U Banjaluci je od 11. do 13. listopada 2013. godine na Filozofskom fakultetu održana znanstvena konferencija pod nazivom „Aspekti teorije diskursa i narativni aspekti pitanja o biopolitici i institucijama“ u zajedničkoj organizaciji Filozofskog fakulteta u Banjaluci, Tehničkog univerziteta Darmstadt i Instituta za filozofiju i društvenu teoriju iz Beograda.
Banjalučka konferencija bila je treća i ujedno posljednja po redu u okviru jednogodišnjeg projekta „Biopolitički aspekti institucionalnog djelanja“ pod pokroviteljstvom DAAD-a. Prethodne konferencije u okviru programa održane su u Beogradu od 5. do 7. ožujka s temom „Razmatranje temeljnih pitanja odnosa biopolitike i institucija“ te u Darmstadtu od 10. do 12. srpnja s temom „Bioetika – pravo – tehnika“.
Polaznu točku konferencije činile su rasprave o funkciji metoda rekonstrukcije u područjima teorije diskursa i naratologije te o mogućnostima njihove primjene u svrhu rasvjetljavanja biopolitičkih dispozitiva. Biomoć, ako se ona razumije kao modalno određeni sklop relacija sa specifičnim područjem predmeta i primjene, upućena je na vlastitu reprezentaciju i (performativnu) artikulaciju. Ona ukazuje na (očigledno manjkavo određeni) govor o „diskursu“ -diskurs kao „mjesto“ komunikativne racionalnosti te diskurs kao medij artikulacije i prakticiranja „moći“. Komplementarno ovom modeliranju koncepti narativnosti ciljaju na probleme granica mogućnosti pripovijedanja života ili na „egzistencijska pitanja cjelovitosti“: oni formu diskursivnosti ne razumiju samo kao medij artikulacije i aktualiziranja (efekata) moći, nego kao medij uspjevajućeg samoodnosa. Doprinosi bioetičke rasprave preispitivani s obzirom na to u kojoj mjeri oni ugrožavaju, revidiraju ili čak poništavaju aspekte osobnog identiteta, autentičnosti i kontinuiteta samopripovijedanja, a koji se u okviru narativističkih koncepcija smatraju središnjima. Ukoliko se ovakva „pripovijedanja“ mogu odigravati samo u kontekstu institucionalnog omogućavanja, onda institucije suštinski definiraju i okvirne uvjete subjektivizacije; ukoliko su institucije istovremeno biopolitički hiperdeterminirane (disponirane), onda konceptima narativistički shvaćene osobnosti (autonomija, moć djelovanja) pripada jedna sistematski dvostruka pozicija: s jedne strane ih se razumije kao kritički antidot biopolitičke preoblikovanosti, a s druge strane su oni sami shvatljivi samo kao biopolitički oblikovani i preoblikovani. Konferencija je problematizirala ovu razliku u pogledu na pojedinačne studije iz analize diskursa i u pogledu na karakteristične pojave u filozofiji jezika. Opet, komplementarno tome preispitivani su narativistički modeli pripovjedačkoga pristupa egzistencijalnoj cjelovitoj situaciji čovjeka te u kojoj mjeri oni mogu odgovoriti na jednu tehnički induciranu iritaciju slike individue i slike čovjeka koja je orijentirana na tijelo i ličnost, ili na višem stupnju, mogu se shvatiti kao izraz identificirajućih narativa.
Konferenciju je svojim izlaganjem „Tehnika i moć. O aktuelnosti i nastavljanju teorije moći Mišela Fukoa“ otvorio prof. Christoph Hubig s Tehničkog univerziteta Darmstadt. U svom je izlaganju profesor Hubig izveo svojevrsnu retrospektivu poimanja moći i institucija od davne prošlosti do danas, da bi preko kritičkog razmatranja nedostataka teorije moći Michela Foucaulta i njegovih sljedbenika i nastavljača, pokušao naznačiti obrise jednog budućeg poimanja odnosa moći koji bi bi bio u stanju prevladati nedostatke koje su kroz povijest imala ranija poimanja tog pojma.
Tijekom sljedeća dva dana imali smo priliku čuti deset izlagača koji su nam, polazeći od različitih gledišta, ponudili svoja mišljenja o naprijed spomenutim problemima. U radu konferencije sudjelovali su: Christoph Hubig, Klaus Wiegerling, Jan Müller, Oliver Honer, Andreas Kaminski, Petra Gehring (Darmstadt), Petar Bojanić, Mark Losoncz (Beograd), Željko Radinković i Markus Manojlović (Banjaluka).
(M.G.)
foto: unibl.rs
—————————————————-
* Ovaj je tekst prevela i prilagodila hrvatskom standardnom jeziku Leona Širac.
Tekst na izvornom jeziku možete preuzeti ovdje: Aspekti teorije diskursa i narativni aspekti pitanja o biopolitici i institucijama
1,433 total views, 1 views today
