South-East Europe Textbook Network

States and Regions

Transregional Projects



(return to home page)

 Croatia

Anketa

Nastava povijesti i zemljopisa u Hrvatskoj

odgovore sastavila Snježana Koren

 

1. Postoji li predmetna nastava povijesti, zemljopisa i građanskog odgoja (ili srodnih predmeta - navesti kakvih) u školama?

 

U Republici Hrvatskoj predmetna nastava povijesti i zemljopisa postoji u osnovnim školama (od 5. do 8. razreda) i srednjim školama (gimnazijama, ekonomskim, tehničkim, strukovnim i drugim). Građanski odgoj ugrađen je u druge predmete, npr. povijest, satnicu rada razrednika i slično.

 

2. U kojim se razredima ta nastava održava? Navesti razred, vrstu škole i dob učenika.

 

Nastava povijesti održava se u osnovnoj školi od 5. do 8. razreda, u gimnazijama od 1. do 4. razreda, u strukovnim školama u 1. razredu trogodišnje škole te u 1. i 2. razredu četverogodišnje škole. Slična je situacija i sa nastavom zemljopisa, osim što je u ekonomskoj školi nastava zemljopisa obavezna sve četiri godine.

 

3. Koliko je sati tjedno posvećeno tim predmetima?

U prosjeku 2 sata tjedno. U petom razredu osnovne škole nastavi zemljopisa posvećen je 1,5 sat tjedno, a nastavi povijesti u 4. razredu opće gimnazije 3 sata tjedno.

 

4. Predaje li se nacionalna povijest/zemljopis vlastite države paralelno ili posve odvojeno od svjetske povijesti/zemljopisa svijeta?

Hrvatska povijest predaje se paralelno sa svjetskom poviješću u 6., 7, i 8. razredu osnovne škole, te u 2., 3. i 4. razredu gimnazije. Pojedine cjeline posvećene su općoj, a pojedine nacionalnoj povijesti. Na primjer, kada je riječ o srednjem vijeku, prvo se obrađuje cjelina koja se odnosi na Europu u ranome srednjem vijeku. Zatim slijedi cjelina o hrvatskoj povijesti u ranome srednjem vijeku itd.

 

Sto se tiče zemljopisa, Hrvatska se posebno obrađuje u 8. razredu osnovne škole, u 4. razredu gimnazije i ekonomske i srodnih škola, te u 2. razredu strukovnih škola.

 

5. Koja se razdoblja povijesti, odnosno vrsta građe drugih predmeta, obrađuju u pojedinim razredima?

 

Povijest - osnovne škole i gimnazije:

5. razred osnovne škole / 1. razred gimnazije: Prapovijest i antika.

6. razred osnovne škole / 2. razred gimnazije: Srednji i rani novi vijek (od kraja 4. do 18. stoljeća)

7. razred osnovne škole / 3. razred gimnazije: Od kraja 18. st. do 1918.

8. razred osnovne škole / 4. razred gimnazije: Dvadeseto stoljeće

 

Zemljopis - osnovne škole i gimnazije:

5. razred osnovne škole / 1. razred gimnazije: Uvod u geografiju

6. razred osnovne škole / 2. razred gimnazije: Amerika, Azija, Afrika

7. razred osnovne škole / 3. razred gimnazije: Europa

8. razred osnovne škole / 4. razred gimnazije: Hrvatska

 

Trogodišnje strukovne škole:

Povijest se uči u prvom razredu i to isključivo hrvatska povijest.

 

Četverogodišnje strukovne škole

Povijest se uči u prva dva razreda. Prvi razred obuhvaća razdoblje od prapovijesti do Francuske revolucije, a drugi od Francuske revolucije do današnjih dana.

Zemljopis se uči prva dva razreda (izuzev u ekonomskim školama, u kojima je raspored gradiva jednak kao u gimnazijama). U prvom razredu uče se osnove geografije, a u drugom geografija Hrvatske.

 

6. Postoji li jedinstveni detaljni izvedbeni nastavni plan i program ili opći nacionalni kurikulum za pojedine predmete?

Za oba predmeta (povijest i zemljopis) postoji plan i program. Taj je program za povijest prilično detaljan i uključuje naslove pojedinih tema te sadržaje koji trebaju u njih biti uključeni, tako da čak podsjeća na izvedbeni plan. Nastavni plan i program za zemljopis je nešto manje detaljan i uglavnom uključuje popis sadržaja koji se trebaju obraditi tijekom školske godine.

 

7. Postoje li alternativni udžbenici za navedene predmete?

Za sve predmete postoje alternativni udžbenici.

 

8. Postoji li obaveza prihvaćanja pojedinih udžbenika od strane državnih vlasti/ministarstva?

Ministarstvo prosvjete i športa raspisuje natječaj, komisije koje imenuje Ministarstvo daju mišljenje o udžbenicima prispjelim na natječaj na temelju kojeg ministar konačno odobrava udžbenike.

 

Napomena: U prosincu 2001. izglasan je novi zakon o udžbenicima.

 

9. Tko - državne ili lokalne vlasti, ravnatelji škola, nastavnici - odlučuje o tome koji se udžbenik (ako ima više alternativnih) koristi u razredu?

U pravilu, nastavnici su slobodni sami odabrati udžbenik. Međutim, u zadnje vrijeme se pokazuje da u procesu odlučivanja ulogu imaju i drugi faktori: financijska situacija (pritisak roditelja da se više godina koriste isti udžbenici kako bi ih djeca mogla nasljeđivati), slaba informiranost nastavnika o novim udžbenicima ili nepripremljenost na korištenje novih metoda koje se nude u udžbenicima te u nekim školama praksa da se koristi samo jedan udžbenik.

 

10. Koji su glavni problemi u nastavi navedenih predmeta?

Glavni problemi u nastavi navedenih predmeta su dugotrajna zapuštenost nastave povijesti / zemljopisa u metodičkom smislu te slaba pripremljenost nastavnika za korištenje novih metoda, čemu pridonosi i slabo materijalno stanje škola. Nastavni plan i program, naročito iz povijesti, preopterećen je faktografijom. Iako je već duže vrijeme prisutan zahtjev za promjenom plana i programa, u tom pogledu nisu se dosad dogodile nikakve bitne promjene.

 

contact