UPUTE ZA PRIJAVU, IZRADU I OBRANU DIPLOMSKOG RADA
DIPLOMSKI RAD
Diplomski rad je samostalan studentski rad u kojem student pod vodstvom mentora znanstveno obrađuje odabranu turkološku temu. Student je dužan pokazati sposobnost i vještinu obrade određene teme, primjenjujući stečeno teorijsko i praktično znanje te samostalno koristiti literaturu i izvore.
PRIJAVA DIPLOMSKOGA RADA I IMENOVANJE MENTORA
Studenti 2. godine diplomskoga studija podnose Katedri za turkologiju molbu za odobrenje teme i imenovanje mentora (i eventualno komentora) diplomskoga rada sa sinopsisom do 20. prosinca tekuće akademske godine.
Tijekom jedne akademske godine svaki mentor može prihvatiti mentorstvo do 5 diplomskih radova (5 studenata). Ukupan broj mentorstava iz različitih akademskih godina ne smije prekoračiti 8 diplomskih radova (8 studenata).
Prije podnošenja molbe za odobrenje teme i imenovanje mentora student je dužan potencijalnome mentoru predati sinopsis rada sa popratnom literaturom i izvorima.
Sinopsis treba sadržavati tri dijela:
1. Opis i kontekstualiziranje teme, što podrazumijeva:
a) naslov (i podnaslov) teme
b) opis teme
c) kratak prikaz osnovnih postavki dosadašnjih istraživanja na koje se tema izravno nadovezuje.
(dužina: 1 kartica teksta = 1.800 znakova)
2. Osnovne informacije o planiranom radu, što podrazumijeva:
a) cilj rada, odnosno osnovna pitanja koja će rad problematizirati i na koja će odgovoriti
b) pretpostavljeni tijek rada
c) nacrt sadržaja rada
d) pretpostavljene metode, odnosno način rada.
(dužina: 1 kartica teksta)
3. Popis literature (minimalno deset bibliografskih jedinica).
Literatura uz sastavljanje sinopsisa:
Umberto Eco: Kako se piše diplomska radnja (dostupno u knjižnici FF-a kao: KMP – literatura za kolegije)
Dubravka Oraić Tolić: Akademsko pismo: strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Zagreb, 2011.
Nakon što mentor prihvati predloženu temu, student svoju molbu podnosi Vijeću Katedre za turkologiju. Na narednoj sjednici Vijeće katedre je dužno odobriti ili odbiti temu i mentora, te imenovati članove povjerenstva za obranu diplomskog rada (tri člana, uključujući mentora), te o tome obavijestiti studenta. Samo onim studenima koji iz opravdanih razloga nisu prijavili temu u predviđenom roku (do 1. srpnja tekuće ak. godine), Vijeće Katedre naknadno će odobriti temu i mentora.
Ukoliko student dvopredmetnoga studija izrađuje diplomski rad koji vrijedi za oba studija u dvopredmetnoj kombinaciji, dužan je pribaviti suglasnost oba odsjeka/katedre.
Mentor i(li) komentor u izradi diplomskoga rada član je Katedre ili vanjski suradnik u znanstveno-nastavnome, znanstvenome, nastavnome, ili pak suradničkome zvanju, ukoliko ima magisterij ili doktorat znanosti.
Od prve verzije pa nadalje tekst diplomskog rada mora biti gramatički i pravopisno ispravan. U suprotnom mentor rad vraća na lekturu.
Radne verzije teksta kandidat može mentoru slati tri puta. Ukoliko se nakon toga ustanovi da rad i dalje ne zadovoljava kriterije, kandidat mora izabrati drugu temu/mentora.
U iznimnim okolnostima studenti mogu zatražiti od Vijeća Katedre promjenu mentora i/ili teme uz odgovarajuće pismeno obrazloženje razloga promjene.
Ako student namjerava diplomirati do 30. rujna tekuće godine, diplomski rad treba predati do 15. lipnja.
PREDAJA I OBRANA DIPLOMSKOG RADA
Nakon što mentor odobri zadnju verziju diplomskoga rada, student je dužan predati ga mentoru u elektroničkome obliku. Nakon predaje zadnje verzije diplomskoga rada mentor i članovi povjerenstva dužni su studentu dati povratne informacije o radu u roku od najviše 14 radnih dana, te ukoliko je rad prihvaćen, organizirati obranu u roku od najviše 30 radnih dana.
Student ima pravo na obranu diplomskog rada tek kada ispuni sve prethodne obveze predviđene studijskim programom.
Obrana diplomskog rada je javna. Ona se sastoji od usmenog izlaganja studenta o radu u trajanju od 20 minuta, te odgovaranja na pitanja o radu koja postavljaju članovi povjerenstva. Nakon što kandidat odgovori na postavljena pitanja, povjerenstvo može dopustiti i drugim nazočnim osobama da postave dodatna pitanja. Obrana diplomskog rada završava odlukom povjerenstva o ishodu obrane. U roku od tjedan dana nakon obrane student je dužan pohraniti rad u elektroniĉkom obliku na CD-u za digitalni repozitorij Knjižnice Filozofskoga fakulteta. Uz predaju CD-a student je dužan priložiti potpisanu Izjavu o pohrani ocjenskog rada u digitalni arhiv Knjižnice Filozofskog fakulteta.
Diplomski rad nosi 15 ECTS bodova. Diplomski rad koji student radi na dva odsjeka/katedre nosi ukupno 30 ECTS bodova.
OPSEG RADA
Diplomski rad na diplomskom studiju turkologije mora obuhvaćati 30 do 50 kartica teksta, ne računajući naslovnu stranicu, sadržaj, popis literature, priloge i sažetak. Jedna kartica teksta iznosi 1800 znakova (s razmacima). Diplomski rad koji student radi na dva odsjeka/katedre (interdisciplinarni diplomski rad) mora obuhvaćati 40 do 60 kartica teksta.
GRAFIČKO OBLIKOVANJE TEKSTA
Rad mora biti napisan u programu Word te u formatu Word Document (doc ili docx); margine 2,5 cm; tekst rada treba biti u fontu Times New Roman, veličine 12 točaka, s proredom 1,5 linija, obostrano poravnatim tekstualnim blokom te paginiranim stranicama (naslovna stranica se ne paginira). Za dodatna objašnjenja dijelova teksta i bilješke (reference na korištenu literaturu i izvore) treba koristiti bilješke na dnu iste stranice (footnotes), označene arapskim brojevima i pisane u veličini od 10 točaka.
UPUTE ZA PISANJE DIPLOMSKOG RADA
Elementi diplomskog rada
1. Naslovnica
2. Stranica s Izjavom o autorstvu
3. Sadržaj
4. Uvod
5. Razrada teme
6. Zaključak
7. Popis priloga (opcionalno)
8. Popis literature
9. Sažetak rada s naslovom (100 – 150 riječi) i ključne riječi (3 – 5) na hrvatskom i engleskom jeziku.
Naslovnica
Naslovna stranica mora sadržavati sljedeće podatke:
a) Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za turkologiju, hungarologiju i judaistiku, Katedra za turkologiju, b) Diplomski rad, c) naslov diplomskog rada, d) ime i prezime studenta/studentice, f) ime i prezime mentora/mentorice s pripadajućom titulom, g) mjesto, mjesec i godina predaje diplomskog rada.
Stranica s Izjavom o autorstvu:
Izjavljujem pod punom moralnom odgovornošću da sam diplomski rad XY izradio/la potpuno samostalno uz stručno vodstvo mentora/ice XY. Svi podaci navedeni u radu su istiniti i prikupljeni u skladu s etičkim standardom struke. Rad je pisan u duhu dobre akademske prakse koja izričito podržava nepovredivost autorskog prava te ispravno citiranje i referenciranje radova drugih autora. (Vlastoručni potpis studenta)
Citiranje
Citiranje ideja, koncepata, dijelova teksta ili rečenica i slijeđenje strukture nekog rada drugog autora potrebno je dokumentirati u bilješki ispod teksta podacima o autoru, naslovu djela, mjestu i izdavačkoj kući, te godinom nastanka djela iz kojeg se preuzima citat i stranicom. Citate dulje od dva redka treba navesti u zasebnom i uvučenom odlomku. Pravilo se odnosi na sve vrste citata. Citat može biti direktan, tj. izravno prenošenje dijelova rada, odlomke ili rečenice drugih autora. Prepričavanje ili parafraza izvornog teksta je način sažimanja misli drugih autora upotrebom vlastitih riječi. U slučaju parafraziranja također je potrebno navesti izvor.
Sva djela citirana u bilješkama moraju biti navedena u popisu literature i izvora.
Način citiranja:
Jedan autor:
Bilješka 1: Ekrem Čaušević, Gramatika suvremenog turskog jezika (Zagreb: Sveučilišna naklada, 1996), 57.
Bilješka 2: Čaušević, Gramatika suvremenog turskog jezika, 25.
(Koristite skraćen oblik u narednim referencama na isto djelo)
Popis literature: Čaušević, Ekrem. Gramatika suvremenog turskog jezika. Zagreb: Sveučilišna naklada, 1996.
Dva autora:
Bilješka 1: Željko Holjevac i Nenad Moačanin, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku (Zagreb: Leykam International, 2007), 72.
Bilješka 2: Holjevac i Moačanin, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina, 102.
Popis literature: Holjevac, Željko i Nenad Moačanin. Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku. Zagreb: Leykam International, 2007.
Tri ili više autora:
U referenci se navodi ime prvog autora kojeg slijedi “et al.” ili “i dr.”. U popisu literature potrebno je navesti imena svih autora.
Bilješka 1: Edhem Eldem et al., The Ottoman City between East and West. Aleppo, Izmir, and Istanbul (Cambridge: Cambridge University Press, 1999), 25.
Bilješka 2: Eldem et al., The Ottoman City, 47.
Popis literature: Eldem, Edhem, Danial Goffman i Bruce Masters. The Ottoman City between East and West. Aleppo, Izmir, and Istanbul. Cambridge: Cambridge University Press, 1999.
Urednička djela:
Bilješka 1: Ekrem Čaušević et al., ur., Perspectives on Ottoman Studies: Papers from the 18th Symposium of the International Committee of Pre-Ottoman and Ottoman Studies (CIEPO) at the University of Zagreb 2008 (Berlin: Lit Verlag, 2010), 12.
Bilješka 2: Čaušević et al., ur., Perspectives on Ottoman studies, 32.
Popis literature: Čaušević, Ekrem, Nenad Moačanin i Vjeran Kursar, ur.. Perspectives on Ottoman Studies: Papers from the 18th Symposium of the International Committee of Pre-Ottoman and Ottoman Studies (CIEPO) at the University of Zagreb 2008. Berlin: Lit Verlag, 2010.
Članci u časopisima:
U bilješci navedite stranicu na koju se referirate. U popisu literature navedite ukupni opseg stranica čitavog članka.
Bilješka 1: Barbara Kerovec, “Poteškoće u usvajanju turskog ablativa kod hrvatskih govornika i njihovi uzroci,” Prilozi za orijentalnu filologiju 63 (2014), 42.
Bilješka 2: Kerovec, “Poteškoće,” 53.
Popis literature: Kerovec, Barbara. “Poteškoće u usvajanju turskog ablativa kod hrvatskih govornika i njihovi uzroci.” Prilozi za orijentalnu filologiju 63 (2014), 39-65.
Članci u knjigama:
U bilješci navedite stranicu na koju se referirate. U popisu literature navedite ukupni opseg stranica čitavog članka.
Bilješka 1: Tatjana Paić-Vukić, “Mecmua incelemelerinin sınırları ve olanakları: Bosna mecmualarına bir yaklaşım,” u Mecmua: Osmanlı Edebiyatının Kırkambarı, ur. Hatice Aynur et al. (Istanbul: Turkuaz, 2012), 62
Bilješka 2: Paić-Vukić, “Mecmua,” 70.
Popis literature: Paić-Vukić, Tatjana, “Mecmua incelemelerinin sınırları ve olanakları: Bosna mecmualarına bir yaklaşım.” U Mecmua: Osmanlı Edebiyatının Kırkambarı, uredili Hatice Aynur, Müjgan Çakır, Hanife Koncu, Selim S. Kuru i Ali Emre Özyıldırım, 53-71. Istanbul: Turkuaz, 2012.
Doktorske disertacije, diplomski radovi:
Bilješka 1: Azra Abadžić Navaey, “Osmanski intertekst u romanima Orhana Pamuka” (doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013), 101.
Bilješka 2: Abadžić Navaey, “Osmanski intertekst,” 93.
Popis literature: Azra Abadžić Navaey. “Osmanski intertekst u romanima Orhana Pamuka.” Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013.
Prijevodi:
Bilješka 1: Orhan Pamuk, Snijeg, prev. Marta Andrić (Zagreb : Vuković & Runjić, 2006), 232.
Bilješka 2: Pamuk, Snijeg, 174.
Popis literature: Pamuk, Orhan. Snijeg. Prevela Marta Andrić. Zagreb: Vuković & Runjić, 2006.
Izvori sa interneta
Prilikom navođenja internetskih izvora uz ime i prezime autora i naslov teksta potrebno je navesti i internetsku poveznicu (link) i datum pristupa.
Za detaljnije upute vidjeti The Chicago Manual of Style.
http://www.chicagomanualofstyle.org/tools_citationguide.html
Pravila o oblikovanju popisa literature
Popis literature potrebno je posložiti prema abecednom redu (prezime autora; više djela istoga autora navesti kronološki od starijeg prema novijem).
PRILOZI:
Odluke Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu koje se odnose na diplomske radove i diplomske ispite na diplomskim studijima Filozofskog fakulteta.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Zagreb, Ivana Lučića 3 KLASA: 602-04/10-01/5 URBROJ: 3804-850-10-1 Zagreb, 19. sijeĉnja 2010. Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na izvanrednoj sjednici održanoj 11. sijeĉnja 2010. donijelo je
O D L U K U O DIPLOMSKIM RADOVIMA
Ova Odluka uređuje postupak prijave diplomskih radova, imenovanja mentora, organizacije i postupka obrane diplomskih radova na diplomskim studijima Filozofskog fakulteta.
I. Obvezu pisanja i obrane diplomskih radova na diplomskim studijima propisuju studijski programi. Obveza pisanja i obrane diplomskih radova ujedno je alternativni oblik stjecanja završnosti na dvopredmetnim diplomskim studijima, sukladno Odluci o diplomskim radovima na dvopredmetnim diplomskim studijima, koju je donijelo Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta 16. rujna 2009. godine.
II. Student podnosi odsjeku koji izvodi studij molbu za odobrenje teme i imenovanje mentora i eventualno komentora diplomskog rada najranije početkom posljednjeg semestra posljednje ak. godine u kojoj student upisuje programske obveze iz tog semestra sukladno hodogramu studija. Odluku o prihvaćanju teme diplomskog rada, odnosno imenovanju mentora ili komentora odsjek donosi najkasnije mjesec dana nakon podnošenja molbe, i o tome izdaje studentu suglasnost ili odbijenicu. Na temelju izdane suglasnosti, tema diplomskog rada te ime i prezime mentora prijavljuju se i upisuju u indeks, odnosno u sustav ISVU tijekom posljednjeg semestra posljednje ak. godine u kojoj student upisuje programske obveze iz tog semestra sukladno hodogramu studija. Ukoliko odsjek odbije odobrenje teme ili imenovanje mentora odnosno komentora, izdaje studentu odbijenicu. U tom slučaju student podnosi odsjeku novu molbu. Prijava diplomskog rada obavlja se u Studentskoj službi. 8
III. Mentor u izradi diplomskog rada ĉlan je odsjeka koji izvodi taj studijski program. Mentor u izradi diplomskog rada osoba je u znanstveno-nastavnom zvanju. Mentor u izradi diplomskog rada moţe biti i osoba u nastavnom ili suradniĉkom zvanju, ukoliko ima magisterij ili doktorat znanosti. Uz molbu (čl. II, st. 1 ove odluke) student može predložiti mentora, ali pritom mora priloţiti njegovu suglasnost u pisanom obliku. Iznimno, student može predložiti odsjeku i imenovanje komentora u izradi diplomskog rada. Komentor u izradi diplomskog rada osoba je u znanstveno-nastavnom zvanju. Komentor u izradi diplomskog rada može biti i osoba u nastavnom ili suradniĉkom zvanju, ukoliko ima magisterij znanosti ili doktorat znanosti. Komentor moţe biti i vanjski suradnik u znanstveno-nastavnom zvanju ili s magisterijem znanosti, odnosno doktoratom znanosti. Uz molbu za imenovanje komentora, student mora priložiti suglasnost predloženog komentora u pisanom obliku. Osobe u suradničkom zvanju i osobe u nastavničkom zvanju koji nemaju magisterij znanosti ili doktorat znanosti mogu, sukladno odluci odsjeka, pomagati u izradi diplomskog rada.
IV. U slučaju izrade diplomskog rada koji vrijedi za oba studija u dvopredmetnoj kombinaciji student je dužan pribaviti suglasnost oba odsjeka. Sukladno čl. II, st. 1 ove odluke, jednom od odsjeka student podnosi molbu za odobrenje teme i imenovanje mentora, o čemu odsjek izdaje suglasnost. Temeljem tako izdane suglasnosti student podnosi drugom odsjeku molbu za odobrenje teme i imenovanje komentora, o čemu i taj odsjek izdaje suglasnost. Odluku o prihvaćanju teme diplomskog rada, odnosno imenovanju mentora ili komentora odsjeci donose najkasnije mjesec dana nakon podnošenja molbe, i o tome izdaju studentu suglasnost ili odbijenicu. Ukoliko jedan ili oba odsjeka odbiju odobrenje teme ili imenovanje mentora odnosno komentora, izdaju studentu odbijenicu. U tom slučaju student podnosi novu molbu obama odsjecima.
V. Student ima pravo na obranu diplomskog rada tek kada ispuni sve prethodne obveze sukladno studijskom programu. Ukoliko student izrađuje jedan diplomski rad na oba studija u kombinaciji, pravo na obranu rada stječe tek kada ispuni sve prethodne obveze sukladno studijskim programima obaju studija.
VI. Tekst diplomskog rada, s kojim je suglasan mentor, student predaje u ispisu te u elektroničkom obliku mentoru. Nakon prihvaćanja diplomskog rada mentor predlaže odsjeku imenovanje povjerenstva za obranu diplomskog rada.
VII. Članovi povjerenstva za obranu diplomskog rada članovi su odsjeka koji izvodi studijski program na kojemu student prijavljuje diplomski rad. Povjerenstvo za obranu diplomskog rada ima u pravilu tri člana, od kojih je jedan voditelj povjerenstva. Voditelj povjerenstva za obranu diplomskog rada osoba je u znanstveno-nastavnom ili nastavnom zvanju. Voditelj povjerenstva za obranu diplomskog rada ne može biti vanjski suradnik. Član povjerenstva za obranu diplomskog rada osoba je u znanstveno-nastavnom ili nastavnom zvanju. Član povjerenstva može biti i osoba u suradničkom zvanju. Mentor i komentor u izradi diplomskog rada članovi su, ali ne mogu biti voditelji povjerenstva za obranu diplomskog rada.
VIII. U slučaju izrade diplomskog rada koji vrijedi za oba studija u dvopredmetnoj kombinaciji, nakon prihvaćanja diplomskog rada mentor predlaže obama odsjecima imenovanje povjerenstva za obranu diplomskog rada. Svaki odsjek imenuje u povjerenstvo za obranu diplomskog rada po jednog člana svog odsjeka, a to su mentor i komentor. Odsjek koji je imenovao mentora predlaže i voditelja povjerenstva za obranu diplomskog rada odsjeku koji je imenovao komentora. Ukoliko odsjek koji je imenovao komentora odbije prijedlog o voditelju povjerenstva, o tome obavještava odsjek koji je imenovao mentora, koji zatim predlaže drugog voditelja povjerenstva.
IX. Obrana diplomskog rada može se organizirati tek kada svi članovi povjerenstva daju suglasnost da student može pristupiti obrani diplomskog rada.
X. Voditelj povjerenstva dužan je organizirati, te javno oglasiti mjesto i vrijeme obrane, o čemu posebno obavještava studenta-pristupnika i članove povjerenstva. Student-pristupnik prijavljuje obranu diplomskog rada prijavnicom, odnosno kroz ISVU sustav. Obranu diplomskog rada vodi voditelj povjerenstva. Obrana diplomskog rada je javna. Na obrani diplomskog rada obvezno se vodi zapisnik. Zapisnik s obrane diplomskog rada potpisuju svi članovi povjerenstva. Pravo na potpis, upis završne ocjene i stečenih ECTS bodova u indeks, odnosno u sustav ISVU, kojima se potvrđuje da je student obavio sve obveze u postupku pripreme diplomskog rada te uspješno obranio rad, ima voditelj povjerenstva. Zapisnik s obrane diplomskog rada pohranjuje se u Studentskoj službi u dosje studenta. Konačni tekst diplomskog rada u elektroničkom obliku tajništvo odsjeka nakon obrane upućuje u Fakultetsku knjižnicu.
XI. Ukoliko povjerenstvo za obranu diplomskog rada zaključi da student na obrani rada nije zadovoljio, studentu će se u prijavnicu, odnosno u sustav ISVU upisati «nije zadovoljio/la». Pravo na upis takve ocjene ima voditelj povjerenstva. Pravo na ponovnu obranu diplomskog rada student stječe u idućem ispitnom terminu koji propisuje odsjek.
XII. Obrazloženi zahtjev za promjenom teme diplomskog rada, odnosno mentora ili komentora, student predaje odsjeku koji izvodi studij na kojemu je student prijavio diplomski rad. Odsjek donosi odluku o predloženoj promjeni, i o tome izdaje studentu suglasnost, odnosno odbijenicu. U slučaju izrade diplomskog rada koji vrijedi za oba studija u dvopredmetnoj kombinaciji takav se zahtjev predaje obama odsjecima koji o tome donose odluku, te izdaju studentu suglasnost, odnosno odbijenicu. Ukoliko jedan od odsjeka izda suglasnost, a drugi odsjek odbijenicu, smatra se da je zahtjev studenta odbijen.
Dekan dr. sc. Damir Boras, red. prof.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Zagreb, Ivana Lučića 3 KLASA: 602-04/09-01/193 URBROJ: 3804-850-09-1 Zagreb, 18. rujna 2009.
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na izvanrednoj sjednici održanoj 16. rujna 2009. donijelo je
O D L U K U O DIPLOMSKIM RADOVIMA NA DVOPREDMETNIM DIPLOMSKIM STUDIJIMA
Ukoliko je student diplomskih studija koji studira u dvopredmetnoj kombinaciji obvezan, sukladno programima studija, izraditi i obraniti diplomski rad na oba studija, može: a) prijaviti, izraditi, obraniti diplomske radove na oba studija b) prijaviti, izraditi, obraniti diplomski rad samo na jednom studiju u kombinaciji pri čemu se završnost na drugom studiju realizira u obliku koji propisuje svaki studij posebno. Kao alternativne oblike završnosti odsjeci mogu ponuditi: – završni ispit, koji donosi jednak broj ECTS bodova kao i diplomski rad koji predviđa program studija – upisivanje izbornih kolegija s podruĉja struke, koji donosi najmanje jednaki broj ECTS bodova kao i diplomski rad koji predviđa program studija – druge oblike završnosti u okviru studijskog programa c) prijaviti, izraditi, obraniti diplomski rad koji pokriva oba studija u kombinaciji. Uz ocjenu, takav diplomski rad donosi broj ECTS bodova koji je jednak zbroju ECTS bodova koje predviđaju diplomski radovi na oba programa studija. Student diplomskog studija mora najkasnije do završetka zimskog semestra posljednje ak. godine prema nominalnom trajanju studija odabrati način realizacije završnosti u studiju i pribaviti potrebne suglasnosti odsjeka, navedene u ovoj odluci.
Dekan dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Zagreb, Ivana Lučića 3 KLASA: 602-04/09-01/83 URBROJ: 3804-850-09-2 Zagreb, 3. travnja 2009.
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici održanoj 27. ožujka 2009. donijelo je
ODLUKU O DODATNIM MOGUĆNOSTIMA STJECANJA PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE
I. Završni (diplomski) rad na diplomskim studijima nastavniĉkog smjera ili modula sastavni je dio pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja kojim se stječe pedagoška kompetencija.
II. Studenti nastavniĉkih smjerova diplomskim studija mogu, uz ispunjenje programskih obveza, upisati i: – izborne kolegije iz ponude Centra za obrazovanje nastavnika iznad propisane norme od 2 izborna kolegija – izborne kolegije iz fakultetske ponude prema popisu koji uoči svake ak. godine sastavlja i objavljuje Centar za obrazovanje nastavnika na prijedlog odsjeka koji sudjeluju u izvođenju zajedničkog dijela nastavniĉkog modula. Ti su kolegiji sastavni dio pedagoško-psihološkodidaktičko-metodičkog obrazovanja kojim se stječe pedagoška kompetencija.
Dekan dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof.
Obrazloženje: Uključivanje završnog rada u pedagoške kompetencije na nastavničkim studijima ili modulima ima puno stručno opravdanje, pri čemu podrazumijeva obvezu da se odabrana tema završnog rada na studijima nastavničkih smjerova veže uz metodiku nastave na studiju o kojemu je riječ. Uključivanjem završnog rada ne smanjuju se obveze studenata koje proizlaze iz studijskih programa nastavničkih smjerova (najmanje 30 ECTS bodova iz metodičkog bloka na jednopredmetnom studiju, najmanje 15 ECTS bodova iz metodičkog bloka na svakom dvopredmetnom studiju), kao ni iz zajedničkog dijela nastavničkog modula (najmanje 30 ECTS bodova), jer su te obveze definirane u studijskim programima koji su dobili dopusnicu.
Uključivanjem završnog rada samo bi se povećao broj ECTS bodova koji osiguravaju pedagošku kompetenciju, pri čemu se programske obveze ne mijenjaju. Međutim, studentima koji studiraju dvopredmetnu kombinaciju nastavničkog i nenastavničkog smjera omogućilo bi se lakše ispunjavanje zakonske norme za stjecanje pedagoške kompetencije u iznosu od najmanje 60 ECTS bodova. Student takve kombinacije imao bi obvezu stjecanja najmanje 15 ECTS bodova iz metodičkog bloka (sukladno programu studija), te 30 ECTS bodova (iz zajedničkog dijela nastavničkog modula), dok bi preostale ECTS bodove potrebne za ispunjenje zakonske norme mogao steći obranom diplomskog rada te, u sluĉaju potrebe, upisivanjem dodatnih izbornih kolegija iz ponude Centra za obrazovanje nastavnika, odnosno izbornih kolegija iz fakultetske ponude po preporuci Centra za obrazovanje nastavnika koji uoči svake ak. godine, a na prijedlog odsjeka koji sudjeluju u izvođenju zajedničkog dijela nastavničkog modula, objavljuje popis izbornih kolegija iz ponude Fakulteta koji imaju status izbornih kolegija potrebnih za stjecanje pedagoških kompetencija.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Zagreb, Ivana Lučića 3 KLASA: 602-04/10-01/4 URBROJ: 3804-850-10-1 Zagreb, 19. sijeĉnja 2010.
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na izvanrednoj sjednici odrţanoj 11. siječnja 2010. donijelo je
ODLUKU O DIPLOMSKIM ISPITIMA
Ova Odluka uređuje postupak prijave te organizacije i izvedbe diplomskih ispita na diplomskim studijima Filozofskog fakulteta.
I. Diplomski ispiti na diplomskim studijima propisuju se: a) studijskim programima b) kao alternativni oblik završnosti na dvopredmetnim diplomskim studijima, sukladno točki b) Odluke o diplomskim radovima na dvopredmetnim diplomskim studijima koju je donijelo Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta 16. rujna 2009. godine.
II. Oblik diplomskog ispita može biti: a) usmeni b) pismeni c) pismeni i usmeni
III. Oblik i sadržaj diplomskog ispita propisuje odsjek koji izvodi studij. Obavijest o obliku i sadržaju diplomskih ispita odsjek objavljuje na vlastitoj web stranici i oglasnoj ploči odsjeka, najkasnije do početka ljetnog semestra svake ak. godine. Svaka izmjena ili dopuna propisanog oblika i sadržaja diplomskih ispita vrijedi tek od iduće ak. godine.
IV. Student ima pravo na pristup diplomskom ispitu tek kada ispuni sve prethodne obveze na tom studijskom programu.
V. Student prijavljuje diplomski ispit po proceduri predviđenoj za prijavu ispita. Odsjeci su dužni organizirati diplomske ispite: a) u redovitim ispitnim rokovima: u dva ispitna termina u razmaku od najmanje 8 dana b) u izvanrednim ispitnim rokovima: u jednom ispitnom terminu
VI. Diplomski ispit polaţe se pred povjerenstvom, koje imenuje odsjek. Povjerenstvo ima tri člana, od kojih je jedan voditelj povjerenstva. Voditelj povjerenstva je osoba u znanstveno-nastavnom zvanju. Član povjerenstva je osoba u znanstveno-nastavnom ili nastavnom zvanju. Član povjerenstva može biti i osoba u suradničkom zvanju ukoliko ima magisterij znanosti ili doktorat znanosti. Pravo na potpis, upis završne ocjene i steĉenih ECTS bodova u indeks, odnosno u sustav ISVU, kojima se potvrđuje da je student poloţio završni ispit, ima voditelj povjerenstva.
VII. Ukoliko povjerenstvo za obranu diplomskog ispita zakljuĉi da student na završnom ispitu nije zadovoljio, studentu će se u prijavnicu, odnosno u sustav ISVU upisati «nije zadovoljio/la». Pravo na ponovni izlazak na diplomski ispit student stječe u idućem ispitnom terminu. Broj mogućih izlazaka na diplomski ispit jednak je onome koji je propisan za sve ispite.
Dekan dr. sc. Damir Boras, red. prof.