Voditelj: dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof. / dr. sc. Miran Štuhec, red. prof.
Suradnici: Katja Bergles, Ivana Latković
Trajanje:

Kratki opis projekta:

I novi je prijedlog projekta utemeljen na konceptu proučavanja slovenske i hrvatske književnosti kao dobrosusjedskih, pri čemu se stalna suradnja sa slovenskim kolegama intenzivira okvirima novih inicijativa. Podsjećamo na osnovne teorijske premise projekta:

U tipologiji književnoga susjedstva trebali bismo vidjeti nekoliko tipova realizacija. Prvi je unutarnje susjedstvo koje karakterizira odnos dominacije, bez obzira radi li se o odnosu pripadnika vladajućega naroda u odnosu na domicilni ili o odnosu pripadnika većinskoga naroda prema nacionalnim manjinama. Drugi je neposredno  zemljopisno (ili regionalno) susjedstvo dvaju ili više naroda, a treći se odnosi na povijesno susjedstvo što okuplja povijesno povezane narode zajedničkim vladarem ili zajedničkom višenacionalnom državom. Četvrti bi se tip susjedstva mogao promatrati kroz prizmu srodnosti jezika i konfesionalne srodnosti, itd. Slično kao i u teoriji interliterarnih procesa, pri definiranju međuknjiževnih zajednica, susjedski interkulturni konteksti povijesne su heterogene tvorevine, podložne dinamici različitih kriterija, odnosno promjenama. Drugačije će tipove posredništava razviti susjedne kulture povezane srodnim jezicima, zajedničkom prošlosti, od susjedstva različitih jezika i nesklone povijesti, drugačiji onaj među kojima susjedstvo nije opterećeno dominacijom ili ratovima, a drugi opet oni susjedi koji stoljećima žive u koegzistenciji i miru, kao što je to slučaj s hrvatskim i slovenskim narodom.

Susjedne, uskosrodne slavenske nacionalne zajednice, hrvatska i slovenska, vjerujemo u budućnosti manje konfliktne i više obostrano zainteresirane, umjesto često kontraproduktivne nacionalističke retorike, koja i njihove međusobne odnose dovodi u pitanje, trebale bi sustavno raditi na razvoju interkulturnoga dijaloga, kao temeljne vrijednosti suvremenoga društva, kako svoga međusobnoga, tako i europskoga, na književnom, a pogotovo na znanstveno-istraživačkom, humanističkom planu.

Zbog toga smo, kao glavni rezultat prošloga projekta u Zagrebu organizirali kolokvij o djelu i djelovanju Jože Pogačnika, s namjerom da se naša suradnja usmjeri na teme kojima je Pogačnik posvećivao veću pozornost te da proširimo našu suradnju i na druga sveučilišta na kojima je on radio (Novi Sad, Osijek), i to u obliku posebnih znanstvenih skupova, koje bismo pripremali dijelom i kroz ovaj projekt.

Naš projekt Slovenska i hrvatska književnost kao susjedne književnosti, kao svojevrstan potprojekt našem nacionalnom projektu Interkulturna povijest književnosti, u kojemu je interkulturni pristup, interkulturna interpretacija, pa i interkulturna povijest  književnosti kao krovni, objedinjujući skup metodoloških napora da se omogući nova povijest književnosti, kako za nacionalnu tako i za svjetsku književnost, važan iskorak koji najbolje odgovara izazovima suvremenoga hrvatskoga i europskoga komunikacijski premreženoga društva.

Naši obostrani stručni i znanstveni posjeti i boravci omogućuju nam gostujuća predavanja, rad u knjižnicama, sudjelovanje na hrvatskim, odnosno slovenskim, kao i na zajedničkim znanstvenim skupovima i organizaciju kolokvija te dogovor o zajedničkom cilju, odnosno očekivanim rezultatima novoga ciklusa u projektu: osmišljavanje i podupiranje znanstvenih rasprava i skupova objedinjenih imenom i djelom slovenskoga i hrvatskog akademika Jože Pogačnika, s posebnim naglaskom na razvoju poredbenoga i interkulturnog pristupa u proučavanju hrvatsko-slovenskih kulturnih odnosa, osobito na području hrvatske i slovenske znanosti o književnosti i jezikoslovlja.

U međuvremenu, zbog nemogućnosti organizacije skupa (iz financijskih razloga) u čast akademika Pogačnika, projekt je okrenut istraživanju slovenske i hrvatske esejistike, prijevodu antologije slovenskoga eseja i u tu svrhu planirano je intenziviranje neposredne suradnje (putovanja) u Maribor i Zagreb, kako voditelja projekta (Kovač, Štuhec), tako i članova projekta (Latković, Bergles).