Azra Abadžić Navaey: Osnove perzijskog jezika (II), čet 11.00-12.30 A-217

PRIJAVA ISPITA:
Prijave za ispit uzimat će se u obzir samo u sljedećim slučajevima:
• Prijava putem studomata (ISVU)
• Ako se student, iz nekog razloga, ne uspije prijaviti putem sustava ISVU u roku koji je određen samim sustavom, u istom je roku obavezan prijaviti ispit predmetnom nastavniku elektroničkom poštom (to je uglavnom 3 dana prije ispita, npr. ako je ispit u ponedjeljak, rok za prijavu je u petak u ponoć)

Pismeni ispit iz turskog jezika na nižim se godinama (od 1. do 5. semestra preddiplomskog studija) sastoji od dva dijela: prijevodni i lektorski. Student koji je položio lektorski dio ispita, a prijevodni nije, pri sljedećem izlasku na ispit ne mora ponovno polagati lektorski dio (i obratno). Na višim se godinama (od 6. semestra preddiplomskog do kraja diplomskog studija) ispit sastoji od tri dijela (dva prijevodna i jedan lektorski). I njih je od akademske godine 2018./2019. moguće polagati u dijelovima. Ipak, ocjena iz položenog dijela (na svim godinama) vrijedi samo do kraja aktualne akademske godine, a izlazak na svaki od dijelova mora se prijaviti i računa se kao ponovni izlazak na cijeli ispit, tj. kao iskorišten ispitni rok.
Mole se studenti koji NE planiraju izaći na sve dijelove ispita u ispitnom roku koji prijave da najkasnije 3 dana prije ispita obavijeste nastavnika koji točno od dijelova planiraju polagati (prof. Andrić za 1. i 5. godinu i prof. Kerovec za 2., 3. i 4. godinu).

Lektira na višim godinama turskog jezika, uključujući i Čitanku, može se polagati tijekom godine (npr. na konzultacijama). Ako se ne položi unaprijed, postaje sastavnim dijelom usmenog ispita na ispitnom roku na kojemu je student položio pismeni dio. Ukoliko student ne zadovolji lektiru na tom ispitnom roku, može je polagati naknadno, no ispit se računa kao neprolazan (iako ocjene iz pismenih dijelova ostaju sačuvane), a za odgovaranje lektire mora se prijaviti novi rok i tek po polaganju lektire student dobiva završnu ocjenu.

VAŽNE NAPOMENE:
Prema članku 46. Pravilnika o studiranju FF-a (http://dokumenti.ffzg.unizg.hr/pravilnici/2015/07/01/pravilnik-o-studiranju/) student u jednoj akademskoj godini može izaći četiri (4) puta na ispit iz istog predmeta. Student koji četiri puta nije položio ispit iz nekog predmeta, a stekao je pravo izlaska na ispit (ispunio sve obaveze), nije obavezan ponovo upisati taj predmet i ima pravo još četiri puta polagati isti ispit u propisanom trajanju studija. Kada se isti predmet polaže osmi put, polaže se pred komisijom. Na zahtjev studenta, i četvrti put može biti komisijski.
Prema članku 42. istog Pravilnika, student može jednom odbiti pozitivnu ocjenu iz ispita na istom predmetu.
Ako je student prijavio ispit, nije se na njemu pojavio, a prethodno isti ispit nije odjavio, ispit se računa kao nepoložen, a ispitni rok kao iskorišten.

Poštovane kolegice i kolege profesori, poštovani studenti, objavljujemo tužnu vijest da je naš dragi i uvaženi kolega prof. dr. sc. Amir Ljubović preminuo 26. studenoga 2019. u Sarajevu, u 75. godini života. Profesor Ljubović bio je jedan od najuglednijih islamologa, arabista i orijentalista ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u široj regiji. Uža specijalnost bila mu je islamska logika i filozofija, a posebno vrijedan i trajan doprinos dao je izučavanju književne i kulturne baštine bosansko-hercegovačkih muslimana na orijentalnim jezicima. Od objavljenih radova i studija posebno valja istaknuti njegove knjige “Logička djela Bošnjaka na arapskom jeziku” (Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu,1996); engl. izdanje: “The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic” (Leiden-Boston: Brill, 2008), “Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima,” u suautorstvu sa Sulejmanom Grozdanićem (Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu, 1996) i “Hasan Kafija Pruščak,” u suautorstvu s Fehimom Nametkom (Sarajevo: Sarajevo Publishing, 1999). Profesor Ljubović započeo je znanstvenu karijeru na Orijentalnom institutu u Sarajevu, a potom je radio na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje je predavao predmete “Orijentalno-islamska civilizacija,” “Historija arapskog jezika sa uvodom u semitistiku” i “Historija filozofije istočnih naroda.” Bio je šef Odsjeka za orijentalnu filologiju, predsjednik upravnog odbora Filozofskog fakulteta u Sarajevu te prodekan i dekan toga fakulteta. U razdoblju od 2007. do 2009. bio je gostujući profesor na Katedri za turkologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je držao nastavu iz predmeta “Islamska civilizacija”. Profesora Ljubovića pamtit ćemo kao velikog znalca i nadasve dragog i omiljenog kolegu i predavača kojega su studenti iznimno cijenili i voljeli. Smrt profesora Ljubovića velik je i nenadoknadiv gubitak za našu znanstvenu zajednicu. Članovi Katedre za turkologiju i Amirovi kolege i prijatelji izražavaju duboku sućut njegovoj obitelji i svima koji su ga voljeli i poštovali.

Od 18. do 22. studenog 2019., u sklopu Erasmus+ programa razmjene, na Katedri za turkologiju gostuje osmanist i povjesničar prof. dr. sc. Gürsoy Şahin sa Sveučilišta Afyon Kocatepe u Afyonkarahisaru. Za studente diplomskoga studija Turkologije održat će sljedeća predavanja:

U utorak, 12. studenoga 2019., s početkom u 18.00 sati održat će se predstavljanje udžbničkog seta “Učim turski – Türkçe öğreniyorum” kojemu je jedna od autorica lektorica na Katedri za turkologiju dr. sc. Demet Kardaş. Uz lektoricu Kardaş, autori udženičkog seta su i Aliye Uslu Üstten i Doğuş Murat Kardaş.

Knjigu će predstaviti recenzent knjige prof. dr. sc. Ekrem Čaušević, suautorica dr. sc. Demet Kardaş te prevoditeljica Sabina Fučić.

Predstavljanje će se održati u prostorijama Hrvatsko-turske udruge prijateljstva, Savska cesta 28 (prolaz Cibona).

Učim turski – Pozivnica

Zlatko Karač, Islamska arhitektura i umjetnost, pon. 8.00-9.30, D-V

Azra Abadžić Navaey, Osnove perzijskog jezika (I), čet. 11.00-12.30, A-205

Kristina Šekrst, Srednjoegipatski jezik i pismo, čet., 14.45-17.00, A-111

Uvjet za upis u diplomski studij turkologije je završen preddiplomski studij turkologije na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ili ekvivalentni studij na drugom sveučilištu, s usporedivim programom.

O pravu na upis u diplomski studij turkologije i eventualnim razlikovnim obavezama pristupnika s drugih sveučilišta odlučuje vijeće Katedre za turkologiju.

PRIJAVA ISPITA:
Prijave za ispit uzimat će se u obzir SAMO u sljedećim slučajevima:

• Prijava putem studomata (ISVU)
• Ako se student, iz nekog razloga, ne uspije prijaviti putem sustava ISVU u roku koji je određen samim sustavom, u istom je roku obavezan prijaviti ispit predmetnom nastavniku elektroničkom poštom (to je uglavnom 3 dana prije ispita, npr. ako je ispit u ponedjeljak, rok za prijavu je u petak u ponoć)

Pismeni ispit iz turskog jezika na nižim se godinama (od 1. do 5. semestra preddiplomskog studija) sastoji od dva dijela: prijevodni i lektorski. Student koji je položio lektorski dio ispita, a prijevodni nije, pri sljedećem izlasku na ispit ne mora ponovno polagati lektorski dio (i obratno). Na višim se godinama (od 6. semestra preddiplomskog do kraja diplomskog studija) ispit sastoji od tri dijela (dva prijevodna i jedan lektorski). I njih je od akademske godine 2018./2019. moguće polagati u dijelovima. Ipak, ocjena iz položenog dijela (na svim godinama) vrijedi samo do kraja aktualne akademske godine, a izlazak na svaki od dijelova mora se prijaviti i računa se kao ponovni izlazak na cijeli ispit, tj. kao iskorišten ispitni rok.

Mole se studenti koji NE planiraju izaći na sve dijelove ispita u ispitnom roku koji prijave da najkasnije 3 dana prije ispita obavijeste nastavnika koji točno od dijelova planiraju polagati (prof. Andrić za 1. i 5. godinu i prof. Kerovec za 2., 3. i 4. godinu).

Lektira na višim godinama turskog jezika, uključujući i Čitanku, može se polagati tijekom godine (npr. na konzultacijama). Ako se ne položi unaprijed, postaje sastavnim dijelom usmenog ispita na ispitnom roku na kojemu je student položio pismeni dio. Ukoliko student ne zadovolji lektiru na tom ispitnom roku, može je polagati naknadno, no ispit se računa kao neprolazan (iako ocjene iz pismenih dijelova ostaju sačuvane), a za odgovaranje lektire mora se prijaviti novi rok i tek po polaganju lektire student dobiva završnu ocjenu.

VAŽNE NAPOMENE:

Prema članku 46. Pravilnika o studiranju FF-a (http://dokumenti.ffzg.unizg.hr/pravilnici/2015/07/01/pravilnik-o-studiranju/) student u jednoj akademskoj godini može izaći četiri (4) puta na ispit iz istog predmeta. Student koji četiri puta nije položio ispit iz nekog predmeta, a stekao je pravo izlaska na ispit (ispunio sve obaveze), nije obavezan ponovo upisati taj predmet i ima pravo još četiri puta polagati isti ispit u propisanom trajanju studija. Kada se isti predmet polaže osmi put, polaže se pred komisijom. Na zahtjev studenta, i četvrti put može biti komisijski.

Prema članku 42. istog Pravilnika, student može jednom odbiti pozitivnu ocjenu iz ispita na istom predmetu.

Ako je student prijavio ispit, nije se na njemu pojavio, a prethodno isti ispit nije odjavio, ispit se računa kao nepoložen, a ispitni rok kao iskorišten.

Okrugli stol “Gradovi u pokretu – postosmansko nasljeđe: Ankara, Istanbul, Beograd i Sarajevo u međuraću” održat će se u utorak 14. svibnja 2019. od 14 do 16 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Sudionici okruglog stola su autorica istoimene izložbe Nataša Mišković (Sveučilište u Baselu), Jasenka Gudelj, povjesničarka umjetnosti (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Aleksandar Jakir, povjesničar (Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu), Nenad Makuljević, povjesničar umjetnosti (Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu) i Zeynep Oğuz Kursar arhitektica i povjesničarka umjetnosti (Harvard University). Modrator okruglog stola je Vjeran Kursar, povjesničar i osmanist (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).