izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća, održane 18. studenoga 2002. u Vijećnici fakulteta
PRISUTNI: dr. sc. N. Čačinović, dr. sc. N. Pintarić, dr. sc. K. Nemec, dr. sc. N. Grujić, dr. sc. D. Horga, dr. sc. J. Kekez, dr. sc. M. Mesić, dr. sc. I. Pranjković, dr. sc. a. Sekulić-Majurec, dr. sc. Z. Kravar, dr. sc. I. Goldstein, dr. sc. T. Šola, dr. sc. V. Vizek-Vidović, dr. sc. E. Čaušević, dr. sc. B. Čulig, dr. sc. L. Veljak, dr. sc. A. Durman, dr. sc. A. Horvat, dr. sc. D. Horvat, dr. sc. S. Malinar, dr. sc. N. Moačanin, dr. sc. O. Perić, dr. sc. M. Pupovac, dr. sc. M. Sanader, dr. sc. L. Arambašić, dr. sc. M. Andrijašević, dr. sc. D. Boras dr. sc. S. Cvetnić, dr. sc. M. Čale, dr. sc. D. Kukić, dr. sc. B. Đaković, dr. sc. Lj. Gjurgjan, dr. sc. S. Grahek, dr. sc. B. Grgin, dr. sc. M. Häusler, dr. sc. N. Hrvatić, dr. sc. G. Antunović, dr. sc. G. Keresteš, dr. sc. A. Peti-Stantić, dr. sc. D. Varga, dr. sc. G. Varošanec-Škarić, dr. sc. N. Vidmarović, dr. sc. B. Kryžan-Stanojević, mr. sc. E. Ratković, M. Jelić, I. Zovko-Dinković, mr. sc. V. Lopina, dr. sc. V. Muhvić Dimanovski, Ž. Vučina (49)
Studenti: K. Jurak, H. Markulin (2)
Dekan: prof. dr. sc. Neven Budak (1)
Prodekanica za nastavu: prof. dr. sc. Željka Fink Arsovski (1)
Prodekan za znanost: prof. dr. sc. Miljenko Jurković (1)
Prodekan za organizac. i finan. pitanja: dr. sc. Željko Jerneić (1)
Glavni tajnik: Neda Stazić
Tajnik: Branka Malbaša
Zapisničar: Barica Biškup
Sjednici predsjedava dekan prof. dr. sc. Neven Budak.
ODSUTNI: dr. sc. V. Afrić, dr. sc. M. Križman, dr. sc. A. Stamać, dr. sc. D. Duda, M. Gulešić, dr. sc. A. Krvavac (6)
Studenti: K. Pavlek, N. Radelja, I. Petrinić (3)
Od ukupno 64 članova Fakultetskog vijeća sjednici je bilo nazočno 55 članova što je natpolovična većina (33) potrebna za održavanje sjednice i donošenje pravovaljanih odluka.
Dopuna dnevnog reda:
1. Usvajanje nastavnih programa četverogodišnjih studija bodovani po ECTS-sustavu.
S obzirom na dopunu dnevnog reda redoslijed točaka dnevnog reda se promijenio.
Fakultetsko vijeće jednoglasno prihvaća dnevni red.
Ad 1.
Fakultetsko vijeće jednoglasno prihvaća četverogodišnje nastavne programe Filozofskog fakulteta bodovane po ECTS-u. Prijedlozi se upućuju Senatu Sveučilišta u Zagrebu na prihvaćanje.
Ad 2. Promjena studija
Dekan, prof. dr. sc. N. Budak, do sada razredbeni postupak za promjenu studijske grupe održavao se u rujnu. Za promjenu studijske grupe student je trebao pristupiti razredbenom testu koji se sastojao iz provjere znanja struke. Njegov rezultat se uspoređivao sa brojem bodova zadnje upisanog studenta u ljetnom roku te grupe. Taj postupak se više ne može primjenjivati zbog promjene razredbenog postupka, jer se test struke ne može uspoređivati s rezultatom općeg testa.
S obzirom na promjenu razredbenog postupka predlaže se postupak promjene studijske grupe:
Odsjeci prijavljuju broj studenata koje su spremni primiti na svoj studij (svoje studije). Fakultetsko vijeće donosi konačnu odluku o tim kvotama na lipanjskoj sjednici i odmah ih javno oglašava. Natječaj za promjenu grupe otvara se samo na prijavljenim studijima.
Ako je za upis na neku grupu interes iskazao manji broj kandidata nego što je odobrena kvota, upisuju se bez razredbenog.
Rang-lista se sastavlja na temelju uspjeha na testu struke (druga mogućnost: u obzir se uzimaju ocjene iz srednje škole).
Novim razredbenom postupkom (jedinstvenim testom) student se upisuje na Filozofski fakultet polaganjem općeg testa - student ovoga Fakulteta može slobodno birati grupu koju želi upisati do popunjenosti kvote dotične grupe. Na temelju odluke Fakultetskog vijeća student može mijenjati studijsku grupu neovisno na kojoj je godini studija, pod uvjetom ponovnog upisa u I. godinu studija. Svaki odsjek donijet će odluku koliko studenata može prihvatiti na promjenu grupe. Za promjenu grupe kvote bi se javno oglasile da studenti budu upoznati koliko mjesta ima na raspolaganju. Ako se pokaže da neka studijska grupa ima nepopunjenih mjesta i ako student želi tu studijsku grupu promijeniti nema razloga da pristupi razredbenom testu s obzirom da je već student Fakulteta. Ako je veći interes za neku studijsku grupu nego što je odsjek voljan primiti, piše se razredbeni test (test struke) dotične studijske grupe i na temelju rezultata testa (možda i ocjena iz srednjih škola), kandidati se međusobno plasiraju.
Vodila se rasprava u kojoj su sudjelovali: dr. sc. N. Budak, dr. sc. M. Mesić, dr. sc. D. Boras, dr. sc. D. Horvat, dr. sc. Ž. Jerneić, dr. sc. O. Perić, dr. sc. M. Jurković, dr. sc. V. Lopina, dr. sc. D. Horga, dr. sc. N. Čačinović, dr. sc. B. Đaković i iznijeli mišljenja:
- dr. sc. M. Mesić, nema smisla da studenti pristupe testu struke s obzirom da je promijenjen razredbeni postupak. Logičnije bi bilo da kandidati ne pišu posebni razredbeni test već da se njihov upis na novu studijsku grupu određuje prema postignutim bodovima na rang listi na općem razredbenom testu. (Npr. ako Odsjek za sociologiju ima 3 mjesta na raspolaganju, a javi se 5 studenata za promjenu grupe, prva tri kandidata s rang liste upisuju studij sociologije).
- dr. sc. N. Budak, student koji je upisao po starom sistemu ima pravo po starom sistemu i promijeniti grupu.
- dr. sc. D. Horvat, slaže se s prijedlogom dr. sc. Mesića, prijedlog je humani i demokratski, jer nije u redu da studente tretiramo različito.
- dr. sc. O. Perić, kvote za promjenu grupe na odsjecima nisu postojale, one su dodatne kvote koje opterećuju odsjeke i I. godinu studija.
- dr. sc. M. Jurković, s obzirom na novi razredbeni postupak može se dogoditi da će sljedeće godine biti puno veća navala za promjenu grupe nego što je to bilo do sada, jer su studenti sa nižeg mjesta na rang listi zbog financijskih problema birali neželjene grupe samo da uđu na Filozofski fakultet. Da bismo riješili problem moramo unaprijed znati koliko studenata za promjenu grupe možemo primiti na pojedinim odsjecima. To neće biti povećanje kvota, jer je kvota određena za cijeli Filozofski fakultet ukupnom broju, bit će samo internih promjena po odsjecima.
- dr. sc. D. Boras, predlaže da Fakultetsko vijeće odredi minimalni broj raspoloživih mjesta odnosno neki postotak od kvote, a odsjeci mogu odrediti maksimum
- dr. sc. N. Budak, možemo sugerirati da je minimalni broj dva kandidata za svaki odsjek, a da gornju granicu određuju odsjeci.
- mr. sc. V. Lopina, obzirom da očekujemo veći interes za promjenu grupe, predlaže da se u roku ljetnog semestra provede anketa među studentima I godine studija koji smatraju da će mijenjati grupu.
- dr. sc. N. Budak, predlaže da se u prosincu napravi prva anketa, a u travnju druga.
- dr. sc. D. Horga, studenti bi trebali biti ranije informirani o kvotama za promjenu studijske grupe da bi znali kakve su šanse za mogućnost promjene grupe. Predlaže da se kvote odrede već na sljedećoj sjednici Fakultetskog vijeća.
- dr. sc. N. Budak, nakon anketiranja u prosincu vidjet će se na kojoj grupi bi mogao biti najveći pritisak i na temelju toga odsjeci će odrediti kvote.
- dr. sc. Ž. Jerneić, smatra da je promjena grupe zaobilaženje pravila upisa na Fakultet i smanjivanje konkurencije tisućama kandidata koji se natječu za upis na studij, s obzirom da se kod promjene grupe natječe samo 5-6 kandidata.
- dr. sc. N. Budak, mišljenja je da se studentima izađe u susret da promijene jednu studijsku grupu u sljedećih 5 godina do prijelaza na ECTS.
Nakon rasprave Fakultetsko vijeće većinom glasova prisutnih članova donijelo je sljedeći
Zaključak
- U prosincu i travnju provest će se anketa o interesu studenata za promjenu grupe.
- Na temelju rezultata provedene ankete u prosincu, donijet će se prijedlog o kvotama.
- Kandidati neće pisati posebni razredbeni test, već će se njihov upis na novu studijsku grupu određivati prema postignutim bodovima na rang-listi na općem razredbenom testu. - Odsjeci određuju kvote prema svojim procjenama, s time da se na svakoj studijskoj grupi moraju staviti na raspolaganje najmanje 2 slobodna mjesta, a odsjeci određuju maksimum mjesta.
- Ukoliko je interes za neku studijsku grupu manji od odobrene kvote studenti se upisuju do broja odobrene kvote, bez obzira na plasman na razredbenom postupku.
Neki sudionici u raspravi bili su mišljenja:
- nisu postojale kvote za promjenu grupe, to su dodatne kvote koje opterećuju I. godinu studija,
- odobravanje promjene grupe je zaobilaženje pravila upisa na Fakultet,
- smanjujemo konkurenciju tisućima kandidata koji se natječu za upis na studij, s obzirom da se kod promjene grupe natječe samo 5-6 kandidata.
Javnim izjašnjavanjem 7 članova je ''protiv'' zaključka.
Ad 3. Razredbeni
postupak
Dekan, prof. dr. sc. N. Budak
S obzirom na neke uočene nedostatke ovogodišnjeg razredbenog postupka napravljen je plan rada za iduću akad. god. te se mole odsjeci da ukoliko imaju eventualnih primjedbi ili prijedloga da ih upute u pisanom obliku Upravi fakulteta.
Na Senatu Sveučilištu u Zagrebu raspravljalo se treba li razredbeni postupak biti u ljeti ili jesen i Senat je zauzeo stav da fakulteti trebaju o tome prodiskutirati, a da će Senat donijeti odluku na temelju mišljenja fakulteta.
Smatra da ima argumenata i za jedno i za drugo.
Argumenti koji govore u prilog da se razredbeni organizira na jesen su sljedeći::
- gube se problemi posebnog testiranja za dijasporu,
- kandidati koji dolaze iz inozemstva na vrijeme bi dostavili svjedodžbe,
- bili bi riješeni problemi nastali zbog vojne obveze kandidata,
- kandidati bi imali više vremena se pripremiti za razredbeni test,
- Fakultet bi imao više vremena za pripreme za razredbeni postupak
- vremenske prilike itd.
Argumenti protiv toga su:
- kandidati i roditelji bi bili cijelo ljeto napeti zbog ishoda razredbenog postupka,
- postoji mogućnost da neki fakulteti mogu biti oštećeni, jer bi se moglo dogoditi da se upisani kandidati na tim fakultetima ispisuju radi upisa na naš Fakultet,
- cijelo Sveučilište bi trebalo prijeći na jesenski razredbeni rok.
U raspravi su sudjelovali: dr. sc. N. Budak, dr. sc. M. Mesić, dr. sc. N. Hrvatić, dr. sc. Ž. Jerneić, dr. sc. Lj. Gjurgan, dr. sc. D. Horvat i iznijeli svoja mišljenja.
Nakon rasprave Fakultetsko vijeće većinom glasova prisutnih članova (6 "protiv" i 7 "suzdržana") donijelo sljedeći
Zaključak
Fakultetsko vijeće predlaže Senatu Sveučilišta u Zagrebu da pokrene raspravu o uvođenju razredbenog postupka u mjesecu rujnu.
__________
- dr. sc. L. Arambašić, dala je primjedbu da Odsjek za psihologiju još nije dobio ovogodišnju analizu razredbenog postupka iako je poslao nekoliko zahtjeva.
- dr. sc. N. Budak, ovogodišnja analiza razredbenog postupka je napravljena, ali se u međuvremenu tražilo da se analiza dopuni s analizom uspjeha kandidata s obzirom na škole iz kojih su dolazili te analiza o kandidatima koji se nisu uspjeli kod nas upisati. Analiza će se dostaviti odsjecima. Iz dosadašnje analize je vidljivo da je uspjeh na razredbenom ispitu razmjerno u visokoj korelaciji sa uspjehom u školi, upisivali su se oni koji su imali bolje ocjene iz srednje škole, dosta su u visokoj korelaciji rezultati svih pojedinačnih testova, a distribucija rezultata po pojedinim dijelovima testa je jako dobra.
- dr. sc. M. Čale: Moli da se prethodni testovi razredbenog postupka dostave odsjecima na uvid prije nego što budu objavljeni i pušteni u promet studentima.
Dekan, dr. sc. N. Budak, prethodni testovi razredbenog postupka dostavit će se odsjecima. Ovogodišnji test će se modificirati u nekim dijelovima, predlaže se da test opće kulture ne bude odvojen od opće informiranosti i da treba unijeti više pitanja iz područja književnosti.
Ad 4. Uvođenje ECTS- sustava
Rok za dovršenje novih programa, prilagođenih ECTS-u i Bolonjskoj deklaraciji: 31. svibnja 2003.
Dekan, prof. dr. sc. N. Budak izvijestio je da će uža radna grupa u sastavu: dr. sc. N. N. Šoljan, dr. sc. V. Vizek-Vidović, dr. sc. D. Agičić, dr. sc. M. Čale, dr. sc. J. Lasić Lazić, dr. sc. B. Knežević izraditi dva ili više modela studija usklađena s načelima ECT- sustava i Bolonjske deklaracije koja će dostaviti Fakultetskom vijeću na raspravu.
- prof. dr . sc. Ž. Fink
Na Vijeću pročelnika 18. prosinca 2002. u 10 sati radna grupa izložit će modele studija prije sjednice Fakultetskog vijeća.
Mole se pročelnici odsjeka da na sjednici svoga odsjeka rasprave o zapisniku sa sjednice Odbora za nastavu i o predlošku prof. dr. sc. Pastuovića kako bi trebalo izgledati nastavničko usmjerenja na IV. i V. godini te da eventualne primjedbe dostave (do 2.12.2002.) prodekanu za nastavu.
- dr. sc. V. Vizek Vidović - ECT-sustav je pomoćno sredstvo, ono što radimo je transformacija sustava studiranja u skladu s Bolonjskom deklaracijom.
Fakultetsko vijeće raspravljalo je o prijedlogu rasporeda rada za uvođenje novih programa te je jednoglasno donijet sljedeći
Z a k j u č a k
- Povjerenstvo za izradu načela prilagodbe treba izraditi materijal do početka siječnja 2003.
- Svi članovi odsjeka se moraju upoznati s načelima ECTS-a i Bolonjske deklaracije do početka prosinca 2002. (materijali se nalaze na odsjecima i nalaze se na mreži).
- Tijekom prosinca 2002. i siječnja 2003. (prije dobivenih načela radne grupe), odsjeci trebaju odlučiti što čini jezgru neke struke i koji smjerovi će postojati na studijskim grupama.
- U siječnju 2003. moramo se složiti oko načela prilagodbe i pristupiti izradi izvedbene studije.
- Izvedbena studija mora biti gotova u ožujku 2003. (koliko sati po semestru, koliko ispita po semestru i ostalo).
- Odsjeci moraju prilagoditi svoje programe osnovnoj izvedbenoj studiji do početka svibnja 2003.
- U svibnju 2003. provodi se rasprava o novim programima i njihovo usuglašavanje (na Fakultetskom vijeću i svim odsjecima).
- Do 30. lipnja 2003. izrađuju se potrebni materijali na hrvatskom jeziku.
- Do 30. rujna 2003. izrađuju se potrebni materijali na engleskom jeziku.
- 30. rujna 2003. upućuju se programi na Sveučilište u daljnju proceduru.
__________________
Obavijest dekan, dr. sc. N. Budak: Izašao je natječaj Otvorenoga društva za financiranje izrade kurikuluma - rok za prijavu na natječaj produžen je do 25. studenoga 2002. Sredstva za taj natječaj su namijenjena za izradu kurikuluma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu u Rijeci. Mole se odsjeci da do 22. studenoga 2002. dostave materijale Upravi fakulteta koji će se proslijediti Otvorenom društvu.
Ad 5. Uvođenje
jednopredmetnosti
- dekan, dr. sc. N. Budak istaknuo je, da će studij prilagođen ECTS-u i Bolonjskoj deklaraciji biti jednopredmetni studij uz koji će se moći studirati još nešto. Mišljenja je da bi već sada prije nego što uvedemo novi oblik studija trebalo učiniti jedan korak prema tome. Mi sada tjeramo studente da upisuju dvopredmetne studije. Razlozi za potrebom upisivanja dvopredmetnosti su bila uglavnom radi lakšeg zaposlenja na školama i popunjavanja satnice. Analizirajući studijske grupe koje se predaju na školama i koje se ne predaju može se zaključiti da se u većini ono što se kod nas studira ni ne predaje na školama, odnosno sve dvopredmetne kombinacije između nastavničkog predmeta i nenastavničkog predmeta ne pomažu radi lakšeg zaposlenja na školama. Moramo imati u vidu i informirati se koliko je na školama zaposleno onih u kombinaciji s dva nastavna predmeta, koliko ima onih koji upisuju dvopredmetnu kombinaciju i završavaju nastavnički smjer. Kada bi se sve to reduciralo na onaj broj ljudi koji upisuju dva predmeta nastavničkog usmjerenja koji se predaju na školi i da to koriste kod svog posla, misli da bi broj tih studenata bio jako mali u odnosu na broj onih koji se kod nas upisuju. Što se tiče toga da dvopredmetnost potiče interdisciplinarnost to sada prestaje biti argument, jer interdisciplinarnost se postiže upisivanjem kolegija na različitim grupama, a ne na dvopredmetnim studijima. Predlaže da mi sljedeće godine ukoliko nam Senat to odobri omogućimo svim studentima upis na jednopredmetni studij na svim grupama. Taj studij izgledao bi tako da se upiše jedna grupa, ali da ukupna satnica na tom studiju ne prelazi 20 sati ili maksimalno 22 sata tjedno. Dvopredmetna grupa sada ne može opterećivati satnicu sa više od 14 sati tjedno odnosno 12 sati jer postoje opći predmeti. Ako bismo na tih 12 sati dodali još 8 sati tjedno mogućnosti izbora kolegija na drugim grupama to bi bio pravi interdisciplinarni studij. Satnica ukupnog opterećenja studenata bi sa 26 tj. 28 sati tjedno pala na 20 sati tjedno i time bismo rasteretili studente, profesore pa i prostorije. Omogućili bi studentima da studiraju ono što hoće, možda bismo mogli povećati generalno naše kvote, jer sada moramo upisivati jednu osobu na dva studija. Čini mu se da bi uvođenjem jednopredmetnosti mogli učiniti studij bitno efikasnijim i skratiti ga. Po ovom modelu ti studiji bi bili puno sličniji onim novim studijima nego što su sada.
Rasprava:
- dr. sc. Lj. Gjurgjan, na Odsjeku za anglistiku bio je uveden jednopredmetni studij zato jer se htjelo potaknuti najbolje studente da se mogu što više posvetiti tom studiju. Prije tri godine Odsjek je taj studij ukinuo, jer je iskustvo bilo upravo suprotno, jer su nam dolazili loši studenti, veliki broj je dolazio iz dijaspore koji uopće nisu znali hrvatski jezik. Pokazalo se zapravo da je to kontraproduktivna odluka i da je puno bolje da se izvodi samo dvopredmetni studij. Može nam se sada dogoditi da student završi studij, a da nema dovoljno pismenosti iz hrvatskog jezika, te bi obavezno trebali uvesti nešto kao npr. "Uvod u znanstveni diskurs" ili nešto slično, što će omogućiti potpuno opismenjivanje na hrvatskom jeziku.
- dr. sc. N. Budak, ovaj oblik jednopredmetnosti bitno bi se razlikovao od dosadašnjeg jednopredmetnog studija. Jednopredmetni studij iz engleskog imao bi satnicu od 14 sati tjedno, a ostatak fonda sati popunjavali bi studenti upisivanjem kolegija koji bi pospješili hrvatsku pismenost (obvezno ili izborno).
- ..... trebali bi ostaviti studentima mogućnost upisivanja dvoprerdmetnih i jednopredmetnih studija
- dr. sc. I. Goldstein, postoji puno nejasnoća i nemoguće je na brzinu reducirati nastavne programe Izborne nastave je sada malo i smatra se da je prolaznost na toj nastavi lakša. Čini mu se da se zbog prevelikog broja nejasnoća u ovom trenutku teško može donijeti konačna odluka dok se nema dosljedno proveden sustav. Boji se da očekivani rezultat neće biti adekvatan S obzirom da nije donesen novi Zakon imamo dosta vremena da riješimo pitanje uvođenja novog sustava.
- dr. sc. N. Budak, ukoliko moramo do 2004. priječi na novi sustav ovo je prvi prikladan korak prilagođavanja tom novom sustavu. Novi sustav studija imat će jedan glavni predmet i uz to izborne kolegije. Kako ćemo mi definirati te izborne kolegije to ostaje otvoreno, imamo vremena za diskusiju.
- dr. sc. A. Durman, istovremeno ćemo imati tri paralelna sustava.
- dr. sc. T. Šola, bolje bi bilo da prije riješimo ono što smo već započeli, jer ova dodatna prijelazna promjena otežavala bi sve. Popis predmeta koji se predaju u školama ili ne govore ništa o broju studenata.
- dr. sc. N. Budak, u prijelaznom sustavu morali bi uzeti u obzir i činjenicu da su naše dvorane već sada popunjene od 8 - 21,30 sati, pa se postavlja problem gdje bi se izvodili paralelni programi. Moramo u prijelaznom razdoblju smanjivati satnicu studenata i ako uvedemo ovaj sustav možemo smanjiti opterećenje studenata za trećinu, a i dosta će studenata za trećinu imati manje nastave.
- dr. sc. M. Jurković, po modelu kojem težimo postojat će u svakoj struci jezgra. Ta jezgra može činiti maksimalno 50% predviđene nastave. Ako budući student izabere dvopredmetni studij uzet će dvije jezgre od 50% na dva odsjeka, a onaj koji hoće drugačije uzet će osnovnu jezgru od 50%, a ostatak po vlastitom izboru. Predlaže da svaki odsjek izradi dodatne module od 2-3 kolegija koji nose 4-6 sati tjedno koje u bloku predlaže cijeli modul po predmetu. Takva struktura sa 50% čvrstom jezgrom i nekoliko posebno usmjerenih modula daje nam tzv. jednopredmetni studij ili dvije jezgre od 50% dvopredmetni studij. Predlaže da se na taj model ide zajedno sa ECTS-om.
Ad 6.
Prijelazi s drugih sveučilišta i fakulteta
Dekan, prof. dr. sc. N. Budak, upozorava da na temelju zaključka Fakultetskog vijeća prije godinu dana, studentima Hrvatskih studija nudila se jednokratna mogućnost prelaska na Filozofski fakultet i na temelju toga studenti koji nisu tu ponudu iskoristili nemaju pravo prijelaza na Fakultet.
Fakultetsko vijeće raspravljalo je o prijelazima s drugih sveučilišta i fakulteta te je jednoglasno donijelo sljedeću
o
d l u k u
Prijelaz s drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
- Odlukom Fakultetskog vijeća od 11. listopada 2002. nije više moguć prijelaz s Hrvatskih studija.
Prijelaz s drugih sveučilišta u Hrvatskoj i s Mostarskog sveučilišta:
- Molbe za prijelaz se predaju prodekanu za nastavu koji procjenjuje ispunjava li kandidat osnovne uvjete za prijelaz. Molbu za prijelaz ne mogu podnijeti kandidati koji nisu položili I. godinu studija.
- Prodekan procjenjuje ispunjava li kandidat uvjete za upis u I, II. ili III. godinu. Upis u IV. godinu nije moguć.
- Prodekan procjenjuje postoje li uvjeti socijalne prirode (npr. preseljenje roditelja u Zagreb) ili zdravstvene prirode (ukoliko je nemoguće liječenje izvan Zagreba), za odobrenje prijelaza.
- Zahtjev za prijelaz mogu podnijeti studenti Filozofskog fakulteta drugih sveučilišta s visokim prosjekom ocjena.
- Ako prodekan za nastavu procijeni da kandidat ispunjava sve preduvjete, molbu prosljeđuje na odsjeke, koji predlažu odluku o primanju kandidata na svoju studijsku grupu i određuju eventualne razlikovne ispite.
- Nakon toga, upućuju prijedlog odluke prodekanu za nastavu, koji donosi konačnu odluku.
Prijelaz s drugih sveučilišta
izvan Hrvatske
Moguć je prijelaz na II., III. godinu (iznimno i na I.). Molbe se predaju prodekanu za nastavu koji ih prosljeđuje odsjecima. Odsjeci razmatraju mogu li primiti kandidata, na koju godinu studija i određuju eventualne razlikovne ispite.
Svoje mišljenje odsjeci upućuju prodekanu za nastavu, koji donosi konačnu odluku.
Molbe za prijelaz predaju se od 15. rujna do 15. listopada.
Obavijest dekana
- dr. sc. N. Budak, na poziv Gradskog poglavarstva grada Koprivnice bio je u posjeti na Visokom učilištu na kojem se sada izvodi jedan dislocirani studij Fakulteta organizacije i informatike i jedan studij Ekonomskog fakulteta. Zainteresirani su da i Filozofski fakultet otvori dislocirane studije ili da naši nastavnici sudjeluju u izvođenju nastave na Visokom učilištu. Najviše su zainteresirani za srednjoeuropske jezične studije (mađarski, češki, poljski, slovački, ukrajinski, ruski) i za kulturološke predmete. Visoko učilište je odlično opremljeno i uređeno i ima sve potrebne uvjete za izvođenje nastave. Gradsko poglavarstvo grada Koprivnice uputilo je poziv Fakultetskom vijeću da sljedeću sjednicu (9. prosinca o.g.) održi u prostorijama Visokog učilišta u Koprivnici.
Sjednica je završila s radom u 17,30 sati.
Zapisničar Dekan
Barica Biškup Prof. dr. sc. Neven Budak