet, kulturni pluralizam, povijest slavenskih doseljenika, itd. U trećem razdoblju (1982. – 1986.) piše najvažnija svoja djela o odnosu demokratskog kapitalizma i katoličke socijalne doktrine. To su “The Spirit of Democratic Capitalism” (1982), “Freedom with Justice: Catholic Social Thought and Liberal Institutions” (1984), “Will it liberate? Question about Liberation Theology” (1986). U četvrtom razdoblju (od 1989. ) Novak radi na temama, kojima Kulenović daje skupni naziv “Kulturna ekologija slobode”. Riječ je o temama kulturne ekologije kao nove discipline i artikulacije moralnosti. U tom su razdoblju važna Novakova djela “The Catholic Ethic and the Spirit of Capitalism” (1993) i “The Fire of Invention: Civile Society and the Future of Corporation”
(1997).
Razmatrajući osnovnu tezu o sekularizaciji i transformaciji institucionalnog katolicizma, Kulenović piše kako je M. Novak razložio razvitak Katoličkog socijalnog nauka, koji počinje s oštrom opozicijom kapitalizmu i liberalizmu, da bi nakon mnogih uključivanja i isključivanja iz suvremenog života došli do II Vatikanskog koncila i Ivana Pavla II i njegove usmjerenosti na pitanja ljudske slobode, uključujući oblike njezina postojanja u liberalnoj verziji demokracije.
U trećem dijelu pod naslovom “Definiranje pristupa socijalnom pitanju” Kulenović sistematski i temeljito raščlanjuje Novakove analize katoličkog socijalnog nauka, Američko katoličko socijalno učenje, probleme teologije oslobođenja. Da bi u tome bio uspješan Kulenović temeljito analizira Katolički socijalni nauk , doktrinu Nove desnice i europsko demokršćanstvo. U ovom poglavlju Kulenović piše o tome kako se Katolička crkva u promjenama iz feudalizma u liberalne oblike demokracija držala triju konstanti: 1. Neupitnosti papinstva kao posvemašnjeg autoriteta, 2. Katolička crkva je jedina prava i nepogrešiva, a tu svoju poziciju Crkva treba čuvati hijerarhijom i povlaćenjem crkve u izolaciju i “geto” od pokvarenog i profanog svijeta, i 3. Crkva će se braniti od svjetovnih neprijatelja centralizacijom, dogmatskim učenjem i enciklikama. Tek Ivan XXIII (1958. – 1963. ) prekida sa odlukom o izolaciji i “getoizaciji” Crkve na II Vatikanskom koncilu. Tada nastaje program “Aggiornamento” pod čime se mislilo na osuvremenjivanje i prihvaćanje društvenog i političkog realiteta u samoj crkvenoj doktrini.
U
četvrtom dijelu s naslovom “Novakova interpretacija katoličkog socijalnog
nauka, katolicizma i liberalizma” Kulenović posebno analizira Novakovu
knjigu “Catholic Social Thought and
Liberal Institutions: Freedom with Justice”(1984) Novak u toj knjizi obrazlaže
odbijanje Katoličke crkve da prizna novu demokratsku stvarnost i pozitivne trendove liberalnih procesa. Umjesto toga
crkvena je hijerarhija po Novaku, piše Kulenović, odbijala liberalizam jer je on
ugrožavao neupitni autoritet i
tradiciju religije učenjem o slobodi savjesti, zato što je liberalizam inzistirao na individualnoj samosvijesti,
zato što je liberalizam branio i stvarao republikanske institucije, koje
su nanijele toliko zla i prolile mnogo nedužne
krvi, na pr. za Francuske revolucije. No, i umjesto tržišne ekonomije katolička je doktrina
zastupala ideologijske
vrijednosti “tradicionalizma zapadno europskog seljačkog života”. (str. 135).
Tek je realno iz tog zatvorenog svijeta
izašao tvrdi Novak, piše Kulenović,
Ivan Pavao II , koji je prepoznao važnost tržišta za ekonomiju, ljudskih prava za politiku i društvo te slobodu za ljudsko dostojanstvo i opći
napredak.
U
petom poglavlju “Reinterpretacija Maxa Webera u knjizi Duh demokratskog
kapitalizma” Kulenović piše kako Novak daje pregled povijesti i realnog razvitka prakse i teorije liberalnog kapitalizma. Liberalni
kapitalizam je faktički rezultat prakse,
izborene slobode, čovjekove praktične mudrosti i volje za napretkom.
Svrha detaljne analize liberalnih zasada demokracije u ovoj
Novakovoj knjizi ima za svrhu, kako navodi Kulenović, da uvjeri teologe i druge utjecajne ljude u Crkvi kako su vrijednosti demokratskog kapitalizma
ne samo konzistentne već i podupiru kršćanske vrijednosti. M. Novak opširno izlaže Weberovo shvaćanje odnosa protestantske etike i duha
kapitalizama. Kulenović posebno
naglašava Novakovu
reinterpretaciju Weberova djela,
u tom smislu što Weber nije uzeo u obzir neporecivu važnost demoratskih
institucija i demokratskih poredaka u zapadno –europskim društvima za opstanak
liberalnog tipa demokracije i ekonomije.
U istom pravcu je Novakovo inzistiranje
da razvoj kapitalizma nije
rezultat velikog utjecaja znanosti i
racionalnosti, već daleko više praktične mudrosti i iskustva vještog upravljanja dobrima u nesigurnim uvjetima stvaranja tržišta.
Tu
vrstu praktične mudrosti i vještine snalaženja na tržištima, vještinu
održavanja liberanih institucija
prvi su , istina, izborili protestantski dijelovi kršćanstva i zapadno europski judaizam, ali danas već i
katolicizam hvata korak i postaje
integrirani dio liberalno demokratskih doktrina i prakse. Postupnim
prihvaćanjem ovih datosti, misli Novak, katolicizam napušta svoju tradicionalnu
i izoliranu poziciju i preuzima važnu ulogu u izgradnji duha demokratskog
kapitalizma. Ovo u punom smislu vrijedi
prvenstveno za američki katolicizam, ali ta se transformacija istina osjeća i u drugim zemljama gdje je
katolicizam izrazito prisutan i utjecajan.
Z a k l j u č a k
Povjerenstvo
drži kako je T. Kulenović u svome magistarskom radu pružio temeljitu analizu
sociologije religije u djelu Michaela Novaka, vjerno i logički
rašlanjujući dvije vrlo važne teme koje čine
okosnicu njegova rada. To je teza o sekularizaciji i transformaciji
institucionalne katoličke doktrine, posebice u transformaciji katoličkog
socijalnog nauka u pravcu prihvaćanja
kako realiteta tako i vrijednosti
na kojima počiva liberalno demokratski poredak. Isto tako je precizno i logički dosljedno analizirao
Novakovu tezu o reinterpretaciji
teorije M. Webera, u smislu da se
katolicizam od svog tradicionalnog vrijednosnog postava uzdigao do
položaja integrativnog elementa suvremenog društva.
Stoga
u skladu s navedenim izvještajem Stručno povjerenstvo daje pozitivnu ocjenu magistarsom radu Tarika Kulenovića “Sociologija
religije u djelu Michaela Novaka” i
smatra da ovaj magistarski rad u
potpunosti ispunjava kriterije vrlo
uspješnog magistarskog rada, pa iz toga razloga
p r e d l a ž e
Fakultetskom
vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu da prihvati pozitivnu ocjenu
magistarskog rada Tarika Kulenovića “Sociologija religije u djelu Michaela
Novaka”, te da odobri obranu rada i odredi povjerenstvo.
Stručno povjerenstvo
Prof.
dr. sc. Vjekoslav Mikecin
Prof.
dr. sc. Zvonko Lerotić
Prof.
dr. sc. Ivan Cifrić
Broj: 230
Zagreb, 28. rujna 2001.
Predmet: Izvješće stručnoga povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Radomira Šajnovića stečene na Filozofskome fakultetu u Novom Sadu.
FAKULTETSKOME VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA
Radomir Šajnović, hrvatski državljanin, upisao je 1973. godine studij engleskoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu u Novom Sadu. Postavši apsolventom, zaposlio se kao turistički vodič i, potom, kao nastavnik engleskoga jezika u osnovnoj školi, te sudjelovao u Domovinskom ratu. Nakon razvojačenja nastavio je i dovršio
studij anglistike
diplomiravši 17. siječnja 2001. godine i stakao stručni naziv profesora
engleskog jezika i književnosti.
Uvodom u ovjerene prijepise indeksa i diplome, usporedbom nastavnoga plana i programa te uzevši u obzir i ostale uvjete propisane Člankom 8. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjdodžbi i diploma, utvrdili smo da se molitelju može priznati potpuna istovrijednost stečene diplome s diplomom profesora engleskoga jezika i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prof.dr. Damir Kalogjera
Prof.dr. Jelena Mihaljević Djigunović
Prof.dr. Sonja Bašić
Broj: 231
Zagreb, 28. rujna 2001.
Predmet: Izvješće stručnoga povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Svetlane Arbutine stečene na Filozofskome fakultetu Masarykovog sveučilišta u Brnu
FAKULTETSKOME VIJEĆU FILOZOFSKOGA FAKULTETA
Svetlana Arbutina, hrvatska državljanka, upisala je 1991. godine petogodišnji studij engleskoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu Masarykovog sveučilišta u Brnu u Češkoj republici. Diplomirala je 9. travnja 1998. godine i stekla visokoškolsku naobrazbu u studijskoj struci: engleski jezik i književnost - jednopredmetni studij.
Moliteljica traži piznavanje potpune istovrijednosti stečene strane diplome s diplomom diplomiranoga anglista.
Uvidom u ovjerene prijevode diplome, uvjerenja o završnome državnom ispitu, potvrde o položenim ispitima, usporedbom nastavnoga plana i programa te uzevši u obzir i ostale uvjete propisane Člankom 8. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma, utvrdili smo da se moliteljici može priznati potpuna istovrijejdnost stečene diplome s diplomom diplomiranog anglista Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prof.dr. Damir Kalogjera
Prof.dr. Jelena Mihaljević Djigunović
Prof.dr. Sonja
Bašić
Odsjek za psihologiju
Filozofskog fakulteta u Zagrebu
FAKULTETSKOM VIJEĆU
FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU
Predmet: Izvještaj o zahtjevu Suzane Ištvanfi za nostrifikaciju diplome stečene na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu, SRJ
Suzana Ištvanfi, hrvatska državljanka, rođena 1974. u Osijeku, diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu 30.6. 2001. g.
Uvidom u priloženu
dokumentaciju, a posebno pregledom indeksa, kopije i prijepisa diplome kao i prijepisa nastavnog plana i
programa studija, povjerenstvo je utvrdilo da je riječ o četverogodišnjem
studiju psihologije koji svojim opsegom, trajanjem i sadržajem najvećim dijelom odgovara dodiplomskom studiju psihologije na Odsjeku
za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Držimo da razlike nisu takve
prirode da bi se morale propisati dodatne obveze. Moliteljica je priložila i izjavu o tome da molbu za potpuno
priznavanje diplome podnosi prvi put.
Zaključujemo da se diplomi Suzane Ištvanfi stečenoj na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu može priznati potpuna istovrijednost diplomi “diplomiranog psihologa” u Republici Hrvatskoj.
U Zagrebu, 20.9.2001.
Stručno povjerenstvo:
dr.sc. Vlasta Vizek Vidović, red.prof.
dr.sc. Vladimir Kolesarić,
red.prof.
dr.sc. Dean Ajduković, red.prof.
Odsjek za psihologiju
Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Zagreb, 22. rujna 2001.
Predmet: Izvješće i prijedlog u vezi priznavanja potpune istovrijednosti
fakultetske diplome iz psihologije Katarine Gornik
Stručno povjerenstvo za podnošenje izvješća i prijedloga u postupku zahtjeva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome iz psihologije Katarine Gornik razmotrilo je sljedeće dokumente: diplomu iz psihologije s Filozofskog fakulteta u Ljubljani, Slovenija, nastavni plan, diplomski rad, indeks i domovnicu.
Povjerenstvo je utvrdilo da je Katarina Gornik, rođena 12. 4 1976., u Splitu, državljanka Republike Hrvatske, stekla sveučilišnu diplomu iz psihologije 2001. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani nakon četverogodišnjeg studija psihologije. Nastavni plan i program koji je zahtjevateljica završila ne razlikuje se znatno od plana i programa studija psihologije koji se izvodi na našem fakultetu.
Povjerenstvo je stoga zaključilo da je diploma Katarine Gornik stečena na Filozofskom fakultetu u ljubljani potpuno istovrijedna fakultetskoj diplomi “Diplomiranog psihologa” u Republici Hrvatskoj.
Stručno povjerenstvo:
Prof.dr.sc. Dean Ajduković
Prof.dr.sc. Vlasta Vizek Vidović
Prof.dr.sc. Vladimir Kolesarić
Fakultetskom vijeću
Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Predmet: Okresek Christine, priznavanje diplome.
Na sastanku 6.09.01. Vijeće odsjeka za romanistiku imenovalo je komisiju u sastavu: Dr.Nenad Ivić, izv.prof, predsjednik; članovi: Dr.Ingrid Šafranek, izv.prof i dr. Jere Tarle, izv, prof.
Komisija donosi slijedeći izvještaj:
Kandidatkinja Christine OKRESEK traži da joj se prizna istovrijednost magistarske diplome radi nastavka obrazovanja u Hrvatskoj (upisivanje doktorskog studija). U tu svrhu, kandidatkinja je podastrla transkripte i svjedodžbe dodiplomskog studija na Univerzitetu u Beču te tekst diplomskog rada.
Uvidom u dokumentaciju, komisija zaključuje da dodiplomski, četverogodišnji studij koji je kandidatkinja završila ne može ni u kojem slučaju biti istovrijedan poslijediplomskom studiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te da se kandidatkinji ne može priznati istovrijednost magistarske diplome u svrhu upisivanja doktorskog studija.
Dr.Nenad Ivić, izv. prof. predsjednik
Dr.Ingrid Šafranek, izv.prof. član
Dr.Jere Tarle, izv. prof. član
Fakultetskom vijeću
Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Predmet: Priznavanje istovrijednosti strane diplome radi nastavka naobrazbe u Republici Hrvatskoj Svetlani Ivanovi Karadžovi (iz Republike Bugarske)
Izvješće povjerenstva
Svetlana Ivanova Karadžova (r. 19723 godine) završila je Studij bugarske filologije na Sveučilištu Sv. Ćiril i Metodije u Velikom Trnovu u trajanju od deset semestara. Iako je dva semestra polazila magistarski studij, diplomirala je radom Folklorna kultura Banatskih Bugara (nekad i sad) koji ne možemo priznati adekvatnim našim magistarskim radovima. Pored kolegija iz bugarske filologije S. I. Karadžova položila je niz opće- i poredbenoslavističkih kolegija te ruski jezik i književnost i poljski jezik. Gledano kvantitativno studij odgovara našem jednopredmetnom studiju, pa iako se u svemu ne može izjednačiti s našim studijem, predlažemo Vijeću da se Svetlani I. Karadžovi prizna diploma dipl. slaviste (s osobitim obzirom na bugarsku filologiju) te da joj se, uz uobičajeni postupak, odobri upis u poslijediplomski trogodišnji doktorski studij, što je i njezina želja.
Stručno povjerenstvo:
Dr. Zvonko Kovač, izv. prof.
Dr. Borislav Pavlovski, izv. prof.
Dr. Dušan Marinković, docent
Zagreb, 30. rujna 2001.
slavensku filologiju
Filozofski fakultet
Znanstveno – nastavnom vijeću
Molba za odobrenje demonstratora za školsku godinu 2001 / 2002.
Molimo da nam odobrite pomoć demonstratora u knjižnici za školsku godinu 2001 / 2002. Troškove njihovih demostratura solidarno snose Odsjeci za kroatistiku i slavistiku.
Demonstratori obavljaju pomoćne poslove u knjižnici, otpremanje pošte, razvrstavanje novopristiglih časopisa, pospremanje vraćenih knjiga, fotokopiranje, pomoć na odjelu za posudbu (u knjižnicu je upisano oko tisuću studenata i profesora sa svih odsjeka Fakulteta). Čitaonica radi svakog dana od 9 do 16 sati, utorkom od 9 do 20 sati, pa demonstratori dežuraju i u čitaonici. Željeli bismo angažirati sljedeće studente: Tihana Nakomčić, Tajana Korkut, Ivana Turčić, Ana Marija Dodigović, Željka Veverec, Sanja Štimac, Ivana Budanko.
Srdačno vas pozdravljamo i unaprijed zahvaljujemo.
Pročelnik Odsjeka za kroatistiku
_____________________
dr. Vlado Pandžić
Pročelnik Odsjeka za slavistiku
______________________
dr. Zvonko Kovač
Voditeljica Knjižnice
U Zagrebu, 4. rujna 2001. _______________________
Sanja Slukan
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Odsjek za informacijske znanosti
Katedra za bibliotekarstvo
Zagreb, 20. rujna 2001.
Fakultetskom
vijeću
Filozofskoga
fakulteta
Predmet: Molba za odobrenje slobodne studijske godine
Molim Fakultetsko vijeće da mi odobri korištenje slobodne studijske godine i to tijekom ljetnog semestra 2001./2002. i zimskog semestra 2002./2003. akademske godine. Moje nastavne obveze redovito su bile 8 sati tjedno. Slobodnu studijsku godinu koristila bih za dovršenje udžbenika za studente informacijskih znanosti te kraće studijske boravke u Njemačkoj i Sloveniji. Nastavu bih (iz klasifikacije i klasifikacijskih sustava) koncentrirala u semestru 2001/02 i 2002/03. Nastavu iz predmeta Sustavi za označivanje i pretraživanje držala bi mr.sc. Aida Slavić (koja će do moga odlaska završiti doktorat). Ispite bih održala prema utvrđenim rokovima. Napominjem da do sada nisam koristila pravo na slobodnu studijsku godinu.
Zahvaljujem na razumijevanju
Prof.dr.sc.
Jadranka Lasić-Lazić
Prof. dr. sc. Ivan Cifrić
Odsjek za sociologiju
Zagreb, 1. listopada
2001.
Predmet: SLOBODNA
STUDIJSKA
GODINA - Izvješće
FAKULTETSKOM VIJEĆU
FILOZOFSKOG FAKULTETA
U
ZAGREBU
Na prijedlog Fakultetskog
vijeća dekan mi je svojom Odlukom (broj 01-2-6-1999. od 18. ožujka 1999.
godine) odobrio korištenje slobodne studijske godine za znanstveni rad iz
problematike socijalne ekologije. S obzirom na potrebe pokrivenosti nastave na
Odsjeku za sociologiju odobreno je korištenje u dva dijela - u ljetnom semestru
akad. 1999/2000. i ljetnom semestru akad. 2000/2001. godine. Fakultetskom
vijeću i dekanu o aktivnostima u tom razdoblju podnosim ovaj
I Z V J E Š Ć E
1. Tijekom slobodne
studijske godine dovršio sam rukopis knjige "Bioetika i ekologija"
koja je i objavljena (Zaprešić: Matica Hrvatska, 2000, 222 stranice). U 2000.
godini objavljena je i knjiga "Moderno društvo i svjetski etos"
(Zagreb, HSD i Zavod za sociologiju, 2000, 262 str.
Objavio sam nekoliko
radova u časopisima ("Percepcija nekih odnosa crkve i države i uloga crkve
i religije u društvu". Sociologija sela, 38(147/148), 2000:227-269;
"Održivi razvoj i strategija zaštite okoliša". Socijalna ekologija,
9(3):233-248, 2000; "Ruralni metabolizam". Socijalna ekologija,
10(1-2):27-41, 2001. i nekoliko radova u zbornicima ("Znakovi nade i
tendencije beznađa u današnjem hrvatskom društvu". U: Kršćanska nada na
početku novoga stoljeća, Split: Crkva u svijetu, 2000:47-62; "Moderno
društvo i pretpostavke vizija svijeta". U: Znanost za 21. stoljeće,
Zagreb: AvH-klub, 2001:19-33.
3. Tijekom drugog dijela
slobodne studijske godine radio sam na tekstovima iz problematike okoliša i
ruralnog razvoja. (Napisano je oko 200 str. i nije dovršeno).
4. Radio sam na izradi
nekih dionica prijedloga novog Poslijediplomskog znanstvenog studija s
doktorskim studijam sociologije i koordinirao aktivnosti u svezi odobravanja.
Poslijediplomski studij je prošao sve potrebne instance i započeo s radom.
5. Za vrijeme slobodne
studijske godine održavao sam redovite ispite na dodiplomskom studiju u Odsjeku
za sociologiju.
6. Nastavio sam
uređivanje časopisa "Socijalna ekologija" koji je 2000. godine dobio
državno priznanje - plaketu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.
7. Sudjelovao sam u
pisanju izvještaja i obrani nekoliko magistarskih i doktorskih radova na
Odsjeku za sociologiju.
8. Sudjelovao sam s
pisanim prilozima na nekoliko skupova (Društvo i tehnologija, Opatija, 2000 i
2001.; Izazovi hrvatskoj poljoprivredi, Poreč, 2000; Znanost za 21. stoljeće,
Zagreb: AvH-klub, 2001) i nekoliko kolokvija (Perspektiven und Potenziale Forschungsfoerderung
der AvH-Stiftung in der Region Suedosteuropas, Bonn, 2000; Selo u tranzicjiji,
Zagreb: IDIS, 2001, Aktualna politika i zaštita okoliša, Zagreb: Društvo
novinara, 2001).
Zahvaljujem Odsjeku za
sociologiju, Fakultetskom vijeću i dekanu na odobrenoj slobodnoj studijskoj
godini i molim Fakultetsko vijeće da prihvati ovo izvješće.
prof. dr. sc. Ivan Cifrić