Međuknjiževna kritika

Naziv predmetnog područja: Poetika žanra
Nastavnik: dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof.
ECTS: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: izborni kolegij za studente diplomskoga studija južne slavistike, komparativne književnosti, kroatistike, i drugih slavističkih studija
Oblik nastave: predavanje, seminar
Uvjeti za upis kolegija: upisan diplomski studij
Sadržaj kolegija: Problematika književne kritike i esejistike, osobito tema – kritičke recepcije druge/strane književnosti u nacionalnom kulturnom kontekstu – relativno se rijetko javlja kao izdvojeno stručno i znanstveno područje, a može biti višestruko svrhovito. Osim što se analizira funkcija i svrha književne kritike (novinske, časopisne) i priroda esejistike, njezin stil, teme i sugestivnost, kao i određena razlika u odnosu na znanstveno i stručno pisanje o književnosti, otvaraju se pitanja nužnosti i svrhe korištenja kritike u akademskom pisanju, njezine spoznajne vrijednosti, osobito one nastale u međuknjiževnom dijalogu sudionika dviju ili više nacionalnih kultura. Iako se u osnovi uzimaju primjeri iz hrvatske književne kritike o južnoslavenskim književnostima, nisu isključene kao teme seminarskih radova i analize kritika iz drugih južnoslavenskih kultura, posebno slovenske i bosanske (bosanskohercegovačke, bošnjačke), a mogu se, umjesto seminarskog rada, napisati i dvije časopisne kritike o suvremenim piscima (po 4 do 8 stranica). Ne na kraju, sadržaji kolegija su prirodno otvoreni problematici književnih prijevoda južnoslavenskih književnosti na hrvatski (te bosanski ili srpski) jezik, njihovom filološkom, jezično-stilskom, kao i književno-estetskom vrednovanju u kontekstu kulture unutar koje se pojavljuju.
Cilj kolegija: Zadobivanje interkulturne kompetencije u čitanju, tumačenju i pisanju književne kritike i esejistike.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je kao obavezi-izborni namijenjen prvenstveno studentima diplomskoga studija južne slavistike (osobito onima koji studiraju književno-interkulturni smjer), ali i studentima komparativne književnosti, kroatistike i drugih slavističkih studija koji se žele okušati u pisanju književne kritike.
Korištene metode: Studenti su dužni redovito pohađati nastavu, čitati određenu kritičku literaturu te aktivno sudjelovati u nastavi na više načina: seminarskim raspravama o analiziranim kritikama i aktualnom književnom životu, pripremati seminarske radove, ali i samostalno pokušati pisati književne kritike i eseje.
Ispitne obaveze: Održana prezentacija seminarskog rada ili književne kritike; seminarski rad od pola do jednog arka (od 8 do 16 stranica) može se zamijeniti s po dvije časopisne kritike, odnosno kraćim novinskim kritikama, ukupno u istom opsegu kao i seminarski rad.
Napomena: Raspored rada po tjednima (nakon dogovora sa studentima) te popis obavezne i dopunske literature u ECTS-Informacijskom paketu