Udruženje studenata filozofije organiziraje jubilarnu desetu godinu održavanja simpozija kojim potiče interdiscplinarnost i suradnju studenata kroz razmjenu ideja i iskustava vezanih uz rasprave na filozofskoj sceni.
Također nastavljamo praksu suradnje sa studentima drugih studijskih grupa, ovaj put sa studentima lingvistike (i/ili nekih filoloških studija) koje zanima i koji se bave filozofijom jezika
OPIS TEME
Ideja ovog simpozija jest poticanje i problematiziranje teme filozofije jezika na Balkanu. Jezik kao filozofska tema okupira mislioce od samih početaka filozofskoga razmišljanja, a često se čini da je baš to područje zanemarivano i prečesto povezivano s drugim filozofskim i znanstvenim disciplinama. Postavlja se pitanje što je ostalo od filozofije jezika? Kakva se filozofija jezika može ponuditi danas? Koja je uopće svrha filozofije jezika? Koji je odnos filozofije jezika s logikom, filozofijom uma i filozofijom znanosti? Kako su razne lingvističke teorije poput strukturalističkih, biheviorističkih, generativističkih i kognitivističkih utjecale na filozofiju jezika i ima li ijedna od njih znanstvenu vjerodostojnost? Koliko su filozofija običnoga jezika i pragmatika zamijenile logički pozitivizam karakterističan za početak 20. stoljeća? Na kraju krajeva, kako primijeniti pragmatiku u analizi svakodnevnih diskursâ, primjerice dnevnih novina, vijesti na televiziji, javnih istupa i tsl.? Koliko nam pragmatika u tom slučaju može pomoći glede razumijevanja tih istih diskursâ i ima li uopće to smisla proučavati? Može li filozofija jezika uopće biti angažirana? Ličnosti i pravci koje bi bilo poželjno analizirati i porediti uključuju ponajprije odnos ranog i kasnog Wittgensteina sa svim utjecajima na njega i teorijama koje su kasnije inspirirale njime, strukturalizam Ferdinanda de Saussurea i njegove recepcije skroz do poststrukturalističkih, Peirceov pragmatizam, Austinovu teoriju govornih činova i njezine sustavnije razvoje (kod Gricea, Searlea, Leecha i dr.) te odnos filozofije jezika i marksizma (najvidljiviji kod Gramscija i Bahtina) što bi se nametnulo u problematizaciji mogućnosti angažirane filozofije jezika. Fokus na neke druge probleme vezane uz filozofiju običnoga jezika koji ovdje nisu navedeni jest poželjan ukoliko se ne odvaja od teme.
Ukratko, sljedeće točke smatramo relevantnima za diskusiju:
- Jezik kao struktura ljudskoga svijeta i života
- Jezik kao sredstvo kojim se djeluje
- Jezične norme i njihova unutarjezična i izvanjezična funkcija
- Jezične igre?
- Filozofija jezika kao angažirana filozofija
Predlažemo angažman studenata lingvistike i/ili nekih filoloških studija koji se smatraju lingvistički i filozofski kompetentnima da sagledaju ove probleme i naprave rad.
UVJETI
Simpozij će se održati 24. i 25. svibnja 2013. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prijave za sudjelovanje na simpoziju sa svojim radovima i sažecima radova možete poslati do 26. travnja e-mailom na adresu: usf@ffzg.hr. Izlaganje je potrebno ograničiti na 30 minuta nakon čega je isto toliko rezervirano za diskusiju. Radovi mogu biti napisani samostalno ili u koautorstvu. Preporuča se da rad nije kraći od 15, niti dulji od 25 kartica teksta u wordu, a sažetak rada da je dugačak približno 2 kartice. Maksimalni broj radova koji će se izlagati na simpoziju jest 10 te, ukoliko primimo više vaših radova, vršit ćemo selekciju po kriteriju kvalitete. Osim kao izlagači, možete sudjelovati i kao publika. USF u potpunosti pokriva troškove smještaja i prehrane svim sudionicima. Nažalost, to se ne odnosi na putne troškove koje nismo u mogućnosti pokriti. Organizacijski odbor simpozija odabrat će radove i predstaviti program najkasnije do 4. svibnja. Ukoliko želite saznati još neke informacije vezane uz simpozij, obratite se na gore navedeni mail.
Radujemo se vašem odazivu!
2,404 total views, 1 views today
