Voditelj: dr.sc.Zvonko Kovač
Suradnici: Marijana Bijelić, Ivana Latković, Ivan Majić
Trajanje: tri godine (od 19. ožujka 2008.)

Kratki opis projekta:
Projekt Interkulturna povijest književnosti – Ekokulturni identitet južnoslavenskih književnosti, nastavak je suvremenih metodoloških i empirijskih istraživanja prilagođenih potrebama razumijevanja složenoga ekokulturnoga identiteta južnoslavenskih književnosti, specifičnoga biološkog identiteta kulture kao dijela prirode, što podrazumijeva čuvanje povijesnih kultura te kulturnu autentičnost različitih tradicija, kao i njihove interkulturne (interkonfesionalne, intercivilizacijske) dijaloge, koji u dobu globalizacije dobivaju novo značenje. U pojedinačnim dijelovima projekt je prilagođen studiju južnoslavenskih jezika i književnosti, odnosno neophodnom obrazovanju novaka i asistenata za pojedina, mladim stručnjacima, deficitarna područja. Upozoravajući na mogućnosti interkulturne slavistike i znanosti o književnosti, projektom se želimo aktivnije uključiti u teorijska promišljanja i tumačenja krize slavenskih društava u tranziciji, njihova uključivanja u europsko društvo sa zapadnim vrijednostima, odnosno pridonijeti općem interkulturnom dijalogu. Ne trebamo ni spominjati koliko je tomu izazovan hrvatski i južnoslavenski prostor, sa svojim ratnim traumama i konfesionalnom posebnosti. Uvjereni smo da je interkulturni pristup, interkulturna interpretacija, pa i interkulturna povijest književnosti, kako za nacionalnu tako i za svjetsku književnost, vrijedan iskorak koji najbolje odgovara razumijevanju naše prošlosti i izazovima suvremenoga hrvatskoga komunikacijski premreženoga društva. Posebno je taj problem izražen kod povjesničara književnosti druge/strane kulture, jer se oni nerijetko nalaze pred dvostrukim izazovom, da prate povijesna istraživanja u zemlji kulture koju proučavaju, ali i da doprinose prepoznavanju vrijednosti i identiteta vlastite nacionalne kulture. Time se proučavanje južnoslavenskih književnosti u odnosu na hrvatsku kulturu izjednačuje s ostalim neofilološkim studijima u jedinstvenom konceptu interkulturne povijesti, odnosno interkulturne znanosti o književnosti (što je od neposredne koristi kako u studiju hrvatske kulture, njezinu proučavanju na stranim studijima južne slavistike, ali i na domaćim interkulturnim i poredbenim studijima strane/druge književnosti).