August se koncem svog života pohvalio kako je granice Ilirika proširio do Dunava (R. Gest. div.Aug. 30). Ako imamo na umu da Rimljani u to doba već puna dva stoljeća ratuju šireći granice imperija, ta nam Augustova izjava neizravno svjedoči da je Panonija relativno kasno postala objektom rimskog interesa.
Osvajanja ovog prostora do Dunava nisu međutim značila da su se osvojeni prostori odmah i utvrđivali putem gradnje logora i kastela.Potvrđeno je da je Dunavski limes formiran u nekoliko faza, kao i to da je početak njegove izgradnje počeo za vladavine Flavijevaca. Najstariji kastel na hrvatskom dijelu limesa čini se da je bio u Dalju (Teutoburgium). U njemu su već u 1. st. boravile jahačke jedinice i to: alae II Hispanorum Aravacorum i I civium Romanorum.
Hrvatski dio rimskog dunavskog limes dugačak je 188 km.Činila ga je rijeka Dunav i to od Batine Skele do Iloka kao i različite vrste utvrda koje je spajala cesta. Hrvatski je limes obuhvaćao dijelove različitih područja (Baranja, Slavonija i Zapadni Srijem) koja se razlikuju po geomorfološkoj strukturi. Područje hrvatskog dijela podunavskog limesa može se podijeliti u dva pojasa: onaj uz samu obalu Dunava (pretpostavljajući da je Dunav na tom dijelu promijenio i tok) i pojas u njegovu zaleđu. U bližem i daljem zaleđu ovog dijela limesa, osim više lokalnih cesta, prolazila su tri važna cestovna pravca koja su pratila tokove važnih rijeka Save (Emona – Siscia – Sirmium) i Drave (Poetovia – Mursa – Cibale – Sirmium) te cesta uz limes koju su sagradili Rimljani radi ne samo zbog bržeg kretanja vojske nego i bolje trgovačke komunikacije. Ta se cesta protezala se uz desnu obalu Dunava. Inače taj je cestovni pravac poznat još u prapovijesti, a koristi se jednim dijelom i danas.
Istraživanja su pokazala da se ta rimska tzv. vojnička cesta hrvatskog dijela limesa, na dva mjesta udaljava od Dunava. Prvi put južno od Batine skele (Ad militare) kada skreće prema južnom rubu Banskog brda gdje leži Zmajevac (Ad Novas). Od Zmajevca je jedan put vodio prema Pečuhu (Sopianae) dok je cesta limesa išla dalje prema jugu pri čemu je prolazila suvremena mjesta Dragojlov Brijeg, Grabovac, Lug, Vardarac i Kopačevo. Na toj se dionici pravac suvremene ceste poklapa s rimskom. Nakon Kopačeva cesta je mogla skretati još više zapadno prema Bilju odakle se spuštala na Osijek (Mursa) ili nastaviti ravno prema jugu gdje se nalazio prijelaz preko Drave kod Nemetina (Ad Labores). Odatle je cesta kretala preko Sarvaša – Bijelog Brda do Dalja (Teutoborgium). Međutim, rekognosciranje kao i arheološki nalazi na terenu upućuju na još jedan mogući cestovni pravac. Taj bi spajao Nemetin – Aljmaš – Erdut – Dalj. Cesta se od Dalja (Teutoburgium) opet približava Dunavu te prolazi pravcem Gradac -Borovo – Vukovar – Sotin (Cornacum) – Ilok (Cuccium).
(http://limescroatia.eu/karte/)
Hrvatski