Studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani

Napisala: Alenka Ambrož iz Ljubljane

Moje iskustvo studija na Filozofskom fakultetu u Ljubljani nije reprezentativno za današnje doba, jer pripadam posljednjoj generaciji koja je imala mogućnost studiranja po takozvanom »starom programu«, odnosno programu prije bolonjske reforme. Unatoč nekim prednostima koje pruža zaposlenicima Fakulteta te studentima na našem Odsjeku, ta reforma još uvijek predstavlja izvor jakog nezadovoljstva, jer podrazumijeva slušanje povećega broja predmeta u jednom semestru, a studiranje se svodi na lov na ECTS bodove u sizifovskom pokušaju da se studij filozofije prilagodi zahtjevima učinkovitosti na tržištu rada.

Iako je u »naše vrijeme« studij filozofije za mnoge predstavljao izlaz iz hektične svakodnevice, pomno čitanje klasičnih djela u cijelosti, te redovitu debatu uz pivo, do kasno u noć poslije večernjih predavanja, nove generacije se suočavaju sa pritiscima da redovito izvršavanje obaveza pretpostave razvoju vlastitoga razmišljanja. Ako zanemarimo teškoće na organizacijskom nivou, studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani ostaje, prije svega zahvaljujući odličnim profesorima, prostorom slobodnoga mišljenja. Ostaje jedan od rijetkih studija na kojem se kod usvajanja znanja nije potrebno prilagođavati vanjskim ciljevima i kod kojega je stjecanje znanja praćeno određenim osobnim razvojem.

Posebnost Odsjeka za filozofiju jest da, kao jedan od rijetkih u Europi, nudi studij svih smjerova filozofije: studenti od prve godine predmetima prate analitičke i kontinentalne filozofije (ovoj drugoj je namijenjen najveći broj predmeta), kao i azijskim filozofijama. Upoznaju smjerove poput filozofije kognitivnih znanosti, fenomenologije, hermeneutike, socijalne filozofije, psihoanalize i strukturalizma, što im uz opširan studij povijesti filozofije i proučavanje disciplina poput logike, ontologije i estetike omogućuje širok pogled na filozofsku problematiku danas, kao i usmjeravanje na područja koja im najviše odgovaraju. Studij filozofije moguć je kao jednopredmetni ili u kombinaciji s drugim studijskim smjerom, pa se u svakoj generaciji nađu studenti najrazličitijih profila i zanimanja, što studijskom procesu daje posebnu dinamiku.

Kao brucoša te najprije oduševe predavanja u nabijenim, punim, velikim predavaonicama, što ti daje osjećaj da sudjeluješ u nečem važnom. Tijekom narednih godina broj slušatelja na predavanjima se smanjuje. U zadnjim semestrima studija ponekad se nađeš pred profesorom u društvu tri ili četiri studenta, pogotovo na jutarnjim predavanjima. Tijekom studija se studenti suoče sa nekoliko vrlo opširnih ispita. Na prvoj godini mnogim studentima poteškoće predstavlja logika, predmet »Filozofija povijesti« vjerojatno ima najduži popis literature, a posebno zloglasan je ispit iz njemačke klasične filozofije na trećoj godini. Još otkad je netko na internetskom forumu napisao kako se za taj ispit pripremao deset mjeseci po osam sati dnevno, većina ga studenata smatra najvećim izazovom i stoga ga redovito ostavlja za kraj.

Mnogi studenti aktivni su izvan samoga studija. Studentsko filozofsko društvo (https://www.facebook.com/studentskofilozofsko.drustvo?fref=ts) svake godine organizira određen broj događanja: filozofski maraton, koji traje tjedan dana, a na kojemu profesori održe svoja za javnost otvorena predavanja na izabranu temu, tradicionalna brucošijada u okviru »zabavnog programa«,  stručna ekskurzija po studentskim cijenama te, na kraju godine, olimpijske igre i piknik filozofa. Ta događanja obično nude zahvalan materijal za urbane priče. Kao pripadnica starije generacije, moram napomenuti da me brine sve manji broj sudionika zadnjih godina. Brucošijadi prošle godine prisustvovao je manji broj nas veterana i profesora, a brucoše nismo dočekali. Radi li se o spletu okolnosti ili o posljedicama rastućeg individualizma zapadnog društva, pokazat će vrijeme.

Tijekom studija studenti imaju priliku pomoću stipendijskih programa Erasmus i Basileus jedan ili dva semestra studijskih obaveza odraditi na fakultetima u inozemstvu. Kako su predavanja kod nas na slovenskom jeziku, nema većeg priliva stranih studenata, osim iznimki.

Relativno velika sloboda koju studenti imaju unutar studijskog programa ima i svoje slabosti: zainteresiraniji studenti znaju se požaliti na loš odaziv i pomoć profesora, često prezaposlenih vlastitim istraživačkim radom. Nije potrebno posebno naglasiti kako smo nakon završenoga studija, kao i većina studenata, prepušteni sebi samima.

Oni koji sviraju u nekoj grupi, posvete se glazbi, neki se zaposle u obiteljskim poduzećima, a iznenađujuće je koliko se diplomiranih filozofa okrene predškolskom odgoju ili suvremenom plesu. Diplomanti sa dvopredmetnog studija mogu predavati filozofiju u srednjim školama. Može se čuti kako su filozofi zanimljiv kadar za poslodavce zbog široke opće naobrazbe i analitičkog načina razmišljanja. Navodno su neki odlični sastavljači križaljki za tjednike. Bilo kako bilo, na ljestvicama zaposlenih ne kotiramo najniže. Usprskos nesigurnoj profesionalnoj budućnosti, iz vlastitih iskustava studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani mogu toplo preporučiti.

 ________________________________________

Tekst su sa slovenskog jezika preveli Sara i Marko Hauptfeld. Tekst na izvornome jeziku možete preuzeti ovdje: Študij filozofije na Filozofski fakulteti v Ljubljani

3,808 total views, 1 views today