Nositelj/izvođač: dr. sc. Anita Peti-Stantić, red. prof.
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obvezatni kolegij za studente 3. semestra studija JSL
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno
Uvjeti za upis kolegija: nema
Cilj kolegija: Ovladavanje pojmovima i terminima: poredbeno jezikoslovlje, jezična raznolikost, jezična srodnost, jezični prostor, jezično vrijeme, sinkronija, dijakronija. Stjecanje kompetencije za kritičko čitanje relevantne poredbenojezične literature.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij Osnove poredbenog slavenskog jezikoslovlja zamišljen je i izvodi se kao kolegij u kojem se studente upoznaje s osnovnim pojmovima suvremenog poredbenog jezikoslovlja, posebno s njegovom sociolingvističkom sastavnicom.
Korištene metode: Na predavanjima će se uglavnom koristiti frontalna ili predavačka metoda, a na seminarima će se izrazito poticati metoda kritičkog čitanja i raspravljački oblici rada. Posebno će se poticati grupni i individualni istraživački rad.
Sadržaj kolegija: Uvod u metodologiju poredbenoga jezikoslovlja. Pri tome se vodi računa o genetskoporedbenoj i o sociolingvističkoj sastavnici. Prilikom tumačenja osnovnih poredbenojezikoslovnih pojmova vezanih uz odnos jezične srodnosti i raznolikosti jezika, kao i terminoloških parova prostor-vrijeme i sinkronija-dijakronija u kontekstu genetske, kontaktne i tipološke srodnosti primjere se nastoji crpiti iz slavenskih, a kad je god to moguće iz južnoslavenskih jezika.

Raspored rada u kolegiju (po temama):
1.
Uvod i upoznavanje.
Popis studenata.
Upoznavanje sa strukturom kolegija i s predloženom literaturom
2.
Pojmovi jezika i jezikoslovlja. Odnosi među jezicima.
Jezikoslovlje ili lingvisitka.
OSNOVNI POJMOVI: jezik, jezikoslovlje, jezikoslovci
ČITANJE: de Saussure, o predmetu lingvistike
3.
Pojam poredbene metode.
Mogućnosti uspoređivanja jezika (što se može uspoređivati među jezicima), uspoređivanje jezika, svojeg s tuđim.
OSNOVNI POJMOVI: poredbeno jezikoslovlje (genetsko, tipološko i kontaktno uspoređivanje)
ČITANJE: Biblija, Kula babilonska
4.
Što sve obasiže povijest jezika? Odnos prema historijskoj lingvistici i sociolingvistici.
Unutrašnja i vanjska povijest jezika.
OSNOVNI POJMOVI: unutarjezična i izvanjezična povijest, sociolingvistika
ČITANJE: Roman JAKOBSON (1990) The Time Factor in Language, u: On Language, 164.-175.
5.
Jezična porodica i odnosi u njoj.
Koji su i zašto južnoslavenski jezici?
O standardnome jeziku, procesima i kriterijima standardnosti, funkcijama standardnoga jezika.
OSNOVNI POJMOVI: jezična porodica, južnoslavenski jezici, standardni jezik
ČITANJE: Dalibor BROZOVIĆ, O jezičnoj porodici i o standardnim oblicima njezinih članova, u: Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 5, 1963.-1964.; 21.-34.
6.
Jezična raznolikost i jezična srodnost.
OSNOVNI POJMOVI: jezična raznolikost, jezična srodnost
ČITANJE: Radoslav KATIČIĆ, Jezična srodnost, u: Jezikoslovni ogledi, 1971.; 143-157
7.
Sinkronijska i dijakronijska lingvistika.
OSNOVNI POJMOVI: sinkronija i dijakronija
8.
Odnos vrijeme i prostor (s lingvističkoga i sociolingvističkoga stajališta).
Srednja i Istočna Europa i Balkan kao povijesne silnice u razvoju južnoslavenskih jezika.
OSNOVNI POJMOVI: apsolutna i relativna kronologija
ČITANJE: Mark MAZOWER (2003), Balkan, kratka povijest, Zagreb, uvodni tekst – Imena (3-19 + karte)
ČITANJE: Anita PETI-STANTIĆ (2008) Jezik naš i/ili njihov: vježbe iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa. Zagreb, Srednja Europa. (odabrana poglavlja)

Ispitna literatura:
Osnovna:
1. Roman JAKOBSON (1990) On Language, edited by Linda R. Waugh and Monique Monville-Burston, Harvard University Press: Cambridge Mass.- London England. (poglavlje The Time Factor in Language, 164.-175.)
2. Dalibor BROZOVIĆ, O jezičnoj porodici i o standardnim oblicima njezinih članova, u: Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 5, 1963.-1964.; 21.-34.
3. Radoslav KATIČIĆ, Jezična srodnost, u: Jezikoslovni ogledi, 1971.; 143-157
4. Ranko MATASOVIĆ (2001) Uvod u poredbenu lingvistiku, Matica hrvatska: Zagreb. (odabrana poglavlja)
Mark MAZOWER (2003), Balkan, kratka povijest, Zagreb, uvodni tekst – Imena (3-19 + karte)
5. Anita PETI-STANTIĆ (2008) Jezik naš i/ili njihov: vježbe iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa. Zagreb, Srednja Europa. (odabrana poglavlja)
Dopunska:
1. Sue WRIGHT (2004) Language Policy and Language Planning, From Nationalism to Globalisation, New York.
2. Anita PETI-STANTIĆ (2008) Zašto Balkan? u: Identitet jezika jezikom izrečen, 121-133.

Način polaganja ispita:
Jedan pismeni zadatak na seminaru – 20% ocjene.
Jedan kolokvij tijekom semestra – 40% ocjene.
Završni ispit – 40% ocjene.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Povremeni pismeni zadaci, jedan kolokvij tijekom rada u semestru.