Soba: F305

Tel.: 01-4092343

Mail: august.kovacec@inet.hr, akovacec@ffzg.unizg.hr

Konzultacije: srijedom od 9 – 10 sati

Životopis:

Akademik August Kovačec rođen je 1938. u Jesenju Donjem (Hrvatsko zagorje). Gimnaziju je završio 1956. u Krapini, a zatim na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao studij romanistike i rusistike. Diplomirao je 1960.
Za vrijeme studija bavio se posebno učenjem rumunjskog i portugalskog jezika te upoznavanjem balkanologije. Godine 1960. postaje lektorom hrvatskog jezika na Sveučilištu u Bukureštu, gdje pod vodstvom najpoznatijih rumunjista usavršava poznavanje balkanolologije, tako da se 1962., kada je postavljen za asistenta na Odsjeku za romanistiku, u Zagreb vraća kao već dobro formiran lingvist. Nakon tri godine uspješnog rada na Odsjeku i upornog terenskog rada u Istri, 1965. brani disertaciju pod naslovom ”Opis današnjeg istrorumunjskog”.
Na specijalizaciji u Francuskoj pod vodstvom B. Benvenistea i A. Martineta radi na temama opće i francuske lingvistike, studirajući usput intenzivno katalonski jezik. Godine 1969. na studijskom je usavršavanju u Španjolskoj.
Za docenta je izabran 1967. Deset je godina (1973.-1983.) izvanredni, a od 1983. redovni profesor. Urednik je više leksikografskih edicija u HLZ ”Miroslav Krleža” i suradnik u nekoliko rječnika. Od 1990. član je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1997. i njezin redovni član.
Golemi opus obuhvaća stotine znanstvenih i stručnih radova, ne računajući mnogobrojne prijevode. Ne samo da je vodeći stručnjak za pitanja istrorumunjskog jezika, nego je i svestrani balkanolog, romanist i opći lingvist koji je aktivan u širokom rasponu od židovskošpanjolskoga do hrvatskoga i od baskijskoga do gruzijskoga, a u jednakoj je mjeri aktivan i na nastavnom području. Duže je vrijeme vodio i poslijediplomski studij lingvistike, kako u Zagrebu tako i u Centru za poslijediplomske studije u Dubrovniku.

Radovi:

La Carta linguistica della Croazia, in “Introduzione nello studio della lingua, letteratura e cultura croata”, a cura di Fedora Ferluga Petronio, Udine, 1999, pp. 117-124.

Stvarne i moguće srodnosti gruzijskoga jezika, in  “Kolo”, god. IX., br. 1, proljeće 1999, str. 251-258.

Die sprachliche Landkarte des Mittelmeerraumes und sprachliche Kontakte am Mittelmeer, in “3. Zagreber Konferenz Gegenwart und Zukunft des Deutsch- unterrichts, 5.-7.11.1998., Kulturraum Mittelmeer…”, Zagreb, 1999, pp. 30-39.

Ferdinand de Saussure i strukturalizam, poglavlje u knjizi Z. Glovacki-Bernardi (ur.), Uvod u lingvistiku, II. proš. izdanje, Zagreb, 2007., str. 99-178

Lingvistička geografija i srodne discipline, poglavlje u knjizi Z. Glovacki-Bernardi (ur.) Uvod u lingvistiku, II. proš. izd., Zagreb, 2007, 53-75

Baski, Jezik, str. 647-648, in “Hrvatska enciklopedija”, knj. 1, A-Bd.

Predgovor hrvatskom izdanju (str. 5-9) djela F. de Saussurea: Tečaj opće lingvistike (prijevod V. Vinje).

Eugenio Coseriu. Lingvist, filozof i poliglot, u knjizi E. Coseriu, Teorija jezika i opća lingvistika. Pet studija. str. 265-276

Arbanasi-Albanisch (1. Sprachgebiet, sprecher, Geschichte; 2.Charakteristika des Arbanasi-Albanischen; 4. Bibliographie), in “Lexikon der Sprachen des europäischen Ostens”, Wieser Verlag, Klagenfurt, 2002, pp. 67-70.

Francuzi, Jezik; Glas (Jezični); Iberoromanski jezici; u V. knjizi “Hrvatske enciklopedije”, Zagreb, 2002.

François Rabelais i njegovo djelo, uvodna studija u izdanje prijevoda sabranih djela F. Rabelaisa, Zagreb, 2004, str. 5-20.

Izazovi globalizacije i hrvatski jezični standard, Zagreb, 2004 (tiskom objavljen tekst javnoga predvanja u HAZU).

Prikaz i analiza 7 djela iz starofrancuske i srednjofrancuske te 6 djela iz katalonske književnosti u: “Leksikon svjetske književnosti. Djela”, Zagreb, 2004

Leksikografija (str. 495-499), u V. knjizi “Hrvatske enciklopedije”.

Poglavlja o srednjofrancuskoj (str. 70-99) i francuskoj književnosti renesanse (str. str. 99-121 i 146-157) u “Povijest svjetske književnosti”, sv. III, Zagreb, 1982.

Rumunjska književnost (povijesni pregled), u “Povijest svjetske književnosti”, sv. III., Zagreb, 1982

Istrorumunjsko-hrvatski rječnik s gramatikom i tekstovima, Pula, 1998, 378 stranica.

La Langue croate, III. dio prvog poglavlja u knjizi Georgesa Castellena i Gabrijele Vidan “La Croatie”, Coll. “Que sais-je?”, PUF, Paris, 1998, pp. 11-15

Više desetaka članaka o jezicima, lingvistici i lingvistima u “Hrvatskoj enciklopediji”. (2005.-2007.)

40-ak članaka o baskijskim, starofrancuskim i srednjofrancuskim, katalonskim i retoromanskim piscima u “Leksikonu stranih pisaca”, Zagreb 2001.