Uvjet za upis u diplomski studij turkologije je završen preddiplomski studij turkologije na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ili ekvivalentni studij na drugom sveučilištu, s usporedivim programom.

O pravu na upis u diplomski studij turkologije i eventualnim razlikovnim obavezama pristupnika s drugih sveučilišta odlučuje vijeće Katedre za turkologiju.

PRIJAVA ISPITA:
Prijave za ispit uzimat će se u obzir SAMO u sljedećim slučajevima:

• Prijava putem studomata (ISVU)
• Ako se student, iz nekog razloga, ne uspije prijaviti putem sustava ISVU u roku koji je određen samim sustavom, u istom je roku obavezan prijaviti ispit predmetnom nastavniku elektroničkom poštom (to je uglavnom 3 dana prije ispita, npr. ako je ispit u ponedjeljak, rok za prijavu je u petak u ponoć)

Pismeni ispit iz turskog jezika na nižim se godinama (od 1. do 5. semestra preddiplomskog studija) sastoji od dva dijela: prijevodni i lektorski. Student koji je položio lektorski dio ispita, a prijevodni nije, pri sljedećem izlasku na ispit ne mora ponovno polagati lektorski dio (i obratno). Na višim se godinama (od 6. semestra preddiplomskog do kraja diplomskog studija) ispit sastoji od tri dijela (dva prijevodna i jedan lektorski). I njih je od akademske godine 2018./2019. moguće polagati u dijelovima. Ipak, ocjena iz položenog dijela (na svim godinama) vrijedi samo do kraja aktualne akademske godine, a izlazak na svaki od dijelova mora se prijaviti i računa se kao ponovni izlazak na cijeli ispit, tj. kao iskorišten ispitni rok.

Mole se studenti koji NE planiraju izaći na sve dijelove ispita u ispitnom roku koji prijave da najkasnije 3 dana prije ispita obavijeste nastavnika koji točno od dijelova planiraju polagati (prof. Andrić za 1. i 5. godinu i prof. Kerovec za 2., 3. i 4. godinu).

Lektira na višim godinama turskog jezika, uključujući i Čitanku, može se polagati tijekom godine (npr. na konzultacijama). Ako se ne položi unaprijed, postaje sastavnim dijelom usmenog ispita na ispitnom roku na kojemu je student položio pismeni dio. Ukoliko student ne zadovolji lektiru na tom ispitnom roku, može je polagati naknadno, no ispit se računa kao neprolazan (iako ocjene iz pismenih dijelova ostaju sačuvane), a za odgovaranje lektire mora se prijaviti novi rok i tek po polaganju lektire student dobiva završnu ocjenu.

VAŽNE NAPOMENE:

Prema članku 46. Pravilnika o studiranju FF-a (http://dokumenti.ffzg.unizg.hr/pravilnici/2015/07/01/pravilnik-o-studiranju/) student u jednoj akademskoj godini može izaći četiri (4) puta na ispit iz istog predmeta. Student koji četiri puta nije položio ispit iz nekog predmeta, a stekao je pravo izlaska na ispit (ispunio sve obaveze), nije obavezan ponovo upisati taj predmet i ima pravo još četiri puta polagati isti ispit u propisanom trajanju studija. Kada se isti predmet polaže osmi put, polaže se pred komisijom. Na zahtjev studenta, i četvrti put može biti komisijski.

Prema članku 42. istog Pravilnika, student može jednom odbiti pozitivnu ocjenu iz ispita na istom predmetu.

Ako je student prijavio ispit, nije se na njemu pojavio, a prethodno isti ispit nije odjavio, ispit se računa kao nepoložen, a ispitni rok kao iskorišten.

Okrugli stol “Gradovi u pokretu – postosmansko nasljeđe: Ankara, Istanbul, Beograd i Sarajevo u međuraću” održat će se u utorak 14. svibnja 2019. od 14 do 16 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Sudionici okruglog stola su autorica istoimene izložbe Nataša Mišković (Sveučilište u Baselu), Jasenka Gudelj, povjesničarka umjetnosti (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Aleksandar Jakir, povjesničar (Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu), Nenad Makuljević, povjesničar umjetnosti (Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu) i Zeynep Oğuz Kursar arhitektica i povjesničarka umjetnosti (Harvard University). Modrator okruglog stola je Vjeran Kursar, povjesničar i osmanist (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Obavještavaju se studenti 5. godine da je rok za prijavu teme diplomskog rada i imenovanje mentora 15. lipnja 2019. Više informacija dostupno je na linku “Diplomski rad”.

Otvoren je natječaj za stipendije Republike Turske – Türkiye Bursları 2019. Prijave traju od 15. siječnja do 20. veljače 2019. Traženu dokumentaciju i druge informacije kandidati trebaju unijeti online na web stranici www.turkiyeburslari.gov.tr.

Pozivamo vas na predstavljanje nove knjige prof. dr. sc. Ekrema Čauševića pod nazivom Ustroj, sintaksa i semantika infinitnih glagolskih oblika u turskom jeziku. Turski i hrvatski jezik u usporedbi i kontrastiranju koje će se održati u utorak, 15. siječnja 2019., u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zagreb) s početkom u 18.00 sati. O knjizi će, uz autora Ekrema Čauševića, govoriti Sabina Bakšić, Barbara Kerovec i, u ime izdavača, Krešimir Krnic.

Nakon predstavljanja knjiga će se moći kupiti po promotivnoj cijeni.

Pozivnica:

Radno vrijeme tajništva Odsjeka za hungarologiju, turkologiju i judaistiku je svaki dan od 10.00 do 12.00.

Katedra za turkologiju poziva Vas na predavanje dr. Damle Işık (Regis University, SAD) o populizmu i položaju žena u suvremenoj Turskoj pod naslovom “Rising Populism and Women’s Rights in Turkey” u srijedu 23. svibnja 2018. u 17.30 sati u  dvorani 1 (D-1) Filozofskog fakulteta. 

Predavanje je dio ciklusa “Bliski istok i izazovi modernog svijeta: politika, drustvo, kultura” – http://www.ffzg.unizg.hr/turkolog/?p=2253

Dr. Damla Işık je izvanredna profesorica antropologije na sveučilištu Regis (Denver, Colorado, SAD). Doktorirala je na sveučilištu Arizona (Tucson, Arizona, SAD), znanstveno polje ženski studiji. Njezino istraživanje pokriva pitanja ženskog rada u Turskoj, dobrotvornih udruženja, siromaštva i isporuke humanitarne pomoći u kontekstu Turske i Bliskog istoka. Tijekom ljeta/jeseni 2017. započela je novo istraživanje o važnosti rodnog aspekta proizvodnje hrane za urbanizaciju, lokalnu upravu i razvoj turizma u Turskoj.

Popis recentnih publikacija:

Isik, Damla, Houri Berberian, and Ali Igmen, (Eds,). (2012). State and Society Relations. [Special Issue]. Comparative Studies of South Asia, Africa, and the Middle East, (32) 1. 

Isik, Damla. (2015). Dilemmas of Women’s Movements in Turkey: Labor, Charity, and Neoliberal Patriarchy. In Huma Ahmed-Ghosh. (Ed.), Asian Muslim Women: Globalisation and Local Realities (pp. 39-59). New York: State University of New York Press.

Isik, Damla. (2014). Vakif as Intent and Practice: Charity and Poor Relief in Turkey. [Special Issue on Politics of Benevolence]. International Journal of Middle East Studies, 46, 307- 327. 

Sažetak predavanja:

Rising Populism and Women’s Rights in Turkey

This examination of women’s rights, state and nationalism in Turkey fits within both the broad academic discussion regarding women and right-wing nationalism and a consideration of today’s larger re-nationalization movement. Today, the growth of right-wing nationalist politics, invigorated by resentment of globalization and a subsequent tide of populism, has demonstrated the fragility of women’s progress as conservative groups have touted traditional values and gender roles. This trend toward re-nationalization has been seen in several countries, including Turkey, and though their individual contexts differ, the impact on women is often similar. Utilizing religion, culture, a fear of lost identity and privilege, and us vs. them rhetoric, these movements elevate dominant national groups while marginalizing women. What does this mean for women and women’s rights?  In this talk, I will aim for a larger discussion of this issue within the context of my own research.