Nastavnik: Franko Burolo, asistent
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: zimski semestar
Status: obavezan za studente južne slavistike u III. semestru, izborni kolegij za kroatiste i ostale slaviste dodiplomskoga studija
Oblik nastave: predavanja, seminari
Uvjeti za upis kolegija: pasivno poznavanje slovenskoga jezika (za tumačenje poezije).
Sadržaj kolegija: Uvodnim predavanjima predstavlja se osnovna literatura te se daje globalni prikaz novije slovenske književnosti (periodizacija, glavni predstavnici i djela, rodovi i vrste, poredbeni pregled s hrvatskom i bosanskom književnosti). U seminarima se analiziraju važniji tekstovi autora i vrsta modernizma (realizma i moderne, ekspresionizma i socijalnog realizma), komentiraju prijevodi i čitaju studentski kraći referati o pjesnicima moderne i ekspresionizma te kanonskim proznim tekstovima ‒ ove godine posebno težište bit će na opusu Ivana Cankara, poeziji Otona Župančiča, Alojza Gradnika i Srečka Kosovela, te na tekstovima Tone Seliškara, Juša Kozaka, Josipa Vidmara, Slavka Gruma i Vladimira Bartola. Izbor je ograničen, prije svega, hrvatskim (bosanskim ili srpskim) prijevodima proznih djela, interesom studenata, kao i aktualnim znanstvenim istraživanjima nastavnika.
Cilj kolegija: Cilj je upoznavanje studenata s oblicima i tradicijom modernizma u južnoslavenskim književnostima 20. stoljeća, s osobitim obzirom na slovensku književnost (poeziju, prozu i dramu), esejistiku i književnu kritiku te povijest književnosti.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je namijenjen prvenstveno studentima studija južne slavistike u svrhu proširenja korpusa tekstova iz slovenske književnosti, a kao izborni (za kroatiste i druge slaviste) daje osnovni pregled i tumačenja kanonskih tekstova slovenskoga modernizma.
Korištene metode: Naročita pozornost u predavanjima posvećuje se teorijskim aspektima povijesti nacionalne književnosti, s naglaskom na suodnose razdoblja, književnih opusa i vrsta, kanonskih tekstova i pisaca, a u seminarima se analiziraju tekstovi pojedinih autora, pišu analize i vježba seminarska interpretacija.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Semestralnim kolokvijem (o Cankaru i Župančiču) testira se poznavanje suvremene analize teksta, a preko obaveznih priloga za seminarsku interpretaciju (kraćim referatima, prijevodima i sl. ) prati se čitanje i tumačenje analiziranih tekstova. Oba načina kontrole u funkciji su intenzivnijega studiranja te pomažu određivanju obostranih očekivanja studenata i nastavnika.
Ispitne obaveze: Održan referat (predan pisani koncept ili prezentacija) te usmeni ispit iz gradiva analizirana u seminarima (od 5 do 8 pisaca, odnosno ključnih djela).
Napomena: Popis osnovne i dopunske literature te raspored predavanja i seminara po tjednima bit će objavljen u ECTS-informacijskom paketu – nakon dogovora sa studentima o redoslijedu referata; dio literature za ispit na Omegi.