SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

Ul. Ivana Lučića 3, Zagreb

 

Klasa: 602-04/04-11/1

Ur. br.: 3804-850-04-4

Zagreb, 15. ožujka 2004.

 

 

 

 

 

 

P O Z I V

 

 

 

 

_____________________________________________________________

 

 

            Na osnovi članka 37. Statuta sazivam 5. izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja će se održati u ponedjeljak, 22. ožujka 2004. s početkom u 15,00 sati u Vijećnici fakulteta.

 

Za sjednicu predlažem sljedeći

 

DNEVNI RED:

 

 

 

1.  Programska osnova za zgradu knjižnica Filozofskog fakulteta.

 

2.  Reforma studija.

 

 

 

 

                                                                                                   Dekan

 

 

                                                                                  Prof. dr. sc. Neven Budak, v.r.

Filozofski fakultet

Povjerenstvo za izradu Programske osnove

za zgradu knjižnica Filozofskog fakulteta

 

Zagreb,  9. ožujka 2004.

 

 

 

Fakultetskom vijeću

o v d j e      

 

Predmet: dostava Prijedloga

 

Na sjednici 23. prosinca 2003. imenovali ste nas u Povjerenstvo zadaća kojega je bila da na osnovi:

–       postojeće dokumentacije (priređene za dobivanje lokacijske i građevinske dozvole),

–       potrebe da se pronađu odgovarajuća rješenja za smještaj građe, osoblja i korisnika i ponude suvremene knjižnične usluge i programi,

–       saznanja iz teorije i prakse izgradnje knjižničnih zgrada za potrebe visokoškolske nastave i znanstvenoga rada na sveučilištu,

–       te preporuka Vijeća,

priredi Prijedlog programske osnove za zgradu knjižnica Filozofskoga fakulteta (u daljnjem tekstu Prijedlog).

 

U Prijedlogu nudimo stručno viđenje primjerena smještaja korisnika, osoblja i građe (u zadanim prostornim okvirima) i optimalne organizacije suvremene fakultetske knjižnice.

 

Vodeći računa o preporukama Vijeća, željeli bismo posebno naglasiti:

–       da smo uvažili prijedlog da se u novoj zgradi “omogući formiranje jedinstvene koordinirane bibliotečne službe na čelu s voditeljem/koordinatorom službe”;

–       da se zalažemo za to da su bibliotekari ujedno predmetni stručnjaci, stručni suradnici u nastavi i znanstvenome radu, i da stoga trebaju “tijesno surađivati sa svojim matičnim odsjecima” (u odnosu na smjernice za izgradnju i upravljanje knjižničnim zbirkama, dogovore o kriterijima za smještanje manje tražene građe u spremišne prostore, predmetnu obradu i sl.);

–       da je u Prijedlogu prostorne dispozicije  polazište za objedinjavanje postojećih biblioteka bilo uvažavanje načela srodnosti i funkcionalnosti. Zahtjev da biblioteke ostaju u načelu cjelovite, uvažen je u onoj mjeri u kojoj će to biti moguće s obzirom na potrebu da se pažljivom selekcijom izdvoji manje tražena građa za spremišta u podrumu. Pritom je potrebno naglasiti, da Prijedlog Povjerenstva omogućuje smještaj cjelokupnog postojećeg fonda, tako da neće biti nužno dislociranje građe. Postupci u odnosu na priljev nove građe trebaju se utvrditi naknadno;

–       da se zalažemo za stručno utemeljenu izgradnju i upravljanje knjižničnim zbirkama, što uključuje i koordiniranu nabavu, osobito nabavu elektroničkih izvora informacija. Pritom, neprijeporna je uloga odsjeka u oblikovanju smjernica za izgradnju zbirki i njihovo vrednovanje;

–       izgradnja nove zgrade naprosto zahtijeva da se knjižnični proizvodi i usluge obavljaju uz primjenu najnovijih računalnih i telekomunikacijskih rješenja kako bi se osigurao cjelodnevan pristup građi i uslugama, visoka razina mrežnih usluga i sl.

–       preporučujući odsjecima da omoguće bibliotekarima postavljanje i primjenu kriterija za odabir građe koja je vrlo tražena, povremeno ili rijetko tražena, uvažavamo preporuku da se “prema potrebi omogući pojedinim odsjecima zadržavanje priručnog fonda potrebnog za održavanje nastave i ispita u prostorijama odsjeka”;

–       mišljenja smo da Prijedlog nudi kvalitetne radne prostore u novoj zgradi  za rad nastavnika i studenata, osobito u odnosu na istraživačku i problemsku nastavu. Tome u prilog govori podatak da je u novoj zgradi moguće rasporediti 665 radnih mjesta, od kojih su neka 'klasična' čitaonička mjesta, druga su namijenjena radu na računalima, a treća radu u manjim skupinama u izdvojenim studijskim prostorima (160 mjesta). Valja također naglasiti da Prijedlog nudi kvalitetan smještaj za 632.000 jedinica knjižnične građe s mogućim proširenjem do 700.000 jedinica, smještaj e-učionice i višenamjenske dvorane te niza posebnih djelatnosti i zbirki.

 

 

Naposljetku, vjerujemo da će Prijedlog poslužiti kao vrijedno uporište arhitektima za razradu ponuđenih zamisli i prijedloga.

 

 

 

Za Povjerenstvo

 

Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, v.r.

 

 

Programska osnova za zgradu knjižnica Filozofskog fakulteta

 

 

 

 

 

 

 

 

PROJEKTNA ZADAĆA (idejno rješenje)

 

Nova zgrada knjižnica Filozofskog fakulteta

 

 

 

 

 

 

 

Programsku osnovu priredili:

Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, Filozofski fakultet, Osijek

Blanka Ceković, dipl. knjiž., Filozofski fakultet Zagreb

Dr. sc. Marina Čizmić-Horvat, dipl. knjiž., Filozofski fakultet Zagreb

Prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, Filozofski fakultet Zagreb

Prof. dr. sc. Darko Novaković, Filozofski fakultet Zagreb

Marijana Mišetić, dipl. knjiž., Filozofski fakultet Zagreb

Doc. dr. sc. Jelka Petrak, knjiž. savjetnica, Središnja medicinska knjižnica

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

veljača, 2004.

 

 

SADRŽAJ:

 

 

Uvod                                                                                                                     3

  1. Lokacija i objekt                                                                                              5       
  2. Svrha i zadaće knjižnica Filozofskog fakulteta                                       6
  3. Knjižnice Filozofskog fakulteta danas – osnovni pokazatelji o djelatnosti, proizvodima i uslugama                                                                              10
  4. Podaci o korisnicima i potencijalnim korisnicima                                             14
  5. Izračun potrebne kvadrature objekta                                                              16
  6. Definicija i opseg projektne zadaće                                                                 18

A)    Arhitektonsko-građevinski dio                                                18

B)     Instalacije                                                                                          28

C)    Mjere zaštite u prostoru                                                                     29

D)    Unutarnje uređenje i oprema                                                              31

E)     Obavijesni elementi                                                                            33

F)     Okruženje                                                                                          34

  1. Upravljanje projektom                                                                       35
  2. Literatura                                                                                                       36
  3. Prilozi                                                                                                            37

Prilog br. 1.     Tablica izračuna potrebne kvadrature                                      38

Prilog br. 2.     Tablica s podatcima o predvidivoj opterećenosti

 pojedinih zbirki                                                                     39

            Prilog br. 3.      Dijagram predvidiva kretanja korisnika                                    40

            Prilog br. 4.      Dijagram predvidiva  kretanja osoblja                          41

            Prilog br. 5.      Dijagram predvidiva kretanja knjižnične građe             42                                                                                                     

 

 

 

UVOD

 

 

 

Izgradnja nove zgrade knjižnice Filozofskoga fakulteta potaknuta je potrebom da se pronađu odgovarajuća rješenja za smještaj građe, osoblja i korisnika, omogući racionalnije poslovanje i ponude suvremene knjižnične usluge i programi. Tradicionalno, knjižnice Filozofskoga fakulteta slijedile su organizacijski ustroj matične ustanove od osnutka i ustroja prvih katedarskih, zavodskih i odsječnih knjižnica.

 

Kao osnovne nedostatke postojećeg ustroja knjižnične djelatnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, valja izdvojiti:

–       ograničen pristup korisnika građi – odsječne i zavodske knjižnice nedovoljno su otvorene korisnicima s obzirom na broj sati i s obzirom na prostor koji je skučen do te mjere da ugrožava sigurnost ljudi, građe i opreme;

–       neodgovarajući smještaj i zaštitu građe; 

–       neodgovarajuće uvjete rada knjižničnog osoblja (radna mjesta djelatnika uglavnom su smještena u spremištu, loši mikrobiološki uvjeti itd);

–       nedovoljno korištenje informacijske tehnologije s obzirom na mogućnosti koje nudi računalno podržano poslovanje i informatizacija knjižnične djelatnosti, u rasponu od nabave i obrade građe do pružanja informacijskih i drugih usluga korisnicima;

–       opterećenost knjižničnog osoblja (koje je dvostruko osposobljeno – diplomirani knjižničari i predmetni stručnjaci) rutinskim poslovima, koje bi trebali obavljati pomoćni knjižničari;

–       nepostojanje strategije razvoja knjižnično-informacijske djelatnosti na Filozofskom fakultetu te zajedničkoga stručnog tijela koje bi se za tu djelatnost skrbilo.

 

Nova zgrada Knjižnice Filozofskog fakulteta trebala bi dugoročno riješiti postojeće probleme i ostvariti viziju razvoja suvremene knjižnice u nastavnom i znanstvenom okruženju čiji su potencijali poznati i unutar i izvan matičnog Sveučilišta i države.

 

Na izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća 23. prosinca 2003. javnim su izjašnjavanjem prihvaćene temeljne smjernice programskog rješenja središnje knjižnične službe Filozofskog fakulteta, koje se ovdje navode u izvornom obliku:

 

  1. Formiranje jedinstvene koordinirane bibliotečne službe na čelu s voditeljem/koordinatorom službe. Bibliotekari odsjeka uz ostale tekuće poslove zadržavaju ulogu bibliotekara stručnjaka za svoje područje.
  2. Prostorno objedinjavanje postojećih biblioteka po principu funkcionalnosti. Odsječke biblioteke zadržavaju svoje fondove, a u novom prostoru bit će smještene po načelu srodnosti struka/studijskih grupa (biblioteke ostaju u načelu cjelovite).
  3. Nabava bibliotečne građe bit će koordinirana, a odsjeci će zadržati ingerenciju nad nabavom stručnih knjiga sa svog područja. 
  4. Uz postojeće usluge uvesti nove na visoko informatiziranoj razini i osigurati pristup građi i uslugama (cjelodnevna otvorenost, mrežne usluge i sl.)
  5. Prema potrebi omogućiti pojedinim odsjecima zadržavanje priručnog fonda potrebnog za održavanje nastave i ispita u prostorijama odsjeka.
  6. U novoj zgradi osigurati radni prostor za rad nastavnika i studenata (znanstveni rad i učenje).

 

U Programskoj osnovi za knjižničnu zgradu Filozofskog fakulteta imenovano Povjerenstvo nastojalo je uvažiti navedene smjernice gdjegod je to bilo stručno razložno. Povjerenstvo ipak upozorava  da se u raspravama o izgradnji knjižničnih zbirki valja jasno odrediti prema pojmu nabave knjižnične građe, koja je jedan od segmenata procesa izgradnje i upravljanja ukupnim knjižničnim fondom na Filozofskom fakultetu. Stoga se preporučuje izrada smjernica za izgradnju i upravljanje knjižničnim zbirkama, što uključuje jasne kriterije nabave, selekcije, pročišćavanja i vrednovanja te sustavna istraživanja potreba korisnika.

 

Povjerenstvo također preporučuje da se u novoj zgradi omogući daljnji razvoj onih službi i usluga koje su se u dosadašnjemu radu knjižnica pokazale kao njihova značajna prednost, poglavito s obzirom na dvostruku osposobljenost sadašnjih knjižničnih djelatnika koji su istodobno diplomirani knjižničari i predmetni stručnjaci. Stoga su mjerodavni da, u suradnji s matičnim odsjecima, izgrađuju zbirke koje aktivno podržavaju i unapređuju znanstveno-nastavne procese matičnih odsjeka, stručno obrađuju građu i svojim znanjem i iskustvom ubrzaju dobivanje građe i pristup potrebnim informacijama.

 

 

1.  Lokacija i objekt

 

 

 

Objekt Knjižnica Filozofskog fakulteta zamišljen je na južnome slobodnom dijelu parcele predviđene za dogradnju, odnosno za proširenje Filozofskog fakulteta. Parcela je s istočne strane omeđena Krčkom ulicom iz koje je predviđen i kolni pristup za dopremu knjiga te pomoćni parkirališni prostor, a s njezine istočne strane i gospodarski pristup.

 

Objekt bi trebao omogućiti smještaj do 700.000  svezaka te osigurati najmanje 800 raznovrsnih korisničkih mjesta. U sklopu objekta predviđeni su prostori za voditelja/koordinatora i knjižnično osoblje te ekonomat Filozofskog fakulteta.

 

Predviđena visina objekta je:

Po + Pr + 5+ instalacijski kat

 

Zahtijeva se glavna veza nove zgrade i Knjižnica Filozofskog fakulteta (u arhitektonskom rješenju označeno kao Objekt “A”) s postojećom zgradom, a poželjna je i pomoćna veza.

 

Krčka ulica i južna servisna cesta predviđene su ujedno i kao interventni putovi.

 

2. Svrha i zadaće knjižnica

 

 

Svrha

Knjižnice Filozofskog fakulteta sudjeluju u obrazovnomu i znanstvenom radu koji se odvija na Fakultetu. One tom radu pridonose izgradnjom i upravljanjem zbirkama, izradom informacijskih pomagala i baza podataka te organiziranjem relevantnih knjižničnih službi i usluga.

 

 

Zadaće

Osnovne zadaće Knjižnica Filozofskog fakulteta, koje će biti ostvarene u novim prostorima su:

–        neometana, stručna i sustavna podrška znanstveno-nastavnom radu, učenju i trajnom učenju te podučavanje korisnika; 

–        sustavno planiranje i vođenje politike izgradnje knjižničnih zbirki te učinkovito upravljanje knjižničnim zbirkama i mrežnim izvorima informacija, uključujući sudjelovanje u konzorcijalnoj i usklađenoj nabavi na razini Fakulteta, Sveučilišta i/ili na nacionalnoj razini, u svrhu optimalne ponude izvora i građe primarnim i drugim zainteresiranim korisnicima;

–        postupno ujednačivanje stručne obrade knjižnične građe, uključujući prilagodbe nužne za smještaj građe u otvorenom pristupu u novoj zgradi (resigniranje, reklasificiranje, retrospektivna katalogizacija i retrospektivna konverzija podataka – potrebno je do useljenja u novu zgradu računalno obraditi cjelokupan fond), zadržavanje osobitosti obrađenoga fonda (npr. stručni katalozi, abecedni katalozi koji svjedoče o razvoju disciplina na Filozofskome fakultetu i osnova su za moguća buduća istraživanja), jednostavno premještanje građe iz spremišta u otvoreni pristup i obrnuto, u skladu sa zahtjevima nastave;

–        stvaranje uvjeta za reorganizaciju  djelatnosti u skladu sa Standardima za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj;

–        snažna korisnička orijentacija, cjelodnevna otvorenost, novi informacijski proizvodi, nove vrste usluga.

 

 

Načela i osnovna polazišta

 

Organizacija Knjižnica Filozofskog fakulteta u novoj zgradi trebala bi polaziti od načela srodnosti, funkcionalnosti i fleksibilnosti te omogućiti:

–       ponudu i razvoj različitog tipa usluga (općih, posebnih, trajnih, trenutnih, promjenjivih, prilagodljivih, zamjenjivih);

–       smještaj i izgradnju zbirki na osnovi srodnosti i funkcionalnosti:

–        prostorno objedinjavanje odsječnih zbirki i usluga za korisnike sličnih profila (npr. jezične studijske skupine, povijesne skupine);

–        organiziranje zbirki i usluga za korisnike srodnih potreba (referentna zbirka i informacijsko-referalna služba, zbirka i čitaonica časopisa, informacijske usluge koje pružaju predmetni stručnjaci uza svaku zbirku, programi poduke za uporabu nove tehnologije i nove usluge, kulturni programi, istraživački rad itd);

–        organiziranje zbirki s obzirom na potrebe čuvanja i zaštite, odnosno korištenja u posebnim uvjetima (npr. rara, multimedijska građa);

–       smještaj i kretanje korisnika u skladu s njihovim očekivanim potrebama: korištenje građe in situ, posudba izvan Knjižnice, međuknjižnična posudba, rad na računalima, studijski rad, rad u skupinama poradi jednostavnijih ili složenijih istraživanja;

–       smještaj i kretanje knjižničnog osoblja u skladu s njihovim poslovima na stručnoj/tehničkoj obradi i u korisničkim službama.

 

Podloga za oblikovanje Programske osnove za zgradu knjižnica Filozofskog fakulteta vizija je Knjižnica kao informacijskoga, obrazovnoga, kulturnoga i komunikacijskog središta svih studenata, nastavnika i suradnika.

 

Knjižnica kao informacijsko središte  treba omogućiti svojim korisnicima neposredan pristup svim vrstama znanja i obavijesti pohranjenih u vlastitim zbirkama, kao i u mrežno dostupnim  izvorima. Taj se cilj ostvaruje:

–        odabirom, prikupljanjem, stručnom obradom, zaštitom i davanjem na korištenje svih vrsta knjižnične građe: knjiga, časopisa i ostalih periodičkih izdanja (npr. zbornika, kataloga, službenih publikacija), elektroničkih izvora informacija, brošura, separata, posebno separata nastavnika i vanjskih suradnika;

–        izradom informacijskih pomagala dostupnih on-line (npr. skupnog kataloga);

–        odabirom, organizacijom, pohranom, održavanjem i poticanjem korištenja digitalnog arhiva, uključujući zbirku  radova nastavnika Filozofskog fakulteta;

–        organiziranjem knjižnične građe u zbirke s obzirom na vrstu medija i sadržaj;

–        organiziranjem primjerenih službi i usluga  (opće informacije, specijalne informacije, međuknjižnična posudba i sl);

–        osiguravanjem opreme koja svim studentima, nastavnicima, suradnicima u nastavi i djelatnicima omogućuje kvalitetan pristup informacijama, osobito novim izvorima informacija;

–        osiguravanjem usluga rezervacije, produljenja roka posudbe, dostave građe, savjeta knjižničara i sl: osobno, telefonski, faksom, elektroničkom poštom, on-line.

 

Knjižnica kao obrazovno središte – treba pružati osnovne uvjete za učenje osiguravajući potrebnu infrastrukturu i potporu svim razinama akademskog obrazovanja, samoobrazovanja i doživotnog učenja. Taj se cilj ostvaruje:

–       stručnim odabirom i organizacijom zbirki knjižnične građe na raznim vrstama medija iz svih disciplina i interdisciplinarnih studija koji se predaju i istražuju na Filozofskom fakultetu;

–       organizacijom posebnih zbirki (legati, zbirke za studente s posebnim potrebama, zbirke magistarskih i doktorskih radova i sl);

–       omogućivanjem uvjeta za rad u studijskim čitaonicama, sobama za individualni i skupni rad, elektroničkoj učionici;

–       ponudom usluge korištenja računala za pisanje, mikročitača i druge opreme, pomoći pri pisanju seminara, diplomskih i ostalih stručnih radova;

–       organiziranjem i provođenjem osmišljenih programa (npr. razvijanje informacijske pismenosti, samoučenja stranih jezika, učenja na daljinu, permanentnog obrazovanja, uključujući obrazovanje knjižničarskog osoblja i specijalne programe za ciljane skupine);

–       suradnjom sa srodnim ustanovama na svim razinama;

–       stalnim vrednovanjem knjižničnih zbirki, službi i usluga;

–       edukacijom korisnika za odabir i korištenje informacijskih izvora (usmjeravanje, upućivanje, evaluacija izvora).

 

Knjižnica kao kulturno središte mora:

–       osigurati da njezine zbirke budu otvorene javnosti – ponajprije omogućiti uvid u sadržaj zbirki i  sudjelovati u sustavima za međuknjižničnu posudbu;

–       promicati suradnju s hrvatskim i inozemnim kulturnim institucijama na dobrobit Fakulteta, Sveučilišta i šire zajednice, a  poglavito na dobrobit studenata Fakulteta;

–       poticati vrednovanje i razumijevanje kulturnoga naslijeđa i svih vrsta umjetnosti te omogućiti pristup izvedbama iz onih područja umjetničkog izričaja koja se studiraju na Fakultetu (izložbama knjiga, umjetničkih djela, projekcijama filmova, predstavljanjem knjiga, djela i autora iz različitih područja stvaralaštva i dr).

 

Knjižnica kao komunikacijsko središte treba omogućiti pristup znanju i informacijama i biti mjesto susreta svih pojedinaca i skupina koje djeluju i/ili studiraju na Fakultetu. Taj se cilj postiže:

–       pružanjem slobodnog pristupa informacijama i uslugama svim studentima, nastavnicima i suradnicima pod jednakim uvjetima, s ciljem da se omogući njihovo aktivno, stvaralačko sudjelovanje u obrazovnim procesima i istraživačkoj nastavi, u znanstvenom istraživanju i demokratskim procesima, pridonoseći na taj način razvoju Sveučilišta i napretku društva u cjelini;

–       organizacijom okruglih stolova, rasprava i tribina te susreta različitih društvenih i interesnih skupina, studentskih udruga i sl;

–       odabirom i organizacijom zbirki i usluga koje omogućuju korisnicima pristup općim javnim informacijama i specijalnim informacijama (primjerice, informacije o zapošljavanju, akademskoj razmjeni, mogućnosti studiranja na drugim sveučilištima i dr);

–       osiguravanjem odgovarajuće mrežne infrastrukture.

 

Ciljane skupine – kriteriji

 

Knjižnice u novoj zgradi oblikuju zbirke građe, službe, usluge i programe prema sljedećim kriterijima, istodobno uzimajući u obzir više kriterija:

 

Prema vrsti studija i obrazovnih programa

·        preddiplomski

·        diplomski

·        poslijediplomski/doktorski studij

·        izvanredni studij

·        programi za stalno stručno usavršavanje, odnosno cjeloživotno obrazovanje

 

Prema pristupu građi

·        otvoreni pristup

·        dostava građe iz spremišta za korisnike koji dolaze u Knjižnicu

·        pristup građi za korisnike u invalidskim kolicima

·        pristup preko mreže – korisnici koji traže usluge Internetom (virtualni korisnici)                                     

 

Prema dostupnosti građe

·        iz fonda knjižnicâ Filozofskog fakulteta

·        međuknjižničnom posudbom

·        virtualnom posudbom (korištenjem on-line dostupne građe)

·        dostavom građe (teško pokretnim korisnicima)

·        zbirkama za posebne skupine korisnika                 

 

Prema posebnim zbirkama i programima

·        znanstveni projekti

·        razvojni projekti 

 

 

3.  Knjižnice Filozofskog fakulteta danas – osnovni pokazatelji o djelatnosti, proizvodima i uslugama

 

 

Mjesto u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske

 

Vrijedne zbirke u knjižnicama Filozofskog fakulteta svjedoče o bogatoj znanstveno-nastavnoj djelatnosti od njegova osnutka do danas. Pojedine zbirke sadrže jedinice kulturno-povijesne baštine i stoga imaju važno mjesto u nacionalnim programima pohrane i zaštite pisane baštine.

 

Međutim, Knjižnice Filozofskog fakulteta, nemaju ulogu koja bi im pripadala s obzirom na stručni potencijal, kvalitetu zbirki i važnost Filozofskog fakulteta za hrvatsko visoko školstvo i znanost.

 

U novoj zgradi očekuju se uvjeti koji će omogućiti da se Knjižnice Filozofskog fakulteta nametnu kao jedan od temeljnih stupova knjižnično-informacijskog sustava u Hrvatskoj i ovome dijelu Europe.

 

 

Postojeća organizacija

 

Danas knjižnice, kao sastavni dijelovi matičnih odsjeka, pružaju podršku njihovu znanstveno-nastavnom radu.

Na Fakultetu danas djeluje 18 odsječnih knjižnica i Središnja čitaonica. U njima radi 26 diplomiranih knjižničara­ koji su ujedno i predmetni stručnjaci.

 

U odsječnim knjižnicama obavljaju se sljedeće zadaće:

–       sustavna izgradnja zbirki;

–        stručna obrada građe – formalna i sadržajna;

–        osigurava se korištenje i posudba građe;

–        informacijsko-referalna djelatnost i ostali organizacijsko-stručni poslovi;

–        smještaj i zaštita građe;

–        izrada kataloga i računalnih baza podataka, specijalnih bibliografija i drugih informacijskih pomagala;

–        poduka korisnika za služenje katalozima, bazama podataka i drugim informacijskim pomagalima;

–        mentorski rad sa studentima informacijskih znanosti;

–        zamjena vlastitih publikacija s drugim institucijama;

–        suradnja s drugim knjižnicama i ustanovama.

 

Knjižnična djelatnosti na Filozofskom fakultetu obavlja se u otežanim okolnostima i bez mogućnosti primjene Standarda za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj (1990):

–        26 djelatnika skrbi za fond od oko 600.000 jedinica građe i uz pomoć demonstratora pruža usluge za oko 7.000 korisnika na prostoru od 1.300 m˛;

–        stalno povećanje broja studenata i studijskih grupa ne prate odgovarajuća materijalna sredstva za nabavu građe, broj knjižničnog osoblja i prostorno širenje;

–        otežana je dostupnost i korištenje građe;

–        nema primjerenih radnih i osobito korisničkih prostora opremljenih suvremenom informacijskom tehnologijom;

–        pročišćavanje građe ne može se obavljati na stručno primjeren način;

–        ne izrađuju se bibliografije znanstveno-nastavnog osoblja;

–        međubibliotečna posudba nije sustavno organizirana;

–        ograničeno je organiziranje kulturnih aktivnosti (predstavljanje knjiga, autora, tribine, izložbe i dr).

 

Uključivanjem u projekt Ministarstva znanosti i tehnologije Sustav znanstvenih informacija (od svibnja 2001) knjižnice su poboljšale opremljenost suvremenom informacijskom tehnologijom, sustavno se radi na računalnoj obradi građe, a na WebPAC-u (www.ffzg.hr/knjiznice) su dostupni podaci o računalno obrađenom dijelu zbirki.

 

Usporedo s tim obavljaju se i osmišljavaju zajednički poslovi: nabava časopisa, nabava građe iz elektroničkih knjižara, korištenje on-line baza podataka, poduka korisnika, djelatnika i suradnika, planiranje novih zajedničkih poslova itd.

 

 

Statistički podaci za 2002. godinu

 

Tijekom godina na Filozofskom su fakultetu prikupljani podaci o poslovanju knjižnica, i to u okviru redovitih statističkih istraživanja koje provodi Državni ured za statistiku, vezano uz pisanje godišnjih izvještaja, ili pak uz ankete koje su potaknuli Bibliotečni odbor, Sveučilišni bibliotečni odbor, Katedra za bibliotekarstvo ili Razvojna služba pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. U Polazištima za elaborat o preustroju knjižnica na Filozofskom fakultetu iz 1999. obrađeni su podaci iz istraživanja koje su proveli dr. sc. A. Horvat (sredinom osamdesetih godina), Sveučilišni bibliotečni odbor (1991) i projektni tim NISKA (1997). Nakon toga, opsežno je istraživanje proveo projektni tim NISKA II (2002) te projekt Sustav znanstvenih informacija (2003), pa će se ovdje koristiti svi raspoloživi podaci iz tih dvaju najnovijih istraživanja.

 

Iz Tablice 1. razvidno je da  knjižnice Filozofskog fakulteta danas posjeduju ukupno 467.254 svezaka knjiga i 138.865 svezaka časopisa. Kako u ovoj fazi izrade idejnog rješenja nije moguće procijeniti kvalitetu fonda, odnosno utvrditi što je potrebno prenijeti u novu zgradu, a posebno u slobodan pristup, ovi su pokazatelji okvirni i služe  utvrđivanju optimalnog broja svezaka u otvorenom pristupu i u zatvorenom spremištu (uz poštivanje kriterija koje će predložiti diplomirani knjižničari–predmetni stručnjaci).

 

 

 

Postojeća prostorna i funkcionalna organizacija

 

Tablica br. 1. Pokazatelji o zbirkama i osoblju u odsječnim knjižnicama na Filozofskom fakultetu, 2002.  

 

 

knjige

časopisi

ocjen-ski

ostalo

računalno obrađeno

ukupno obrađeno (na listićima i u bazama)

ukup. neobr.

priljev knjige

priljev časop.

zapos-lenici

Knjižnica

nasl.

sv.

nasl.

sv.

knjige

časopisi

ostalo

knjige

časopisi

ostalo

 

 

 

 

Anglistika

23.210

28.000

186

10.298

58

 

2.974

186

58

23.210

186

58

576

1.421

26

1

Arheolog.

10.000

11.000

300

4.000

100

 

3.000

300

 

10.000

300

100

 

300

162

1

Etnolog.

6.903

7.015

402

6.020

57

 

2.275

52

 

6.103

402

 

462

137

19

1

Filozofija

14.950

16.991

61

1.292

115

 

842

61

 

14.950

61

 

0

337

26

1

Fonetika

8.746

 

214

 

214

1.622

4.661

41

1.622

8.746

214

1.622

0

?

19

1

German.

86.800

98.796

208

20.000

 

 

4.491

49

 

86.800

208

 

1.500

682

32

1

Infoznan.

2.903

4.103

208

 

633

 

2.903

208

633

2.903

208

633

0

1.248

37

1

Klas Filol.

15.000

19.000

32

884

 

 

1.200

 

 

13.000

85

 

11.800

2.000

13

1

Kompar.

7.271

9.899

87

660

43

 

7.271

87

43

7.271

87

43

0

1.421

14

1

Lingvis.

14.000

19.500

91

1.191

 

 

7.400

60

 

14.000

90

2.000

 

2.000

22

1

Pedagog.

11.871

16.871

30

3.800

223

 

1.208

0

0

11.871

30

223

0

114

15

1

Povijest

16.565

19.864

230

7.030

431

 

2.945

276

 

14.560

210

 

2.456

307

31

2

Pov. umj.

10.090

10.500

90

3.000

800

 

2.000

50

 

4.000

50

800

?

730

25

1

Psiholog.

8.300

10.000

180

10.000

1.890

 

4.600

180

1.890

4.600

180

1.890

3.700

500

34

1

Romanis.

17.284

36.734

395

5.185

104

 

4.576

27

 

26.501

395

 

887

1.493

32

2

Sociolog.

6.050

9.338

65

5.305

350

 

3.501

0

0

6.032

65

158

?

410

25

1

Slavist.

80.000

110.000

1.000

55.000

414

 

12.000

500

414

80.000

1.000

414

1.000

2.500

213

5

Talijan.

19.495

28.493

198

5.200

53

 

6.000

88

53

19.495

198

53

0

306

70

1

Čitaonica

750

1.150

 

 

 

 

750

 

 

750

 

 

 

130

 

2

ukupno

360.188

467.254

3.877

138.865

5.292

cca 2.000

74.597

16%

2.165

56% nasl

4.713

354.792

75%

3.969

5.993

22.381

16.036

815

26

 

 

 

Tijekom 2003. godine nastavljena je intenzivna računalna obrada, te je do siječnja 2004. ukupno računalno obrađeno  cca 25%  knjiga i cca 60% naslova  časopisa  (cca 110.000 bibliografskih zapisa).

 

 

 

Nadalje, godišnji priljev građe – cca 16.000 svezaka knjiga i cca 800 tekućih naslova časopisa, te očekivani rast broja jednica neknjižne građe – pokazatelji su koji upućuju na to da treba predvidjeti prostor za smještaj nove građe od cca 120 m2 godišnje, pravilno raspoređeno u skladu s  porastom pojedinih zbirki, odnosno predviđenih organizacijskih cjelina.

 

 

Zaključno

 

Raspoloživi kvantitativni podatci omogućili su izradu proračuna s obzirom na smještaj građe, korisnika, osoblja te korisničkih službi i usluga.

 

Stručne preporuke i praksa visokoškolskih knjižnica znatno se razlikuju s obzirom na specifične uvjete, ali osnovno polazište su stručni standardi (ACRL, SCONUL, IFLA).

 

Prema stručnim preporukama britanskog SCONULA (Standing Committee on National and University Libraries) za cca 5.000 redovitih studenata trebalo bi osigurati 6.250 m2 i 1.240 m2 za sljedećih deset godina (izračun na osnovi 1,25 m2 za svakog redovnog studenta i 0,2 m2 za svakog redovnog studenta u sljedećih deset godina čine zbroj od 0,40 m2 po radnom mjestu, 0,62 m2 za građu i 20% za osoblje i administraciju/pomoćne službe). 

 

 

 

 

4. Podaci o korisnicima i potencijalnim korisnicima

 

Podaci o korisnicima su ishodište za oblikovanje usluga i programa Knjižnica Filozofskog fakulteta u novom prostoru: 

 

a)      Temeljna polazišta za oblikovanje organizacijskih i programskih smjernica

 

Osnova za oblikovanje programskih smjernica djelovanja knjižnica Filozofskog fakulteta u novoj zgradi je vizija knjižnica kao informacijskoga, komunikacijskoga, obrazovnoga, kulturnoga i društvenog središta svih studenata (redovnih i izvanrednih, preddiplomaca i postdiplomaca) i nastavnika (stalno zaposlenih, gostujućih, vanjskih suradnika); koncept nove zgrade treba pratiti ciljeve i zadaće nove knjižnice.

 

b)      Podaci o korisnicima i potencijalnim korisnicima – polazište pri planiranju prostora u novoj zgradi i procjeni potreba korisnika

 

Ne postoje pouzdani podaci o stvarnim korisnicima. Prema podacima za 2002/2003. godinu na Filozofskom fakultetu upisano je 4.862 studenata na preddiplomskom studiju (649 na jednopredmetnim studijima, 3.859 na dvopredmetnim studijima i 354 (od toga 160 na geografiji) na ostalim studijima), oko 1.500 apsolvenata i preko 500 studenata na poslijediplomskim studijima. Kako 3.859 studenata pohađa dvije studijske grupe, zbroj korisnika knjižnica je veći. U prosjeku, godišnje doktorira 35 kandidata.

Na Filozofskom fakultetu zaposleno je 470 nastavnika i suradnika u nastavi. Vanjskih je suradnika cca 750.

 

Tablica br. 2. Podaci o studentima – predvidiva uporaba  pojedinih zbirki

 

Knjižnica Odsjeka za

broj studenata pojedinih studijskih grupa

Filozofiju

373

Pedagogiju

246

Psihologiju

279

Sociologiju

368

Informacijske znanosti

500

Arheologiju

160

Etnologiju (antropologija)

295

Povijest

841

Povijest umjetnosti

331

Fonetiku

178

Opću lingvistiku i orijen. studije

418

Klasičnu filologiju

188

Komparativnu književnost

333

Anglistiku

919

Germanistiku

532

Romanistiku

517

Talijanistiku

309

Kroatistiku/slavistiku

1.731

ukupno

8.518

 

 

U Knjižnici bi stoga trebalo osigurati cca 800 korisničkih mjesta različitog tipa i namjene – radna mjesta u čitaonicama časopisa i u referentnoj zbirci, radna mjesta uz svaku predmetnu cjelinu, posebne zbirke i zatvoreno spremište, radna mjesta za individualni i skupni studijski rad, radna mjesta za podučavanje za uporabu novih tehnologija, mjesta za odmor i opuštanje uz čitanje. Obvezno treba osigurati prikladna radna mjesta za osobe s posebnim potrebama, uključujući namjenski oblikovan namještaj i opremu.

 

Ako se znatan dio (rjeđe tražene) građe pohrani u spremište, tekuća i novija periodika objedini, posebna građa izdvoji u nekoliko manjih zbirki (referentna, muzikalije i AV, rijetka i vrijedna građa, magisteriji i doktorati) te uz posebne zbirke i zbirke građe posebne vrste osigura cca 190 radnih mjesta (omjer 6 radnih mjesta na 100 korisnika), uz stručne zbirke na pojedinim etažama, potrebno je osigurati 80 do 100 radnih mjesta (u omjeru od 8 do 10 mjesta na svakih 100 korisnika).


 

 

5. Izračun potrebne kvadrature objekta

 

 

Polazeći od zadane brutto površine u Objektu A koja je iskazana u Tablici br. 3, donose se podaci o raspoloživim brutto i netto površinama, kao zadani okvir za daljna promišljanja.

 

Tablica br. 3. Objekt A – Knjižnica Filozofskog fakulteta

 

ETAŽA

brutto

netto

podrum

1.490 m2

1.380  m2

prizemlje

1.195 m2

1.080  m2

1. kat

1.060 m2

890  m2

2. kat

1.075 m2

775  m2

3. kat

1.005 m2

865  m2

4. kat

   975 m2

890  m2

5. kat

   945  m2

875  m2

instalacijski kat

   260  m2

215  m2

ukupno

8.005  m2

 

6.970  m2

 

 

U posebnom prilogu (Prilog br. 1) prikazan je detaljan izračun kvadrature prostora prema razmještaju građe, opreme, radnih mjesta osoblja i korisnika, uz specifikaciju namjene svakog dijela prostora i načina na koji je izračun rađen.

 

Sveukupna procjena potrebnih prostora zasniva se na unaprijed zadanoj kvadraturi i obliku zgrade te rasporedu katova. Neraspoređen prostor od 20%, namijenjen dizalima, stubištu, sanitarijama i sl, ne razrađuje se u ovom dokumentu, samo se slijede okvirni podaci o potrebnoj kvadraturi.

 

Projekcija rasta zbirke izračunata je na osnovi  preporuka iz literature i stručne procjene knjižničara, a polazi od predvidiva rasta pojedinih zbirki i redovitog pročišćavanja i otpisa/premještanja građe. Sadašnji godišnji priljev građe od 16.000 svezaka knjiga, premda nedostatan, upućuje na mogući rast fonda za 160.000 do 200.000 jedinica u desetogodišnjemu razdoblju. Kako kapaciteti nove zgrade neće osigurati nesmetan rast zbirki, potrebno je predvidjeti postupno izdvajanje manje tražene građe da bi se ustupilo mjesto novijoj i traženoj građi.

 

Moguća su odstupanja od izračunate kvadrature za pojedine dijelove, i to u različitim postocima, ali najviše do 5%.

 

Programski prostori ne smiju biti manji od predviđenih kako bi knjižnica u potpunosti mogla ostvariti svoju informacijsko-komunikacijsku, edukacijsku i kulturnu ulogu.

 

Izračuni prostora za smještaj knjižnične građe različiti su (i do 50 %) kad se radi o smještaju u  zatvorenom spremištu ili u otvorenom pristupu.  Kako je predviđeno, spremišni prostor treba biti aktivnog tipa: pri nabavi kompaktusa treba odabrati tip koji omogućuje učestalo pomicanje polica.

 

Prostori za stručni rad knjižničara mogu podnijeti odstupanja od 10 %, ali  to ne smije negativno utjecati na proces njihova stručnoga rada.

 

Povjerenstvo preporučuje da se prostor od 200 m2, namijenjen za potrebe restorana, prenamijeni za potrebe knjižnice, odnosno centralnoga spremišta. Restoran je potrebno izmijestiti za što je već pronađeno alternativno rješenje.

6. Definicija i opseg projektne zadaće

 

Programska osnova obuhvaća sve relevantne podatke i primjedbe potrebne za izradu idejnog rješenja. 

 

Ovom projektnom zadaćom prikazani su:

 

a)      podaci bitni za projektiranje arhitektonsko-građevinskog dijela zgrade nove knjižnice

b)      napomene važne za projektiranje instalacija u prostoru nove zgrade knjižnice

c)      napomene o mjerama zaštite unutar prostora

d)      podaci bitni za koncipiranje unutarnjeg uređenja i opremanja prostora

e)      napomene bitne za obavijesne elemente

f)        važne napomene za uređenje okoliša

 

a)    Arhitektonsko-građevinski dio

 

1.      Elementi tlocrtnog rješenja

 

a)     korisnički prostori

·       vanjska jedinica za vraćanje knjižnične građe

·       glavni ulaz i predvorje

·       središnji posudbeno-informacijski pult

·       usluge međuknjižnične posudbe

·       čitaonica časopisa i novina

·       referentna zbirka i čitaonica

·       informacijsko-posudbeni pultovi na svakom katu

·       stručne zbirke u slobodnom pristupu s odgovarajućim brojem korisničkih radnih mjesta

·       prostori za fotokopirne strojeve i pisače

·       elektronička učionica

·       zbirka muzikalija i AV građe

·       višenamjenska dvorana

·       posebne zbirke (rara, legati, doktorati i magisteriji)

·       sanitarne prostorije za korisnike

b)     prostori za djelatnike

·       radni prostor za prijam i inventarizaciju građe

·       radni prostori za dipl. knjižničare–predmetne stručnjake

·       radni prostor za voditelja referentne zbirke i čitaonice

·       radni prostor  za voditelja čitaonice periodike

·       radni prostor za nabavu, zamjenu i obradu časopisa

·       ured voditelja/koordinatora Knjižnične službe FF-a

·       radni prostor za razvoj i održavanje računalnog sustava i digitalizaciju

·       radni prostor za zaštitu građe (preliminarna zaštita, sitni popravci)

·       sanitarne prostorije za djelatnike

c)      zatvoreni spremišni prostor za građu

·       zatvoreno spremište za časopise i novine (kompaktusi)

·       zatvoreno spremište za knjige (kompaktusi)

d)     ostali spremišni prostori

·       fakultetski ekonomat

·       spremište opreme i materijala za održavanje zgrade

e)     prostori energetskih i ostalih postrojenja

f)       komunikacije

·       hodnici, stubišta, dizala za osobe, dizala za građu

 

Pojedini se od navedenih prostora međusobno isprepliću.

 

Navedeni elementi za tlocrtno rješenje u novoj knjižnici (a1.) posebno su opisani u odjeljku 2. Funkcionalnost i raspored prostorija.

 

 

Organizacijske promjene u novoj zgradi

 

Znatno jača tehnološka podrška u odnosu prema sadašnjim uvjetima znači da će velik broj računala i pristupa mreži (uključujući mogućnost pristupa s vlastite opreme, kao što su prijenosna računala i PDA) biti raspoloživa korisnicima u javnom knjižničnom prostoru i u prostorima posebne namjene (studijske sobe za rad pojedinaca i skupina, računalna učionica, višenamjenska dvorana).

Korisnički prostori, zbirke i knjižnično poslovanje bit će organizirani na potpuno nov način.

 

Prostori namijenjeni korisnicima i osoblju doživjet će znatne promjene:

·       posebne zbirke (referentna zbirka, zbirka magistarskih i doktorskih radova)  i zbirke građe posebne vrste (zbirke stare i rijetke građe, muzikalija i AV građe) bit će izdvojene;

·       broj mjesta za studijski rad i čitanje će se znatno povećati;

·       referentna građa bit će objedinjena u jedinstvenu zbirku, s tim da se dio te građe (npr. dublete) može izdvajati i uz osnovne zbirke u slobodnom pristupu;

·       svi tekući naslovi časopisa i novina bit će izloženi i dostupni na jednome mjestu;

·       uz police za knjige i periodiku predviđene su i police za čvrste elektroničke medije (CD-ROM, DVD), za smještaj separata, dokumentacije i sl.

 

 

Cyber-cafe/restoran – ispitati mogućnost smještaja na terasi  (zatvoreno)

 

Poželjno je predvidjeti prostor za napitke u kojemu bi postojao pristup računalima (10-ak).

 

 

 

 

2. Funkcionalnost i raspored prostorija

 

a)     korisnički prostori

 

U svim korisničkim prostorima potrebno je osigurati pristup invalidskim kolicima.

 

Vanjska jedinica za vraćanje knjižnične građe

Vanjska jedinica za vraćanje knjižnične građe namijenjena je korisnicima koji žele vratiti građu kad je knjižnica zatvorena ili kad ne trebaju koju drugu knjižničnu uslugu.

Unutarnji prostor u kojemu će se primati na taj način vraćena knjižnična građa mora biti blizu prostora za razvrstavanje vraćenih knjiga i daljnji transfer (dizala za knjige). U tom je prostoru potrebno smjestiti velike kutije i kolica za vraćenu građu. Neophodna je dobra zaštita od požara i vlage. 

Poželjno je ispitati tehnološke mogućnosti pristupa vanjskoj jedinici za vraćanje građe uz  'iksicu' ili slično, kako bi se prostor osigurao od mogućih oštećenja.

 

Glavni ulaz i predvorje

Glavni ulaz u knjižnicu je kontroliran ulaz za korisnike; time se sprečava otuđivanje građe. Ovdje posjetitelji i korisnici stječu prvi dojam i dobivaju osnovne informacije o knjižnici i njezinim uslugama. Stoga ulaz treba biti privlačan i informativan. Kako bi se olakšalo kretanje, treba osigurati obavijesne elemente, npr. table i putokaze, izlaganje tiskane informativne građe, te osigurati pristup elektroničkim informacijama i smještaj  osoblja koje posreduje informacije. 

U ovome dijelu treba izložiti plan zgrade s pripadajućim oznakama, nosače za letke i brošure, pano za obavijesti o događanjima u knjižnici. Također, treba osigurati prostor za nekoliko računala za opće informacije, stojeći CARNetov punkt i Euro punkt i sl.

U predvorju, u blizini ili iza posudbenog pulta, treba smjestiti jedinice za vraćanje knjižnične građe, poput onih izvana, koje se prazne u prostoru za razvrstavanje i daljnji prijenos knjiga. Potrebno je u neposrednoj blizini predvidjeti dovoljan broj računala za pretraživanje lokalne mreže i kratkih (vremenski ograničenih) pristupa Internetu (pregled pošte i sl), te je poželjno u tom prostoru smjestiti garderobne ormariće.

Prijelaz iz ulaznog dijela u druge organizacijske dijelove knjižnice mora biti tako osmišljen da se korisnici orijentiraju bez poteškoća.

Izložbeno-prezentacijski prostori moraju se predvidjeti, kako u prizemlju, tako i na ostalim katovima otvorenima za korisnike i posjetitelje, i to na istaknutim mjestima, u blizini ulaza na pojedinim katovima. Tamo će se izlagati knjižnična i umjetnička građa i sl. s ciljem da potakne čitanje pojedinih naslova, pruži uvid u događanja na Fakultetu, Sveučilištu i gradu (plakati, brošure, računalni zasloni i sl).

U tu svrhu je poželjno iskoristiti slobodne stijene za plakate i likovne izložbe, te predvidjeti prostor za staklene izložbene ormariće (stara i vrijedna građa), oglasne ploče, samostojeće nosače knjiga na kotačima, vrtuljke za letke i knjige i  drugu specijaliziranu opremu.  

Kvadraturu usuglasiti s arhitektima.

 

 

 

Prostor za središnju  posudbeno-informacijsku djelatnost

Prva je izravna komunikacijska točka s osobljem Knjižnice za većinu korisnika. Na posebnom pultu zadužuje se i razdužuje knjižnična građa koja se iznosi iz zgrade, upisuju korisnici, plaćaju zakasnine, te pružaju opće informacije (usmjeravanje, kratko upućivanje).

Pult treba biti postavljen tako da je vidljiv s glavnog ulaza, a da knjižničarima pruža dobar pregled događanja na ulazu i u predvorju jer je ujedno središnja kontrolna točka knjižnice.

Radna mjesta pomoćnih knjižničara i demonstratora za pultom potrebno je opremiti računalima, barkod skenerima, jedinicom za tiskanje računa. Predviđa se da će na pultu istodobno raditi najmanje dvije osobe, kojima treba osigurati računala s pristupom na Internet i tiskače. Ovdje treba predvidjeti prostor za odlaganje vraćene knjižnične građe (police, kolica), telefon i sef,  jedinicu za deaktiviranje elektroničke zaštite, odnosno samozaduživanje (knjigomat).

Prostor ispod pulta treba opremiti policama za odlaganje rezervirane knjižnične građe. 

Ispred pulta treba predvidjeti dovoljno mjesta za korisnike koji čekaju na uslugu, te im zaštititi privatnost.

U zaleđu pulta treba predvidjeti prostor za odlaganje i  razvrstavanje vraćenih knjiga, te dizalo kojim bi se knjižnična građa što prije mogla vratiti na mjesto na kojem će ostalim korisnicima biti ponovno na raspolaganju. Na posebnome radnom prostoru treba biti smještena jedinica za aktiviranje elektroničke zaštite, a treba predvidjeti i smještaj polica za razvrstavanje vraćene građe svih vrsta. Svakako valja predvidjeti neposrednu ili posrednu vezu ovih prostora s knjigomatima i vanjskim jedinicama za vraćanje knjižnične građe, koje su već opisane. Potrebno osigurati 70 m2.

 

Prostor za djelatnost međuknjižnične posudbe

Na ovomu mjestu predviđeno je pružanje informacija i naručivanje građe iz drugih knjižnica u zemlji i inozemstvu. Predviđa se da će u svakom trenutku korisnicima biti na raspolaganju jedan djelatnik, kojemu treba osigurati računalo s pristupom na Internet i tiskač. Poželjno je da se ova djelatnost vezuje uz središnju posudbeno-informacijsku djelatnost i da bude jednako uočljiva kao i središnji informacijsko-posudbeni pult. Za odvijanje djelatnosti međuknjižnične posudbe potrebno je osigurati 10 m2.

 

Čitaonica časopisa i novina

Treba omogućiti izlaganje tekućih naslova časopisa, tjednih i dnevnih novina, pohranu svih brojeva tekućega godišta i smještaj na policama najtraženijih časopisa unatrag barem 10 godina (stari dio fonda smješta se u zatvoreno spremište). Ukupno, za izlaganje 900 tekućih naslova, cca 5.000 svezaka starijih brojeva i zaseban radni prostor voditelja čitaonice časopisa i novina, opremljen umreženim računalom i tiskačem, potrebno je predvidjeti 34 m2. Za čitanje časopisa potrebno je minimalno 80-ak raznolikih korisničkih mjesta (cca 245 m2). Poželjno je da čitaonica bude u prizemlju i da ima poseban informacijsko-posudbeni pult. Tekuće časopise i novine treba smjestiti na specijalne police koje omogućuju pregled svih tekućih brojeva te smještaj prethodnih brojeva ispod, odnosno iza izloženog primjerka. Za pohranjivanje časopisa i novina za kraći period potrebno je priručno spremište manjeg kapaciteta. Za tjednike i novine potrebno je predvidjeti fotokopirne strojeve, nosače novina, a za čitanje fotelje i niske stoliće. 

 

 

Referentna zbirka s čitaonicom

U ovoj se zbirci nastoji objediniti sva opća referentna građa (opće enciklopedije, leksikoni, opće bibliografije, rječnici i sl), a specijalna se građa (npr. specijalne bibliografije) vezuje uz odgovarajuće cjeline na katovima.

Ovdje se predviđa smještaj cca 3.000 jedinica građe, informacijskog pulta opremljenog računalom i tiskačem, tihog fotokopirnog stroja, polica za odlaganje korištene građe, kolica za prijenos građe i zasebnog radnog prostora voditelja opremljenog umreženim računalom, tiskačem i drugom opremom. Potrebno osigurati cca 30 m2.

Poželjno je da ova zbirka bude u blizini čitaonice časopisa i novina. Za 80-ak korisničkih radnih mjesta osigurati minimalno 235 m2.

 

Informacijsko-posudbeni pultovi na svakom katu

Trebaju omogućiti pružanje specijalnih informacija o zbirkama i uslugama uza zbirke, naručivanje građe iz zatvorenog spremišta i razvrstavanje vraćene građe. Tehnološki ih treba opremiti kao i središnji informacijsko-posudbeni pult u prizemlju. Predvidjeti cca 10 m2 uza svaku cjelinu.

 

Stručne zbirke u slobodnom pristupu, s odgovarajućim brojem

korisničkih radnih mjesta

Građu u otvorenom pristupu valja organizirati na načelu srodnosti, te uz svaku cjelinu planirati radne stolove, ostakljene odjeljke za skupno učenje, odnosno timski rad studenata ili rad nastavnika s manjim brojem studenata, opremljene računalima i tiskačima te fotokopirnim strojevima na kartice. Uz građu smjestiti informacijski pult te zasebne radne prostore za osoblje. I pultovi i radni prostori osoblja trebaju biti opremljeni računalima, tiskačima, skenerima i telefonima, radnim stolovima i stolicama.

Zbog prostornog ograničenja preporučljivo je da se najtraženija građa izdvoji; tako bi se u svakoj pojedinoj skupini mogla izložiti tražena građa za studijski, istraživački i znanstveni rad.

 

1. skupina:  Društvene znanosti – Filozofija, Sociologija, Psihologija, Pedagogija i Informacijske znanosti.

Ukupno raspolažu s 57.303 sv. knjiga – u otvorenom je pristupu moguće smjestiti 32.000 sv. na 190 m2. Na preostalom prostoru od 474 m2 smješta se informacijski pult (10 m2), zasebni radni prostori osoblja (36 m2), elekronička učionica s 25 mjesta (100 m2), zbirka magistarskih i doktorskih radova (cca 6.000 sv. i 5 korisničkih radnih mjesta na 55 m2) te 120 radnih mjesta za korisnike (100x2,93 + 20x4 = 373 m2)[1] 

 

2. skupina: Humanistika  – Povijest, Povijest umjetnosti, Arheologija, Etnologija (Antropologija)

Ukupno raspolažu s 47.015 sv. građe. Na ukupnom prostoru za knjižnične funkcije od 615 m2  moguće je smjestiti: 32.000 sv. građe (190 m2), informacijski pult (10 m2), višenamjensku dvoranu s 90 mjesta (cca 120 m2), zasebne radne prostore za osoblje (32 m2) i 80 radnih mjesta za korisnike (50x2,93 + 30x4 = 266 m2). Ako bi ova cjelina bila smještena na 2. katu, mogao bi se osigurati ulaz iz glavne zgrade u dvoranu za projekcije, tako da u vrijeme kada je Knjižnica zatvorena bude omogućena komunikacija samo s tim dijelom (zatvoren pristup iz same Knjižnice).

 

3. skupina: Kroatistika/Slavistika

Raspolaže zbirkom od 110.000 sv. omeđenih publikacija. Na raspoloživih 660 m2 moguće je smjestiti: 50.000 sv. (294 m2), informacijski pult (10 m2), zbirku stare i rijetke građe u posebnom prostoru uz propisane uvjete čuvanja i uporabe (cca 6.000 sv. i 5 radnih mjesta – 60 m2), zasebne radne prostore osoblja (30 m2) i radna mjesta za korisnike (50x2,93 + 30x4 = 266 m2)

 

4. skupina: Filologija I. – Fonetika, Opća linvistika (i Indoeuropeistika i tipologija jezika), Komparativna književnost  (i kulturalni studiji), Klasična filologija, Indologija, Japanologija i Sinologija.

Ova skupina obuhvaća 57.145 svezaka. Na raspoloživa 704 m2 smješta se: cca 40.000 sv. (235 m2), informacijski pult (10 m2), zbirka muzikalija i AV građe (cca 5.000 jedinica i 10 radnih mjesta na 45 m2), zasebni radni prostori osoblja (35 m2),  115 radnih mjesta za korisnike (70x2,93 + 45x4 = 385 m2) i prostor za digitalizaciju (15 m2)

 

5. skupina: Filologija II. – Skandinavistika, Anglistika, Germanistika, Nizozemski, Talijanistika, Romanistika, Turkologija, Hungarologija.

U ovim se zbirkama nalazi 192.023 sveska. Na raspoloživih 815 m2 predlaže se smještaj cca 90.000 jedinica građe (570 m2), informacijskog pulta (10 m2), zasebnih radnih prostora osoblja (24 m2), ureda voditelja s prostorom za sastanke (14 m2), te 80 radnih mjesta za korisnike (40x2,93 + 20x4 = 197 m2). Kako je u ovome dijelu predvidiva velika cirkulacija studenata, treba razmisliti o smanjenju broja jedinica građe (premještanje većeg broja u spremište) kako bi se povećao prostor za radna mjesta, prostore za rad u skupinama i sl.

 

Prostori za fotokopirne strojeve i pisače

Na svakom katu potreban je izdvojeni prostor za smještaj fotokopirnih strojeva na kartice i mrežnih pisača. Treba predvidjeti po 2 m2.

 

Elektronička učionica

Prostor za učionicu s 25 mjesta u kojoj se održavaju tečajevi za korisnike i knjižničare, tečajevi u sklopu CSSU-a kojemu je Filozofski fakultet suosnivač i sl.

Sva bi mjesta, uključujući i predavačevo, morala imati mrežni priključak, odnosno, ako se osiguraju bežične tehnologije, treba omogućiti polaznicima jednostavno uključivanje vlastitih računala.

Veličina radne površine stola treba omogućiti odlaganje materijala za učenje.

Uz osnovnih 80 m2 za  radna mjesta polaznika, treba osigurati pristup invalidskim kolicima i prostor za ormar u koji predavač odlaže svoj materijal, te stol za predavača.  Potrebno je minimalno 100 m2.

Bilo bi poželjno da učionica bude blizu zbirke literature iz informacijskih znanosti.

 

Višenamjenska dvorana

Namijenjena je održavanju različitih aktivnosti (projekcije, predstavljanja knjiga, predavanja, tribine, koncerti, kazališne predstave, znanstveni i stručni skupovi i dr). U dvorani je potrebno predvidjeti  90 sjedećih mjesta, TV & DVD tehnologiju, priključke, priručna spremišta, platno. Uz dvoranu je poželjno i manje spremište za odlaganje stvari (npr. stolaca na rasklapanje). Dvorana treba imati dobra akustička svojstva i rasvjetu koja se može regulirati. Potrebno je osigurati minimalno 120 m2.

 

Posebne zbirke (rara, legati, doktorati i magisteriji)

Predviđa se organiziranje više posebnih zbirki, koje treba smjestiti uz cjeline iz kojih dolazi najviše građe. Npr, zbirke legata uz cjelinu kojoj su najsrodnije, zbirku rara uz Slavističku knjižnicu koja ima najviše rijetkosti. Uz zbirke predvidjeti čitateljska mjesta, primjerice za zbirku rijetkih knjiga najmanje 5 mjesta, za doktorske i magistarske radove najmanje 5 mjesta, te 10-ak računala s tiskačima (po radnome mjestu 4 m2). Za zbirku rara potrebno je osigurati najmanje 60 m2 u zasebnom prostoru, a za zbirku doktorskih i magistarskih radova cca 45 m2.

 

Zbirka muzikalija i AV građe

Potrebno je predvidjeti prostor za smještaj i korištenje oko 5.000 jedinica CD-a, DVD-a, audiokaseta i videokaseta, gramofonskih ploča, filmova i dr. Planirati prostor za 10 korisničkih mjesta i potrebnu opremu. Poželjno je zbirku smjestiti blizu zbirke građe iz fonetike i jezičnih zbirki jer je pretpostavka da će se nabavljati multimedijalni paketi za učenje jezika. Potrebno osigurati minimalno 45 m2.

 

Sanitarne prostorije za korisnike

Moraju imati odvojene muške i ženske sanitarije i sanitarije za invalide na svakom katu. Njihov broj i raspored moraju biti primjereni javnom prostoru i predvidivom broju od 800 do 1.000 korisnika knjižnice dnevno. Uz višenamjensku dvoranu treba biti dovoljan broj sanitarija za korisnike i posjetitelje.

 

 

b)     prostori za djelatnike

 

Radni prostor za prijam i inventarizaciju građe

Namijenjen je preuzimanju pošte i knjižnične građe, inventarizaciji građe i tematskom raspoređivanju za transfer prema predmetnim stručnjacima i čitaonicama.

U prijamnom prostoru treba postaviti stolove za razvrstavanje građe, stolić za potpisivanje dostavnica, police za smještaj pristiglih paketa i odlaganje paketa i pošte namijenjenih otpremi. U ovom prostoru treba predvidjeti dva radna mjesta pomoćnih knjižničara.  Dnevno će se preuzimati oko 100 jedinica knjižnične građe.

Potrebno je predvidjeti najmanje 20 m2. 

 

Radni prostori za dipl. knjižničare–predmetne stručnjake

Knjige i građu iz stručnog područja za koje su mjerodavni knjižničari–predmetni stručnjaci primaju u zasebnim radnim prostorima koji se nalaze na istom katu na kojem i njihove stručne zbirke (uz skupinu Društvene znanosti potrebno je  predvidjeti  najmanje 6 radnih mjesta, uz skupinu Humanistika najmanje 6 radnih mjesta, uz skupinu Kroatistika/Slavistika najmanje 6 radnih mjesta, uz skupinu Filologija I. najmanje 6 radnih mjesta i uz skupinu Filologija II. najmanje 6 radnih mjesta).

 

Knjižničari–predmetni stručnjaci obrađuju građu (katalogizacija, klasifikacija i predmetna obrada), prikupljaju popise desiderata, popise ispitne literature, komuniciraju s matičnim odsjecima, planiraju nabavu stručne literature i obavljaju poslove vezane uz one aspekte nabave koja nije obuhvaćena zajedničkom službom.

U svakom radnom prostoru potrebno je smjestiti radne stolove s računalima i pisačima, telefonima i telefaksom, uredske stolce, uredske ormare i police za odlaganje knjižnične građe koja je trenutačno na stručnoj obradi.

 

Radni prostor za voditelja Središnje čitaonice

Treba biti smješten uz čitaonicu i opremljen potrebnom uredskom i računalnom opremom, poželjno za 2 radna mjesta.

 

Radni prostor za voditelja Čitaonice periodike

Treba biti smješten uz čitaonicu periodike i opremljen potrebnom uredskom i računalnom opremom, poželjno za 2 radna mjesta.

 

Radni prostor za poslove nabave, zamjene i obrade časopisa

Prostor treba biti u blizini čitaonice časopisa i novina. Predviđeno je da se u tom prostoru obavlja nabava časopisa (prema dogovorenim listama tekućih naslova i konzorcijalna nabava e-časopisa), tekuća kontinuacija, inventarizacija, reklamacije, priprema časopisa za uvez, formalna obrada časopisa i izrada bibliografskih baza podataka te zamjena časopisa.

Predvidjeti prostor za opremu (radne stolove opremljene računalima, pisačima, telefonima, telefaksom, fotokopirnim strojem, manipulativne stolove i police za odlaganje nabavljene građe) za najmanje 2 radna mjesta.

Za navedene poslove, opremu i osoblje potrebno je predvidjeti cca 30 m2.

 

Ured voditelja/koordinatora Knjižnične službe FF-a

Prostorija voditelja/koordinatora Knjižnične službe FF-a treba imati radni dio i dio za razgovor sa strankama i djelatnicima. Potrebno je prostoriju opremiti računalom, tiskačem, telefonom i odgovarajućim namještajem. Poželjno je predvidjeti predvorje kao radni prostor tajnice. Poželjno je uz ured planirati dvoranu za sastanke osoblja. Predvidjeti najmanje 14 m2.

 

Radni prostor za poslove razvoja i održavanja računalnog sustava i digitalizaciju

Izdvojeni prostor u kojemu se nalazi glavni poslužitelj i ostala releventna oprema, radno mjesto informatičara. Oprema za digitalizaciju građe koja je nužna u znanstveno-nastavnom procesu kako bi se osigurali ispitna i nastavna literatura i radni materijali u digitalnom obliku (izgradnja digitalne zbirke knjižnica Filozofskog fakulteta). Potrebno predvidjeti cca 20 m2 i osigurati prozračivanje.

Alternativa: smještaj uz središnju fakultetsku računalnu jedinicu, premda iskustva sveučilišnih knjižnica više govore u prilog prvoj varijanti.

 

Radni prostor za zaštitu građe (preliminarna zaštita, sitni popravci)

Potrebno je osigurati prostor u kojemu bi se obavljala preliminarna zaštita građe i sitni popravci, pohrana i priprema građe za uvez i preuzimanje uvezane građe. Planirati police s pretincima za razvrstavanje građe za uvez. Osigurati stolove, police i ormare za smještaj građe, alata i materijala za zaštitu i popravke. Ovaj prostor treba smjestiti u blizini dizala za transport građe. U ovome dijelu poželjno je smjestiti 2 fotokopirna stroja za umnažanje građe za nastavne potrebe i osiguravanje njezine dostupnosti.

Predvidjeti 2 radna mjesta. Za navedene poslove, opremu i osoblje potrebno je predvidjeti 40 m2.

Za uvez angažirati vanjske tvrtke.

 

Sanitarne prostorije za djelatnike

Sanitarije za djelatnike obvezno je predvidjeti na svakom katu, odvojene od onih za korisnike. Kako su djelatnici knjižnice većinom žene, o tome treba voditi računa.

Trebalo bi predvidjeti prostor u kojemu bi bila oprema za prvu pomoć u slučaju ozljede na radu ili bolesti djelatnika ili korisnika knjižnice (kutija za prvu pomoć, sklopivi ležaj i dr).

 

 

c) zatvoreni spremišni prostor za građu

 

Zatvoreno spremište knjiga i cjelovitih starijih godišta časopisa trebalo bi smjestiti

u podrumu na kompaktus police jer se time znatno štedi na prostoru. Ako bi se glavnina podruma namijenila za spremište, onda bi bilo moguće na prostoru od 1.085 m2 smjestiti cca 358.00 jedinica građe. Skuplji kompaktusi mogu povećati smještajne kapacitete. Za priručno pregledavanje građe u spremištu osigurati 10-ak mjesta – cca 25 m2.

Za prijam i inventarizaciju građe potrebno je osigurati 20 m2, za zaštitu građe 40 m2,

a 115m2 trebalo bi rasporediti na stubište i sanitarije.  

 

Zatvoreno spremište za časopise i novine (kompaktusi)

Za cca 120.000 svezaka uvezane periodike potrebno je 360 m2 u kompaktusima.

 

Zatvoreno spremište za knjige (kompaktusi)

U zatvorenom spremištu knjiga, u kompaktus policama, moguće je na 695 m2 smjestiti 228.000 svezaka knjiga.

Alternativa: Ako se u podrum smjesti restoran, što ne bi bilo preporučljivo zbog opasnosti pri procesu pripreme hrane (mogućnost požara, glodavci), onda bi se u spremište za knjige i za starija godišta časopisa na raspoloživih 620 m2 moglo smjestiti samo 148.800 svezaka, a u kompaktuse (uvećano za 50 do 60 posto) cca 220.000 jedinica građe.

 

 

 

d) ostali spremišni prostori

 

Fakultetski ekonomat

Prostor za pohranu papira, pisaćeg pribora, uredskog materijala i sl. – prijedlog: 120 m2

 

Spremište opreme i materijala za održavanje zgrade

Spremište za smještaj pomagala i materijala za čistačice (strojevi za čišćenje, sredstva i higijenske potrepštine koja se koriste pri čišćenju zgrade i knjižnične građe) – cca 15m2

 

 

e) prostori energetskih i ostalih postojenja

 

Ovi prostori (strojarnica dizala i prostorije za klimatizacijski uređaj, ventilaciju i grijanje,  protupožarnu i protuprovalnu zaštitu itd), planirani i građeni prema pravilima građevinske i drugih struka, trebaju biti neprimjetni za korisnika i funkcionalni za održavanje (detaljnije u dijelu o instalacijamama i mjerama zaštite u prostoru).

 

 

f) komunikacije

 

Hodnici, stubišta, dizala za osobe, dizala za građu

Glavni ulaz za korisnike treba biti pristupačan svima, bez prepreka, bez elemenata koji bi otežavali posjet knjižnici.

Garderobni ormarići namijenjeni su odlaganju osobnih stvari posjetitelja koji će se u knjižnici zadržavati duže vrijeme – do 200 ormarića na žeton, predlaže se smještaj u spojnom traku, pred ulazom u Knjižnicu.

Za svaku etažu potrebno je osigurati funkcionalnu vertikalnu komunikaciju: stubište,  dizalo za korisnike, dizalo za invalide i dizalo za transfer knjižnične građe. Dizala za knjižničnu građu trebaju omogućiti brz transport građe iz jednog dijela knjižnice u ostale dijelove, a posebno mora biti dobra veza između spremišta i zbirki na otvorenom pristupu. Zbog funkcionalnosti dizalo za knjižničnu građu treba smjestiti u blizini prijamnog dijela radi jednostavnog transfera  građe. To ujedno može biti dizalo za djelatnike, odnosno za komunikaciju između službeničkih prostorija knjižnice, nedostupnih korisnicima.

Alternativa: postavljanje pokretnih stepenica uz obvezna dizala za invalide.

Prema standardima za zaštitu u javnim prostorima nužno je protupožarno stubište i sve što je potrebno za funkcioniranje javnog prostora u kojem u jednom trenutku može biti nekoliko stotina ljudi.

 

 

 

 

 

 

 

 

3. Konstrukcija i oblikovanje objekta

 

Oblikovanje zgrade treba osmisliti oslanjajući se na iskustva i preporuke oglednih knjižnica kako bi bilo primjereno knjižnici novog doba te njezinim ciljevima i zadaćama. Zgrada mora djelovati privlačno svojim korisnicima. Treba omogućiti lak i siguran pristup svim korisnicima kojima je knjižnica namijenjena. Konstrukcijski materijali trebaju biti atraktivni, izdržljivi, a održavanje jeftino i jednostavno.

 

Statika zgrade mora izdržati teret knjižnične građe koja je teška (vidjeti standarde, npr. 150 kg/m2 za strukturalni dio, 90 kg/m2 za čitaonice, 224 kg/m2 za zatvorena spremišta knjiga).

 

Ulaze i izlaze treba planirati osobito pozorno zbog sigurnosnih razloga i kontrole nad otuđivanjem knjiga. Svaki ulaz, odnosno izlaz iz knjižnice mora imati zaštitni detektor elektroničkog sustava zaštite građe, ali i zaštitara ili knjižnično osoblje koje će provjeriti što se dogodilo ako se detektor oglasi.

 

Poželjno je da se korisnici zadužuju na svakoj etaži. Uporaba građe u posebnim zbirkama i zbirkama građe posebne vrste podliježe strožim pravilima.

 

 

b. Instalacije

 

Elektroinstalacije   

 

Projekt elektroinstalacija treba uključivati provedbu svih potrebnih instalacija (jaka struja, slaba struja, telefonska mreža, ozvučenje u svim korisničkim prostorima i obavijesni elementi), sve usklađeno s projektom računalne mreže.

 

Elektronička i audiovizualna oprema mora imati dovoljan broj električnih priključaka i veza za računalnu opremu. Plan električne i računalne mreže mora biti osiguran u fazi konstrukcije, na način da ne ometa dnevne poslove i komunikacije (kablovi i priključci u podu kako bi se izbjeglo zapinjanje i sl). Treba izbjeći probleme koji bi se pojavili u slučaju nedovoljnog broja priključaka ili nedostatnog napona, odnosno pratiti razvoj informacijske i telekomunikacijske tehnologije. Potrebno je, dakle, postići premreženost cjelokupnog prostora Knjižnice – po mogućnosti za svako korisničko mjesto.

 

Telefonske veze moraju osiguravati učinkovite interne telefonske veze, uslugu pružanja informacija telefonom kao i rezervacije, pružanje Internet usluga s dovoljnim brojem priključaka za korisnike i djelatnike.

 

Obavijesne elemente, odnosno oznake unutar i izvan zgrade koje će upućivati na knjižnicu i smještaj pojedinih usluga treba diskretno osvijetliti.

Ekonomično korištenje električne energije može znatno smanjiti troškove održavanja zgrade pa treba predvidjeti najbolja rješenja. Ozvučenje u svim korisničkim prostorima omogućilo bi davanje obavijesti, upozorenja ili puštanje glazbe za ugođaj.

 

Pri projektiranju rasvjete mora se uzeti u obzir njezina namjena koja je drukčija za čitanje, za korištenje računalnih terminala, za traženje knjiga po policama, za studijski rad, konferencijski ili otvoreni javni prostor. Manji broj žarulja pretpostavlja lakše održavanje, a zamjena žarulja mora biti jednostavna. Fluorescentne lampe nisu preporučljive u prostorijama u kojima će se svjetlo često uključivati i isključivati (sale za projekcije i sl).

 

Poželjan je nadzor knjižnice videokamerama, kao i prostorija u kojoj će se snimka moći pratiti i pregledavati.

 

Hidroinstalacije

 

Zaseban projekt hidroinstalacija mora razraditi sustav dovoda i odvoda vode, odvoda oborinske vode, sanitarne uređaje, hidrantsku mrežu, opravdanost sprinklera itd. Treba odrediti mjesto i način priključka na vodovodnu mrežu, s odvojenim mjernim uređajem za registriranje potrošnje, sve u suglasju s važećom zakonskom regulativom. Sanitarije opremiti kvalitetnim sanitarnim uređajima i priborom.

 

Grijanje, hlađenje, ventilacija

 

Budući da je predvidiva pojačana frekvencija dnevnih posjeta, u posebnom projektu treba dobro osmisliti sustav grijanja, hlađenja i provjetravanja. U projektu je nužno predvidjeti optimalan način zagrijavanja prostora i energente koji će se koristiti, uzimajući u obzir klimatske, gospodarstvene i ekološke parametre. Potrebno je odrediti odgovarajući sustav hlađenja i ventilacije.

 

Novu zgradu Knjižnice će vjerojatno posjećivati velik broj korisnika pa treba obratiti veliku pozornost na dobar sustav osvježivanja zraka (npr. čitaonica časopisa, referentna zbirka). 

 

Računalna mreža

 

Osobito je važno izraditi projekt računalne mreže knjižnice, kako za lokalnu računalnu mrežu (Intranet) i bazu podataka, tako i za Internet mrežu.

 

 

c. Mjere zaštite u prostoru

 

Zaštita od požara

 

Mjere zaštite od požara prikazati pomoću tehničkih rješenja zaštite od požara, nacrta i proračuna poštujući pritom sve propise, zakone i normative iz ovog područja. Pri odlučivanju o materijalima za izgradnju i opremanje prostora knjižnice obvezno strogo voditi računa o njihovim svojstvima: zapaljivosti, razvijanju dima i plinova kod izgaranja te primijeniti materijale s atestima koji jamče njihova optimalna svojstva, maksimalnu otpornost i sigurnost. Knjižnična je građa specifična i sve valja uskladiti s propisima o njezinoj zaštiti. Svakako osigurati odgovarajući sustav vatrodojave.

 

 

Zaštita na radu

 

Pri projektiranju arhitektonsko-građevinskog dijela i opreme prostora knjižnice treba poštivati sve zakone i normative kojima se utvrđuju mjere zaštite na radu. Veličina prostora mora zadovoljavati potrebe za predviđen broj zaposlenika i korisnika.

 

Komunikacije moraju biti zadovoljavajuće, dnevna i umjetna rasvjeta optimalna, dostatan volumen zraka, optimalno prozračivanje, grijanje i hlađenje.

 

Podne obloge moraju biti neškodljive za zdravlje zaposlenika i korisnika, odgovarajućih toplinskih svojstava. Projektirati radna mjesta u skladu sa standardima ergonomije i uzeti u obzir iskustvo djelatnika. Ostakljene površine projektirati tako da se osigura stupanj sigurnosti i smanji opasnost od ozljeda. Pri projektiranju instalacija voditi računa o mjerama zaštite.

 

 

Zaštita od provale i krađe

 

Što je manje izlaza, zaposlenicima je lakše nadzirati cirkulaciju knjižnične građe. Dodatni izlazi zahtijevaju dodatnu sigurnosnu opremu i zaposlenike, što nije ekonomično. Mora postojati jasan pregled između posudbenoga pulta i izlaza iz knjižnice te elektroničke zaštite kako bi djelatnik mogao brzo i učinkovito reagirati. Elektronička zaštita građe opravdana je jer maksimalno smanjuje mogućnost neovlaštenog iznošenja građe i olakšava nadzor.

 

Poželjno je predvidjeti nadzor pojedinih korisničkih dijelova knjižnice, kao i prostor za nadgledanje.

 

 

Zaštita od podmetanja požara i eksplozivnih sredstava

 

Svi arhitektonski elementi prostora, kao i elementi namještaja i opreme moraju se projektirati u izvedbi koja knjižničarima omogućava preglednost. Oblik i materijali konstrukcije trebaju biti takvi da smanjuju mogućnost oštećivanja građe i opreme te da ne ugrožavaju sigurnost ljudi, građe i objekta.

 

 

Mjere sigurne evakuacije iz prostora

 

Projektom odrediti evakuacijske putove i osigurati dovoljno široke koridore i izlaze.

Oznake za izlaz u slučaju opasnosti moraju biti uočljive i diskretno osvijetljene zbog smanjenja panike (panik rasvjeta). Pritom treba voditi računa o invalidima.

 

Zaštita od ratnih djelovanja

 

Odrediti minimalne mjere zaštite u slučaju ratnih djelovanja (skloništa, zamračivanje itd).

 

 

 

d. Unutarnje uređenje i oprema

 

Tlocrt rasporeda namještaja i opreme

 

Raspored, broj i vrsta prostorija u objektu i njihove međusobne veze moraju biti utvrđene u arhitektonsko-građevinskom projektu s tlocrtnim prikazom rasporeda namještaja i opreme u skladu sa svim zahtjevima ove projekte zadaće.

 

Put knjige i put korisnika moraju biti jednostavni i jasni. Pojedinosti vezane uz sam proces rada u knjižnici obvezno utvrditi u posebnom projektu. Skice i dijagrame vidjeti u prilozima. 

 

Čitaonica časopisa i novina treba imati specifične police (niske police u spremištu periodičke građe), police za izlaganje tekuće građe (s pomičnim preklopom i mogućnošću odlaganja tekućih brojeva), kao i predviđen broj sjedećih mjesta. Izložbene površine u prostoru Čitaonice, kao i na svim drugim odjelima, mogu prostor učiniti zanimljivijim i privlačnijim.

 

Izložbeno-prezentacijski prostori su važni jer prikazuju aktualne teme, knjige koje se preporučuju itd. Izložena građa korisniku neposredno nudi zanimljivo štivo koje inače ne bi uočio i time knjižničaru olakšava proces preporučivanja.

 

Posudbeni pult mora imati odgovarajući smještaj s dovoljnim brojem radnih mjesta za knjižničare koji će obavljati razduživanje i zaduživanje knjiga, davati opće informacije i sl, s potrebnim radnim prostorom uz računalnu jedinicu, s dobrim pregledom.  Današnja tehnologija pruža mogućnost samostalnog razduživanja i zaduživanja korisnika i svakako je poželjno u novoj knjižnici to iskoristiti i knjižničare osloboditi dijela posla. Također treba predvidjeti mjesto za razvrstavanje vraćenih knjiga, kako bi se one kolicima mogle lakše uložiti na police. Potrebno je predvidjeti dovoljno mjesta ispred pulta za korisnike, u slučaju gužve, odnosno čekanja na uslugu.

 

Računala OPAC, tj. WebPAC s pristupom bazi podataka treba u dovoljnom broju rasporediti po svim etažama kako bi korisnici mogli samostalno pretraživati fond knjižnice (u većem broju sa stojećim pristupom, a u manjem sa sjedećim mjestom).

U prosjeku 5 % od ukupnog broja računala trebalo bi biti namijenjeno samo osobama s posebnim potrebama, odnosno prilagođeno potrebama invalida.

 

Police na kojima će biti smještena knjižnična građa moraju biti jednostavno postavljene, primjerene veličine, ovisno o tome jesu li za knjige, referentna djela ili periodiku, a udaljenost među policama mora biti dovoljna za  prolazak invalidskih kolica. Omogućiti što lakši dohvat građe s polica i što bolji sustav označivanja smještaja pojedinih struka. U spremištima građe predvidjeti kompaktne police koje znatno smanjuju potreban prostor za njihov smještaj. Predviđeni broj knjiga i neknjižne građe zorno je prikazan u posebnim tablicama.

 

Različiti tipovi neknjižne građe (glazbeni CD-i, CD-ROM-ovi, DVD-i, videokasete, periodička građa itd) zahtijevaju prikladan namještaj, kao i opremu za reprodukciju.

 

Suvremena knjižnica u svojem prostoru treba ponuditi različite stolice na različitim mjestima u različitim oblicima i s različitim razmještajem. Raspored će se razlikovati ovisno o ciljnoj skupini, ali i o tome jesu li namijenjene za studijski rad, prelistavanje, književnu večer, odmor i zabavu ili za mjesto susreta različitih interesnih skupina. 

 

Prostori za stručni rad knjižničara razlikuju se s obzirom na namjenu (zasebni prostori za tihi rad, radni prostori u kojima se odvija neposredna komunikacija s korisnicima i sl). Primjerice, uz standardnu uredsku i tehnološku opremu, u prostorima za nabavu i obradu građe treba predvidjeti police za knjižničnu građu i  prostor za smještaj kataloga na listićima (od izrazite važnosti za fakultet). U svim radnim prostorima knjižničara, neovisno o vrsti njihove aktivnosti, trebaju biti predviđene police za knjižničnu građu.

 

Preporuka pri odabiru jest namještaj osmišljen upravo za potrebe knjižnica. Prilikom odabira namještaja uzeti u obzir njegovu kvalitetu, udobnost i ergonomske osobine.

 

 

Primijenjeni materijali i konstrukcije

 

Konstrukcijski materijali, oprema i namještaj trebaju biti privlačni, izdržljivi, funkcionalni i udobni.

 

Za izradu namještaja mogu se odabrati svi materijali zadovoljavajućih svojstava: mehaničkih (otpornost na trošenje i udarce), dobrih toplinskih i zvučnih svojstava, neškodljivih za zdravlje ljudi, velike otpornosti na vatru. Svi materijali moraju se lagano održavati.

 

 

Instalacije vezane uz namještaj i opremu

 

Električne i telefonske instalacije potrebno je provesti kroz sve posudbene pultove i radne stolove osoblja, a sve pojedinosti utvrditi u projektu elektroinstalacija. Mrežne priključke predvidjeti u svim radnim prostorima osoblja i uz radne stolove korisnika, prema posebnoj specifikaciji. Rasvjetne armature, kao i ostale vidljive elemente elektroinstalacija potrebno je uskladiti s općom koncepcijom uređenja i odabranim materijalima unutarnjeg uređenja. Pri projektiranju rasvjete valja voditi računa o intenzitetu, rasporedu i boji te učinku rasvjete s obzirom na namjenu prostora.

 

 

Načela  unutarnjeg uređenja

 

Koncepcija unutarnjeg uređenja mora postići  maksimalnu funkcionalnost, fleksibilnost, visoku estetsku razinu oblikovanja prostora i namještaja. Djelatnosti i usluge treba istaknuti sustavima za označivanje, izložbenim i likovnim elementima.

 

Knjižnica svojim izgledom treba privlačiti korisnike, djelovati gostoljubivo i biti im na usluzi za njihova boravka – bilo radi odabira knjižnične građe, učenja, istraživanja ili rasprava s kolegama i nastavnicima i sl. Udobnost, raznolikost, jednostavnost, demokratičnost, posebnost, prilagodljivost, poštovanje, pouzdanost i otvorenost budućim promjenama, osobine su koje se preporučuju za arhitekturu nove knjižnice.

 

Knjižnice se danas ubrzano mijenjaju, pa je načelo fleksibilnosti jedno od temeljnih polazišta za unutarnji raspored i uređenje prostora (izbjegavati ugrađena rješenja zbog moguće prenamjene, izbjegavati velik broj nosećih zidova, kao i niske stropove zbog klaustrofobije, rasvjete i označivanja). Naime, pojedini dijelovi knjižnice mogu se prenamijeniti prema zahtjevima korisničke populacije i trendovima struke.

 

Treba osigurati dovoljno prostora za širenje električnih, računalnih i telekomunikacijskih mreža te ugradnju novih priključaka.

 

Osvijetljenost knjižnice mora biti u skladu sa zahtjevima korisnika i djelatnika, s dovoljno prirodne svjetlosti, a da se pritom ne narušavaju zahtjevi vezani uz zaštitu knjižnične građe (npr. previše sunčanog svjetla štetno je za knjižničnu građu i namještaj, a ljeti previše zagrijava prostor).

 

Podne površine u knjižnici trebaju omogućiti nesmetano kretanje velikog broja korisnika i moraju imati primjerena akustična svojstva. Podovi trebaju biti odabrani u skladu s namjenom pojedinih prostorija (npr. otpornost na vodu,  pojačana otpornost kod ulaza, kvaliteta u uredima i javnim prostorijama). Jednostavno i jeftino održavanje podnih površina preduvjet je za što ekonomičnije gospodarenje.

 

Radni prostori korisnika i knjižničnog osoblja moraju imati prirodno svjetlo (prozore koji se mogu otvarati zbog prozračivanja), podove od materijala koji ne štete zdravlju i mogućnost umjetne ventilacije i klimatizacije.

 

 

 

e) Obavijesni elementi

 

Knjižnična zgrada mora biti prepoznatljiva i uočljiva, jednostavno i logično organizirana. Treba biti jasno označena izvana, tako da bude uočljiva i onima koji  prvi puta dolaze.

 

Natpisi o smještaju odjela i službi, označivanje namjene prostora na katovima, oznake za djelatnike i pripadajuće usluge, oznake smještaja građe i zbirki moraju biti jasne i svima vidljive. U izvedbenoj fazi treba uzeti u obzir rješenja iz projekta unutarnjeg uređenja i označivanja.

 

Oznake za izlaz u slučaju opasnosti također moraju biti lako uočljive. Svi gore navedeni obavijesni elementi trebaju biti primjereno osvijetljeni.

 

Preporučuje se ozvučenje u svim korisničkim prostorima koje pruža mogućnost zvučnog informiranja.  

 

 

f) Okruženje

 

Urbano okruženje je zadano bez mogućnosti za buduće širenje knjižnice. Pristupni prostor pred glavnim ulazom treba biti iz sadašnje zgrade jer su ostali prilazi opterećeni prometnim trakama ili nedovoljno reprezentativni.

 

Prostor gospodarskog pristupa i ulaza građe treba biti izdvojen i prometno dostupan, uz mogućnost zadržavanja transportnih vozila.

 

Položaj zgrade je zadan, no treba voditi računa o prirodnoj rasvjeti i o zaštiti građe jer sunčeva svjetlost nepovoljno djeluje na građu. Isto tako, nekorisničkim prostorijama organizacijski je prikladan smještaj u razinama ispod glavnog ulaza knjižnice.

 

Prilikom izgradnje knjižnice valja voditi računa o okolišu i sve uskladiti prema urbanističkom planu. Predvidjeti što je moguće više zelenila u bližemu okruženju.

 

Okoliš treba biti dobro osvijetljen i označen, s lakim pristupom knjigomatu kad knjižnica nije otvorena.


 

7.  Upravljanje projektom

 

 

Projektom izgradnje zgrade knjižnica Filozofskog fakulteta i selidbe odsječnih knjižnica i Studentske čitaonice u nov prostor upravljaju: Projektni tim i Savjetodavna skupina.

 

Kako bi se osigurao nesmetan rad i sudjelovanje stručnjaka različitih profila (knjižničari, arhitekti, elektroinženjeri, stručnjaci za zaštitu i sl, ovo Povjerenstvo predlaže Vijeću Filozofskog fakulteta imenovanje Projektnog tima i osnivanje sljedećih radnih skupina:

 

–       za organizaciju poslovanja u novoj zgradi

–       za selidbu

–       za unutarnje uređenje i označivanje

–       za izgradnju, organizaciju i upravljanje zbirkama

–       za računalnu obradu knjižnične građe

–       za instalacije

–       za dokumentaciju.

 

Poželjno je osigurati komunikaciju između radnih skupina i javnost njihova djelovanja. 


 

8.  POPIS LITERATURE

 

  1. ACRL standards. http://www.acrl.org/standards (pristup: 20. 12. 2003.)

2.      Basic library design issues. URL http://alexia.lis.uiuc.edu/~lis405/buildings/bldi.htm (pristup: 22. 12. 2003.)

  1. Bazillion, R.J. & Braun, C.: Academic Libraries as High-Tech Gateway: A guide to design and space decisions, ALA, 1995.

4.      Building for the future. URL http://alexia.lis.uiuc.edu/~lis405/buildings/405.htm (pristup: 18. 12. 2003)

  1. Building Blocks for Library Space: Functional Guidelines. Chicago : ALA, 1995.
  2. Clausen, Niels S. Roskilde University Library: an example of contemporary Danish library architecture. // Podobe knjižnic = Images of libraries: zbornik mednarodnega posvetovanja ob stotetnici Univerzitetne knjižnice / uredili J. Ferlež in D. Legat. Maribor : Univerzitetna knjižnica, 2003. Str. 143-159.
  3. Cohen, E.: The architectural and interior design process. // Library Trends, 42 (Winter 1994), 547-563.
  4. http://www.landmark-libraries.com/new.html  (pristup: 20. 12. 2003.)

9.      Library space planning guide. Hartford, Co. : Connecticut State Library, 2002

            URL http://www.cslib.org/libspo2.pdf  (pristup: 21. 12. 2003)

10.  Moving the Library. http://libweb.uoregon.edu/acs_svc/shift  (pristup: 12. 11. 2003.)

11.  Novljan, S. Načrtovanje gradnje in opreme knjižnic. Ljubljana : Narodna in univerzitetna knjižnica, 2001.

12.  Stuttgart, J. H. On the way to the library 21. // Library Buildings in a Changing Environment. München : Saur, 2001. (IFLA publications ;  94)

13.  Standardi za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 33(1990), 201-210.

14.  Thompson, G. Planning and design of library buildings. 3. izd. London et al. : Butterworth Architecture, 1989.

 

 

 

 

 

9.  PRILOZI

 

 

Prilog br. 1.     Tablica izračuna potrebne kvadrature

Prilog br. 2.     Tablica s podatcima o predvidivoj opterećenosti

pojedinih zbirki

            Prilog br. 3.      Dijagram predvidiva kretanja korisnika

            Prilog br. 4.      Dijagram predvidiva  kretanja osoblja

            Prilog br. 5.      Dijagram predvidiva kretanja knjižnične građe 

 

 

Prilog br. 1.   Izračun kvadrature prema funkcionalnoj dispoziciji

 

ETA

brutto/netto

raspoloživa kvadratura

Prijedlog Povjerenstva

Obrazloženje

POD.

1.490 m2

 

 

1.380 m2

za ekonomat – 120m2

za stubište i sanitarije – 115m2

prostor za knjižnične funkcije – 1.145m2

umjesto restorana povećati prostor za kompaktuse za građu  = 1.085m2

u podrum smjestiti:  knjige i periodiku, zaštitu, prijam i fakultetski ekonomat

na 1.085m2 može se smjestiti 358.050 sv.  a   330 sv/m2 (skuplji kompaktusi primaju više građe – a cca 400 sv/m2) i to:  228.000 sv. knjiga na 695m2, 120.000 sv. period. na 360m2 + 10-ak radnih mjesta između kompaktusa (10x2,93)

zaštita: 40m2; prijam 20m2;   ukupno: 1.145m2

PRIZ

1.195 m2

 

1.080 m2

spoj s post. objektom – 230m2;

stub, kom. i sanit. – 180m2;

prostor za knjižnične funkcije – 670m2

čitaonica i referentna zbirka sa 80 mjesta; čitaonica časopisa – 900 tek. nasl. i cca  5.000-6.000 sv. te 80 mjesta.;  50 mjesta; info-punkt; MKP; nabava, prijam i obrada časopisa

ref. građa cca 3.000 sv. = 30m2 + 80 mjesta x 2,93 = 234,4m2; tek. nasl. čas i cca 5.000 sv. = 34m2 + 80 mjesta = (70x2,93 + 10x4 = 245,1m2); MKP = 10m2; glav. info. punkt = 70m2; nabava časopisa = 30m2  ; fotokopirni aparati i dr. – 17m2

ukupno = 670,5m2

1.KT

1.060 m2

 

890 m2

stub. i kom. –  125m2  

prostor za knjižnične funkcije – 765m2

 

Društvene znan. I. 

FI, SO, PS, PE, IZ

zbirke; čitaon. sa 120 mjesta; e-učion. s 25 mj.; info; osoblje; zbirka mr., dr.

a 170 sv/m2  = 32.000 sv/190m2; ; 120 mjesta (100x 2,93 + 20x4m = 373m2 ; e-učionica s 25 mjesta  =  100m2; info-punkt = 10m2 ; osoblje = 36m2; zbirka mr. i dr. (6.000sv + 5 mjesta x 4m2) = 55m2; ukupno =764m2

2.KT

1.075 m2

 

775  m2

stub. i kom. – 160m2

prostor za knjižnične funkcije – 615m2

Humanistika

PO, PU, AR, ANT, ET

zbirke; čitao.– 80 mj.; višenamjenska dvorana; osoblje; info-punkt

a 170 sv/m2 = 32.000 sv/190m2; 80 mjesta (50x2,93 + 30x4)  = 266m2 ; osoblje = 32m2 ; info-punkt = 10m2 ; dvorana – cca 90 mjesta = 120m2

ukupno = 618m2

3.KT

1.005 m2

 

865  m2

stub. i kom.–  205m2 ;

prostor za knjižnične funkcije – 660m2

Kroatistika/Slavistika

zbirke; 80 čit. /radnih mjesta; zbirka rara; info-punkt; radna mjesta osoblja

a 170 sv/m2 = 50.000 sv/294m2; 80 mjesta (50x2,93 + 30x4) = 266m2 ; ino-punkt = 10m2;  zbrika rara (6.000 sv. + 5 mjesta x 4m2) = 60m2 ; osoblje = 30m2

ukupno = 660m2

4.KT

975 m2

 

890  m2

stub. i kom. +sanit. – 165m2

prostor za knjižnične funkcije – 725m2

FO, KF, OL, KK, TU, H

zbirke; 115 čitaoničkih /radnih mjesta; info-punkt; zbirka AV; mjesta osoblja;

računalna soba (digitalizacija)

a 170 sv/m2 = 40.000 sv/235m2 ; zbrika AV = 5.000 sv + 10 mjesta x4m2 = 45m2 ; info-punkt = 10m2; 115 čitao./radnih mjesta (70x2.93 + 45x4) = 385m2; osoblje = 35m2; digitalizacija = 15m2 ; ukupno = 725m2

5.KT

945  m2

 

875  m2

stub. i kom. – 60m2

prostor za knjižnične funkcije – 815m2

Ska, AN, GE, TA, RO

zbirke;  info-punkt; 80 čit./radnih mjesta; osoblje; ured voditelja

a 170 sv/m  = 90.000 sv/570m2 ; 80 mjesta (40x2,93 + 20x 4m = 197m2 ; info-punkt = 10m2; radna mjesta osoblja = 24m2; ured vod. = 14m2 ;  ukupno = 815m2

inst. kat

260  m2

215  m2

stubište i kumun, – 35  m2 ;  tehn. pogon – 180  m2 ; terasa                                              

eventualna arhitektonska intervencija za potrebe knjižničnih funkcija

 

 ukup

8.005  m2

6.970  m2

 

 

632.000 sv.  do eventualno 700.000

665 radnih mjesta + 120 (učionica, dvorana)

 

 

Tablica br. 2.  Podaci o predvidivom korištenju pojedinih zbirki

 

 

 

Knjižnica Odsjeka za

Br. studenata koji gravitiraju

prema odsječnim knjižnicama

Zbirke (sv. knjiga)

Priljev

2002.

Filozofiju

373

16.991

337

 

Pedagogiju

246

16.871

114

 

Psihologiju

279

10.000

500

 

Socioologiju

368

9.338

410

 

Informacijske znanosti

500

4.103

1.248

 

                Društvene

1.766

57.303

2.609

 

Arheologiju

160

11.000

300

 

Etnologiju (antropologija)

295

7.015

137

 

Povijest

841

10.000

300

 

Povijest umjetnosti

331

19.000

730

 

                 Humanistika

1.627

47.015

1.467

 

Fonetiku

178

8.746

cca 300

 

Opću lingv. i orijent. studije

418

19.500

2.000

 

Klasičnu filologiju

188

19.000

2.000

 

Komparativnu književnost

333

9.899

1.421

 

               Filologija I.

1.117

57.145

                      5.721

 

Anglistiku

919

28.000

1.421

 

Germanistiku

532

98.796

682

 

Romanistiku

517

36.734

1.493

 

Talijanistiku

309

28.493

306

 

              Filologija II.

2.277

192.023

                      3.902     

 

Kroatistiku/slavistiku

1.731

110.000

2.500

 

 

 

 

Prilog br. 3.    Dijagram predvidiva kretanja korisnika

 

 

 

 

 

 

 

Legenda: strelica (deblja) – intenzivno kretanje velikog broja korisnika; strelica (tanja) – povremeno kretanje većeg broja korisnika korisnika; strelica (isprekidana) – povremeno kretanje manjeg broja korisnika

 

 

 

 

 

Prilog br. 4.    Dijagram predvidiva  kretanja osoblja

 

 

 

Legenda: strelica (puna) – povremeno kretanje osoblja; strelica (isprekidana) – povremeno kretanje osoblja

 

 

 

Prilog br. 5.    Dijagram predvidiva kretanja knjižnične građe

 

 

 

 

Legenda: strelica (deblja) – intenzivno kretanje većeg broja jedinica građe; strelica (tanja) – povremeno kretanje većeg broja jedinica građe; strelica (isprekidana) – povremeno kretanje manjeg broja jedinica građe

 

 

 

 

 


[1] Radna mjesta za koja se predviđa 2,93 m2 namijenjena su onim korisnicima koji čitaju i/ili rabe računala, a 4m2 po korisniku namijenjeno je studijskome radu, radu u skupinama i sl.