Predavanje “Rising Populism and Women’s Rights in Turkey” (D. Işık)

Posted on by

Katedra za turkologiju poziva Vas na predavanje dr. Damle Işık (Regis University, SAD) o populizmu i položaju žena u suvremenoj Turskoj pod naslovom “Rising Populism and Women’s Rights in Turkey” u srijedu 23. svibnja 2018. u 17.30 sati u  dvorani 1 (D-1) Filozofskog fakulteta. 

Predavanje je dio ciklusa “Bliski istok i izazovi modernog svijeta: politika, drustvo, kultura” – http://www.ffzg.unizg.hr/turkolog/?p=2253

Dr. Damla Işık je izvanredna profesorica antropologije na sveučilištu Regis (Denver, Colorado, SAD). Doktorirala je na sveučilištu Arizona (Tucson, Arizona, SAD), znanstveno polje ženski studiji. Njezino istraživanje pokriva pitanja ženskog rada u Turskoj, dobrotvornih udruženja, siromaštva i isporuke humanitarne pomoći u kontekstu Turske i Bliskog istoka. Tijekom ljeta/jeseni 2017. započela je novo istraživanje o važnosti rodnog aspekta proizvodnje hrane za urbanizaciju, lokalnu upravu i razvoj turizma u Turskoj.

Popis recentnih publikacija:

Isik, Damla, Houri Berberian, and Ali Igmen, (Eds,). (2012). State and Society Relations. [Special Issue]. Comparative Studies of South Asia, Africa, and the Middle East, (32) 1. 

Isik, Damla. (2015). Dilemmas of Women’s Movements in Turkey: Labor, Charity, and Neoliberal Patriarchy. In Huma Ahmed-Ghosh. (Ed.), Asian Muslim Women: Globalisation and Local Realities (pp. 39-59). New York: State University of New York Press.

Isik, Damla. (2014). Vakif as Intent and Practice: Charity and Poor Relief in Turkey. [Special Issue on Politics of Benevolence]. International Journal of Middle East Studies, 46, 307- 327. 

Sažetak predavanja:

Rising Populism and Women’s Rights in Turkey

This examination of women’s rights, state and nationalism in Turkey fits within both the broad academic discussion regarding women and right-wing nationalism and a consideration of today’s larger re-nationalization movement. Today, the growth of right-wing nationalist politics, invigorated by resentment of globalization and a subsequent tide of populism, has demonstrated the fragility of women’s progress as conservative groups have touted traditional values and gender roles. This trend toward re-nationalization has been seen in several countries, including Turkey, and though their individual contexts differ, the impact on women is often similar. Utilizing religion, culture, a fear of lost identity and privilege, and us vs. them rhetoric, these movements elevate dominant national groups while marginalizing women. What does this mean for women and women’s rights?  In this talk, I will aim for a larger discussion of this issue within the context of my own research.

Predavanje “‘Arapsko proljeće’ i islam” (D. Bučan)

Posted on by

Katedra za turkologiju poziva Vas na predavanje doajena hrvatske arabistike Daniela Bučana pod naslovom “‘Arapsko proljeće’ i islam” u utorak 15. svibnja 2018. u 17.30 sati u dvorani 1 (D-1) Filozofskog fakulteta.

Predavač će podsjetiti na događanja što su ih mediji, pomalo naivno, nazvali “arapskim proljećem”, i te će događaje povezati s njihovim temeljnim idejnim, kulturnim i socijalnim kontekstom, što ga predstavlja islam.

Predavanje je dio ciklusa “Bliski istok i izazovi modernog svijeta: politika, društvo, kultura” – http://www.ffzg.unizg.hr/turkolog/?p=2253

Životopis predavača

Daniel Bučan završio je studij arabistike u Beogradu. Od 1967. do 1990. radio je kao urednik u redakciji Trećeg programa Radio Zagreba. Od 1990. do 1991. bio je zamjenik ministra informiranja, od 1991. do 1993. savjetnik za kulturu predsjednika republike, od 1993. do 2008. bio je u službi vanjskih poslova kao veleposlanik (u Egiptu, Grčkoj, pri Vijeću Europe), a od 2008. je u mirovini. Objavio je niz radova o raznim aspektima arapske kulture, od predislamskog i klasičnog pjesništva do suvremenih idejnih, društvenih i političkih procesa u islamskim zemljama. Područje u kojem je njegov doprinos najznatniji jest srednjovjekovna arapska filozofija. Neka od njegovih važnijih autorskih djela uključuju Poimanje arabizma (Zagreb, Mladost, 1980.), Vrijeme islama (Zagreb, Školske novine, 1991.), Kako je filozofija govorila arapski (Zagreb, Demetra, 2009.) i Uvod u arapsku filozofiju (Split, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, 2013.). Od Bučanovih prijevoda kapitalnih djela islamske filozofije sa arapskog jezika treba istaknuti sljedeće: Averroes, Nesuvislost nesuvislosti (Zagreb, Naprijed, 1988.), Al-Gazali, Nesuvislost filozofâ (Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 1993.), Avicenna, Metafizika, sv. 1-2 (Zagreb, Demetra, 2011./2012.) i Knjiga o duši (Zagreb, Demetra, 2013.), Al-Farabi, Uzorita država (Zagreb, Demetra, 2011.) i Majmonid, Vodič za one što dvoje, sv. 1-2 (Zagreb, Demetra, 2008./2009.).

Daniel Bučan član je Hrvatskog filozofskog društva, Hrvatskog filološkog društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, jedan od osnivača Paneuropske unije – Hrvatska, a obnašao je, među ostalim, dužnost tajnika Hrvatskog filološkog društva i prvog predstojnika Orijentalne sekcija Hrvatskog filološkog društva. Svojim radom zaslužio je više nagrada: godišnju nagradu Društva hrvatskih književnih prevodilaca za najbolji prijevod godine 1988., godišnju nagradu HAZU za najbolje djelo u području filologije (2011.), nagradu Društva hrvatskih književnih prevodilaca za životno djelo (2012.). Za svoje javno djelovanje odlikovan je u Hrvatskoj Spomenicom domovinske zahvalnosti, ordenom Reda hrvatskog trolista, te u Grčkoj ordenom Reda časti.

Predavanje “Državno sankcionirani islam: politički sustav Islamske Republike Iran” (Vedran Obućina)

Posted on by

Katedra za turkologiju poziva Vas na predavanje Vedrana Obućine, uni. spec. (Institut za europske i globalizacijske studije) pod naslovom “Državno sankcionirani islam: politički sustav Islamske Republike Iran” u utorak 24. travnja 2018. u Konferencijskoj dvorani knjižnice Filozofskog fakulteta (2. kat) u 17.30 sati. Predavanje je dio u ciklusa “Bliski istok i izazovi modernog svijeta: politika, društvo, kultura” – http://www.ffzg.unizg.hr/turkolog/?p=2253

Vedran Obućina je politolog specijaliziran za religijsku diplomaciju i studije islamskog svijeta i Bliskog istoka. Autor je knjige “Politički sustav Islamske Republike Iran”, koju je 2017. godine objavio Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, kao i brojnih znanstvenih članaka i stručnih studija. Javnosti je poznat kao komentator i analitičar međunarodnih političkih odnosa. Obućina je proveo osam mjeseci u Iranu na istraživačkoj stipendiji Ministarstva kulture i islamskih poslova IR Iran, te je surađivao sa Sveučilištem u Teheranu, Sveučilištem Šahid Behešti te Sveučilištem Mofid u Komu. Predavač je perzijskog jezika u Rijeci, licenciran od Zaklade Sa’adi. Vedran Obućina je i ortodoksni starokatolički svećenik, i bavi se ekumenskim i međuvjerskim dijalogom.

Sažetak predavanja:

Državno sankcionirani islam: politički sustav Islamske Republike Iran

Islamska Revolucija 1979. godine promijenila je sliku Bliskog istoka i na scenu dovela islamizam kao legitiman politički poredak. U Iranu je stvorena Islamska Republika, spoj islamskog prava i republikanske vlasti kao jedinstven politički sustav na svijetu pod okriljem ideologije velājat-e fakih. Ovo revolucionarno načelo šijitskog islama dovelo je do velike rasprave o ulozi islama u suvremenom Iranu i islamskom svijetu. Predavanje započinje kratkim uvodom u Islamsku revoluciju, te odlike šijizma Dvanaestorice u Iranu, a potom objašnjava institucije Islamske Republike i ukazuje kako Iran danas nije teokracija, već državno sankcionirana islamska vlast u kojoj su najviši duhovnici stavljeni u stranu, a islam je oblikovan kako bi odgovarao državnom narativu.

Predavanje “Godine samoće: turska država i društvo kao usamljeni akteri između Europe i Azije” (Deniz Kuru)

Posted on by

Katedra za turkologiju poziva Vas na predavanje dr. Deniza Kurua (Turkish-German University, Istanbul) pod naslovom “Godine samoće: turska država i društvo kao usamljeni akteri između Europe i Azije” u utorak 10. travnja 2018. u dvorani 1 (D-I) Filozofskog fakulteta u 17.30 sati. Jezik predavanja je hrvatski.

Predavanje je dio u ciklusa “Bliski istok i izazovi modernog svijeta: politika, društvo, kultura” – http://www.ffzg.unizg.hr/turkolog/?p=2253

Doc. dr. Deniz Kuru (Odsjek za političke znanosti i međunarodne odnose, Turkish-German University) doktorirao je na University of Southern California (SAD), a bavi se teorijom međunarodnih odnosa, europskom politikom (Njemačka, Francuska, Balkan, Turska), poviješću, sociologijom i intelektualnom poviješću međunarodnih odnosa, kao i međunarodnim praksama (izbori, diplomacija, sjećanja). Autor je studija “Historicising Eurocentrism and Anti-Eurocentrism in IR: A Revisionist Account of Disciplinary Self-reflexivity”, Review of International Studies, vol. 42, no. 2 (April 2016) i “Who f(o)unded IR: American philanthropies and the discipline of International Relations in Europe”, International Relations, vol. 31, no. 1 (March 2017).

ISPITI I PRIJAVA ISPITA

Posted on by

PRIJAVA ISPITA:
Prijave za ispit uzimat će se u obzir SAMO u sljedećim slučajevima:

  • Prijava putem studomata (ISVU)
  • Ako se student, iz nekog razloga, ne uspije prijaviti putem sustava ISVU u roku koji je određen samim sustavom, obavezan je prijaviti ispit predmetnom nastavniku elektroničkom poštom najkasnije tri dana prije ispita (npr. za ispit koji se održava 9. u mjesecu, student elektroničkom poštom mora prijaviti ispit najkasnije do 6. u ponoć).

Ispit iz turskog jezika na svim se godinama sastoji od dva dijela, od kojih je jedan lektorski. Student koji je položio lektorski dio ispita, a drugi dio nije, pri sljedećem izlasku na ispit ne mora ponovno polagati lektorski dio (i obratno). Ipak, ocjena iz položenog dijela vrijedi samo do kraja aktualne akademske godine, a izlazak na svaki od djelova računa se kao ponovni izlazak na cijeli ispit, tj. kao iskorišten ispitni rok.

VAŽNE NAPOMENE:

Prema članku 46. Pravilnika o studiranju FF-a (http://dokumenti.ffzg.unizg.hr/pravilnici/2015/07/01/pravilnik-o-studiranju/) student u jednoj akademskoj godini može izaći četiri (4) puta na ispit iz istog predmeta. Student koji četiri puta nije položio ispit iz nekog predmeta, a stekao je pravo izlaska na ispit, nije obavezan ponovo upisati taj predmet i ima pravo još četiri puta polagati isti ispit u propisanom trajanju studija.

Prema članku 42. istog Pravilnika, student može jednom odbiti pozitivnu ocjenu iz ispita na istom predmetu.

Ako je student prijavio ispit, nije se na njemu pojavio, a prethodno isti ispit nije odjavio, ispit se računa kao nepoložen, a ispitni rok kao iskorišten.