Trinaesta po redu međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Lošinjski dani bioetike održana je u Malom Lošinju od 18-21. svibnja 2014. godine. Lošinjski dani bioetike u proteklih trinaest godina profilirali su se kao središnja institucija bioetičkog života i bioetičkog diskursa na prostoru jugoistočne Europe, što je naglasio i predsjednik organizacijskog odboraprof. dr. sc. Ante Čović. Time je ova manifestacija otok Mali Lošinj učinila geografskim i duhovnim središtem europske bioetike, a „bioetička godina“ u ovom dijelu svijeta mjeri se upravo datumima održavanja Lošinjskih dana bioetike.
Lošinjski dani bioetike obuhvatili su međunarodni simpozij Integrativna bioetika i nova epoha, Studentsku bioetičku radionicu Bioetika i seksualnost, okrugli stol o siromaštvu pod nazivomSiromaštvo – novi pristupite popratna događanja, tj. predstavljanje recentnih bioetičkih izdanja i drugi po redu Bioetički café kojem je tema bila Bioetika i poezija, a gost je bio pjesnik Petar Gudelj.
Manifestaciju su organizirali Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatskobioetičko društvo i Grad Mali Lošinj, dok su ove godine suorganizatori Studentske bioetičke radionice postali i Udruženje studenata filozofije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pokroviteljje ponovno bila Primorsko-goranska županija,a hoteli Aurora i Vespera domaćini Lošinjskih dana bioetike.
Ovogodišnji su Dani okupili znanstvenike i studente iz Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Francuske, Irana, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Srbije i Ukrajine.
Manifestacija je otvorenau ponedjeljak 19. svibnja 2014. u 9 sati u Velikoj dvorani hotela Aurora. Skup je pozdravnim govorom otvorio predsjednik Organizacijskog odbora Lošinjskih dana bioetike prof. Ante Čović, a osim njega skupu su se obratili i predstavnici organizatora Lošinjskih dana bioetike, tj. predstavnici Hrvatskog filozofskog društva, Hrvatskog bioetičkog društva, Grada Mali Lošinj, Primorsko-goranske županije, predstavnik organizacijskog tima Studentske bioetičke radionice i Udruženja studenata filozofije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstavnik Turističke zajednice Grada Malog Lošinja kao jednog od donatora skupa. Skup su pozdravili i predstavnici bioetičkih društava iz regije, tj. predstavnici Bioetičkog društva u Bosni i Hercegovini, Bioetičkog društva Srbije, Makedonskog društva za integrativnu bioetiku i predstavnik Mađarske bioetičke asocijacije.
Po otvaranju skupa održana su dva plenarna predavanja. Prvo je predavanje održao jedan od najglasovitijih svjetskih bioetičara Hans-Martin Sass s Kennedy instituta za etiku, Sveučilišta u Georgetownui Ruhrskog sveučilišta u Bochumu, koji je govorio o integrativnoj bioetici u novoj epohi, dok je drugo plenarno predavanje održao njemački filozof i jedan od utemeljitelja koncepta “integrativne bioetike”, Walter Schweidler s Katoličkog sveučilišta Eichstätt-Ingolstadt koji je govorio o pojmu kulture Oswalda Spenglera i ideji “nove epohe”.
Otvaranje skupa i održavanje plenarnih izlaganja zabilježila je i Hrvatska radio-televizija, a prilog o Lošinjskim danima bioetike prikazan je u emisiji „Duhovni izazovi“.
Po završetku plenarnih predavanja započeo je „radni dio“ Lošinjskih dana bioetike, tj. paralelno su započeli međunarodni simpozij Integrativna bioetika i nova epoha i Studentska bioetička radionica. Prvi je simpozij održan u ponedjeljak i utorak 19. i 20. svibnja 2014, a izlaganja je održalo sedamdesetak znanstvenika različitih profila. S obzirom na broj sudionika simpozij se odvijao u tri paralelne sekcije na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.
Kako je ovaj izvještaj pisan za web-sekciju USF-a, odlučili smo upravo Studentsku bioetičku radionicu detaljnije opisati. Ovogodišnja Radionica deseta je po redu, a održana je u ponedjeljak i utorak 19. i 20. svibnja 2014. u hotelu Vespera. Organizirana je u suradnji s Udruženjem studenata filozofije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odsjekom za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a organizacijski tim SBR-a činili su Nikolina Ćavar, Rahela Jug, Nino Kadić, Marko Kos, Luka Perušić i Josip Cmrečnjak. Za ovogodišnju temu odabrana je Bioetika i seksualnost koja jeprivukla rekordan broj studenata – 53 studenata filozofije, psihologije, medicine, prava, teologije, etnologije, antropologije, sociologije, lingvistike, informacijskih znanosti, povijesti, komparativne književnosti i povijesti umjetnosti iz Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka i Nikšića.
STUDENTSKA BIOETIČKA RADIONICA
Želja za poboljšanjem i promjenom dovela je do izvrsne suradnje organizacijskog tima i sudionika SBR-a. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organizirane su četiri filmske večeri na kojima su prikazivani filmovi relevantni za temu simpozija. Time je napravljn uvod u problematiku seksualnosti u okviru integrativne bioetike. Prikazani filmovi bili su vezani za prijavljene teme, a odabrani su na temelju dvaju kriterija:
1) tematika povezana sa seksualnošću
2) tematika koja nije obrađena u prijavljenim izlaganjima
Teme su imale širok raspon od parafilija i potlačenosti žena u određenim kulturama preko seks-turizma do budućnosti ljudske seksualnosti. Zagrijavanje za simpozijske rasprave započelo je već na filmskim večerima odličnim argumentiranjem na bioetička pitanja proizašla iz sadržaja filmova. Sastanci su poslužili (boljem) upoznavanju sudionika i usvajanju informacijske podloge, a sve kako bi se sudionike iz Zagreba što bolje pripremilo za postizanje visoke kvalitete bioetičkog dijaloga na samoj Radionici.
Filmske večeri održavane su mjesec dana prije polaska, točnije od 23. travnja do 14. svibnja.
Po dolasku na Lošinj sudionici studentske sekcije simpozija izrazili su želju za još jednim druženjem uz film. Organizacijski tim oduševio se zainteresiranošću i ozbiljnošću kojem su sudionici pristupili simpoziju te su istog trena izvukli film iz rukava i zadovoljili želje gladne publike.
19. svibnja započela su izlaganja studenata kao D sekcija u konferencijskoj dvorani hotela Vespera. Održano je ukupno 23 izlaganja, a slušalo ih je 55 sudionika. Izlaganja su posjećivali i znanstvenici s ostale tri sekcije.
Ove godine po prvi puta održano je uvodno izlaganje dvojice kolega Luke Perušića i Josipa Cmrečnjaka kojim se problematika seksualnosti smjestila u integrativni, pluriperspektivni kontekst bioetike.
Nakon uvodnog slijedila su izlaganja poredana po temama od onih s najširim do onih s najužim domenama.
Drugo izlaganje održali su Franka Perčulija, Antonija Šikljan i Dario Vuger s Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu na temu „Biopolitika i upravljanje spolom i rodom – spolnost kao javnost“.U svom izlaganju autori su se pitali koliko svjetska politika i socijalno stanje današnjice utječe na društveno viđenje rodno-spolne problematike.
Treće izlaganje održali su Domagoj Matić i Jelena Savić s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove Svučilišta u Zagrebu na temu „Bioetičko promišljanje rodne ideologije“.Izlaganje je zamišljeno kao kritičko promišljanje rodne ideologije i stajališta da je svako spolno usmjerenje jednako vrijedno i kao takvo mora biti prihvaćeno. Primarno se bavi analiziranjem argumenata sa stajališta rodne ideologije naspram stajališta njezinog konterparta koji ju negira.
Četvrte izlagačice Nina Jelić i Iva Ivanković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavile su temu „Podjela kućanskih poslova: Život u dvoje između mita i evolucije“ kojom su prikazale pregled i kritiku rodnih uloga u domaćinstvu. Kroz pogled u ljudsku povijest i različite svjetske kulture, gdje je podjela kućanskih poslova posve različita, u izlaganju je dovedena u pitanje tradicionalna uloga žene kao domaćice, a muškarca kao hranitelja obitelji u modernom društvu.
Peti po redu Maša Dunatov i Luka Fotak s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci predstavili su temu „Interseksualnost i medicina“. S medicinske su perspektive govorili o pojmuinterseksa, kongenitalne anomalije uslijed koje se osobu ne može jasno definirati kao muško ili žensko. Fokus rada je na opisu i analizi raznih postupaka koji se nude interseksualnim osobama, a autori su ponudili kritički osvrt na potrebu društva za normaliziranjem roda i spola.
Šesto izlaganje pod nazivom „Koža u kojoj živim“ predstavile su Ema Dragojević i Iva Gregor s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Izlaganje je sudionike upoznalo s rodnom disforijom, ili poznatije, s transseksualnošću, te je skrenulo pozornost na nepažnju kojom se pristupa ovom problemu s medicinskog, psihološkog i društvenog stajališta. Autorice su kroz primjere pokazale kako čak i neke pozitivne promjene mogu dovesti do još veće marginalizacije drugog.
Sedme su izlagale Valentina Perišić i Daria Radman s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu na temu „Poremećaji prekomjerne seksualne želje: mogući rodni problem“.U ovom izlaganju autorice su nam predstavile dva posve različita gledišta na poremećaj prekomjerne seksualne želje od strane Svjetske zdravtsvene organizacije i Američkog udruženje psihijatara. Zbog takvog neslaganja u medicinskom svijetu, postojanje ovakve vrste poremećaja spolnog ponašanja dovedeno je u pitanje.
Osmo izlaganje s imenom „Terapije poremećaja spolnog identiteta“ predstavile su autorice Evica Jurković i Tara Beata Racz s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.U drugom izlaganju na Radionici na temu transseksualnosti autorice su objasnile dva najčešća načina kako društvo pomaže osobama s rodnom disforijom, medicinski i psihološki, te analizirale efikasnost jednog i drugog.
Deveti po redu izlagali su Marta Dumančić i Ivan Gorski s Filozofskog fakultet Sveučilišta u Zagrebu s temom „Seksualnost kod onkoloških pacijenata“. Izlagači su predstavili poteškoće u seksualnom ponašanju kod osoba oboljelih od raka. Cilj izlaganja bilo je podizanje svijesti o ovoj bolesti i njezinim fizičkim, reproduktivnim, mentalnim i emocionalnim posljedicama u očima samih pacijenata, ali i društva.
Deseti su izlagali Ivana Radovčić, Iva Skočilić, Marija Vrljičak, Damir Ćaćić, Igor Salopek i Ksenija Baždarić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci s temom „Oblikovanje upitnika za ispitivanje seksualnih navika studenata Sveučilišta u Rijeci“. Autori su predstavili svoj rad na mapiranju seksualnih navika studenata u hrvatskom društvu, pri čemu su naveli materijale i metode koje su koristili u svojem radu te rezultate do kojih su došli anketirajući svoje kolege sa Sveučilišta u Rijeci.
Jedanaesto izlaganje održano je na temu „Trgovina ljudima: Žena kao roba“, a pripremili su ga Nikolina Ćavar, Anja Đrođević i Nino Kadić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Njime su ukazali na rastući problem seksualnog roblja u Hrvatskoj, analizirajući statistike i podatke kojim su pokazale koliko je zabrinjavajuća veličina potražnje za seksualnim (i ostalim) robljem, dok nadležna tijela Republike Hrvatske čine vrlo malo da bi problem nestao ili kako bi se barem umanjio.
Dvanaesta je izlagala Luana Ivošević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci na temu „Prostitucija“.Rad na temelju “najstarijeg zanata na svijetu” ponudio nam je argumente protiv demoralizacije i osude prostitucije od strane društva. Autorica je pristupilaprostituciji kao legitimnom poslu koji bi trebao biti legalan i zakonski dobro reguliran.
Trinaesto izlaganje održali su Luka Hrvoj i Toni Petković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu „Klijenti seksualnih usluga i kršenje ljudskih prava“.U svom izlaganju autori su ukazali na moć koju klijenti prostitucije imaju u zatvaranju kruga kršenja osnovnih ljudskih prava koje za sobom nosi trgovina seksualnim robljem.
Četrnasto i posljednje izlaganje prvog dana simpozija pod nazivom „Prodaja tijela: Prostitucija i reklama“ održale su Tena Lavrenčić i Ksenija Lončarić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Autorice su kao temelj problema seksualizacije svakodnevice postavile korištenje tijela i tjelesnosti kao alata za zaradu pri čemu su kao specifičan problem navele eksplicitan seksualni sadržaj u reklamama te su osudile takvu vrstu korištenja seksualnosti kao društveno neprihvatljivu.
20. svibnja započeo je drugi i zadnji dan radionice, a prvo izlaganje održao je Fran Radonić Mayr s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu „Metafizika seksualnosti“.Temu svog izlaganja autor nam je predstavio iz perspektive nekoliko različitih filozofa, ponajviše Juliusa Evole i Arthura Schopenhauera, koji svaki na svoj način objašnjavaju ljudsku potrebu za intimnim odnosom te utjecaj koji strast i seksualni nagon imaju na nas.
Drugi je izlagao Marko Sumrak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U izlaganju pod nazivom „Bioetika, seksualnost i Schopenhauer“ autor je predstavio Schopenhauerovo utemeljenje morala i njegovu važnost za integrativnu bioetiku te njezine prednosti i nedostatke u odnosu na Kanta. Na temelju takve analize na kraju izlaganja postavljeno je pitanje treba li Schopenhaueru oprostiti njegovu mizoginiju i što bi to točno značilo.
Treći je izlagao Marko Kučan s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu „Antinatalizam“.Njegov rad upoznao nas je s radikalnom filozofskom koncepcijom antinatalizma kojom se rađanju i ljudskoj reprodukciji pripisuje negativna vrijednost. Autor je opisao samu filozofiju antinatalizma, njezino mjesto u povijesti filozofije zapadnog svijeta te se osvrnuo na suvremene antinatalističke pokrete i autore.
Četvrti su izlagali Žaklina Viljevac i Branimir Kurmaić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku na temu „Bioetičke implikacije eugenike“.Autori su nam predstavili eugeniku, granu znanosti nastalu u 19. st. koja se u radu definirala kao znanstvena praksa poboljšanja genetskih kvaliteta ljudske rase. U izlaganju su opisali dva pristupa eugenici: pozitivni koji potiče i negativni koji spriječava razmnožavanje ljudi te su preispitali njezine etičke implikacije i odgovornosti.
Peti je izlagao Ivo Alebić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu „Dioniz o seksualnosti“.U svom izlaganju autor nam je predstavio alternativno shvaćanje ljudske seksualnosti i ljubavnih veza koje se bazira na ljubavi, iskrenosti i uzajamnom povjerenju među ljubavnicima nasuprot društvenih i institucionalnih konstrukata.
Šesti izlagačs izlaganjem na temu „Teologija tijela u kurikulumu zdravstvenog odgoja?“ bio je Bruno Petrušić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Temelj rada je kritika provedbe zdravstvenog odgoja u školama od strane aktualne hrvatske Vlade, posebice njezinog četvrtog modula i preporučene literature. U izlaganju autor nam je predstavio teološku perspektivu na spomenuti modul i postavio pitanje treba li u kurikulum zdravstvenog odgoja biti uvrštena i teologija tijela.
Sedmo izlaganje dana održala je Natali Nanić Volarić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu „Problematika tijela i seksualnosti u Dnevniku Dragojle Jarnević“.Ovaj rad svojevrsna je biografija hrvatske ilirske spisateljice Dragojle Jarnević i dio doktorske disertacije autorice o DragojlinomDnevniku. Izlaganje nam je kroz intimna seksualna iskustva autorice Dnevnika predočilo rodnu perspektivu 19.st. te društvene predrasude koje su priječile tjelesni i duhovni razvoj ilirske spisateljice.
Osmi su izlagali Ivan Bauernfreund s Visoke škole za međunarodne odnose i diplomaciju „Dag Hammarskjöld“ te Suzana Krčmarek i Augustin Kvočić s Filozofskog falukteta Sveučilišta u Zagrebu na temu „Život u ritmu muzike za seks“.Autori su govorili o načinu doživljavanja seksualnosti kroz glazbenu industriju i njezin monopol nad glazbom koju slušamo te kako popularna glazba utječe na današnje zapadno društvo.
Studentska bioetička radionica 2014. zatvorena je izlaganjem Lane Beović i Ivane Vukušić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu na temu „Seksualnost u aktivističko-performativnim praksama“.Autorice su nam kroz svoje izlaganje predstavile bioetički problem individualnosti i identiteta kroz preispitivanje moralnog stajališta zapadnog društva prema aktivističko-performativnim praksama i umjetnosti.
Predstavljanje recentnih bioetičkih izdanja održano je u ponedjeljak 19. svibnja u Velikoj dvorani hotela Aurorau 21 sat. Tom je prilikom predstavljeno jedanaest novih bioetičkih monografija i zbornika iz Hrvatske i Njemačke te jedanaest bioetički relevantnih znanstvenih časopisa iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Ove je godine održan i drugi po redu Bioetički café, događanje kojim se bioetika povezuje s temama i pristupima koji su važni za pluriperspektivnu koncepciju bioetike, ali su u glavnoj struji svjetskih bioetičkih rasprava neopravdano marginalizirani. Ovogodišnji Bioetički café organiziran je u suradnji sa Školskom knjigom, a održan je u utorak 20. svibnja u 20 sati. Tema mu je bila Bioetika i poezija. Gost Bioetičkog caféa bio je suvremeni hrvatski bioetički pjesnik Petar Gudelj. Gudelj je recitirao svoje pjesme koje predstavljaju uzor bio-poetike koja je od velike važnosti za razvijanje bioetičke svijesti i senzibiliteta. U programu je sudjelovala i Miroslava Vučić, urednica u Školskoj knjizi.
Okrugli stol naslovljen kao Siromaštvo – novi pristupi održan je u srijedu 21. svibnja 2014. od 9 do 12 sati u Velikoj dvorani hotela Aurora. Na okruglom stolu izlaganja su održali Zoran Šućur s Pravnog fakultet u Zagrebu, Katica Knezović s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, Hrvoje Jurić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Luka Tomašević s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu.
Okruglim stolom završeni su, zatvoreni i zaokruženi ovogodišnji Lošinjski dani bioetike.
Autori: Ivan Bauernfreund, Nikolina Ćavar i Suzana Krčmarek
2,809 total views, 1 views today
