Integriranje digitalnih tehnologija u metode poučavanja i izazovi za obrazovanje nastavnika (Intégration du numérique aux méthodologies de l’enseignement/apprentissage et défis de formation des enseignants)
Istraživački projekt uz potporu Sveučilišne agencije za frankofoniju
Partneri: Sveučilište u Tirani i Sveučilište u Zagrebu
Trajanje projekta: kolovoz 2022. – rujan 2023.
Projet de recherche soutenue par l’Agence universitaire de la Francophonie
Partenaires : Université de Tirana, Université de Zagreb
Durée du projet : août 2022 – septembre 2023
Cilj je ovoga projekta provesti istraživanje o integraciji digitalnih tehnologija u metode poučavanja jezika kao i izazove za obrazovanje nastavnika. Istraživanje će proučiti različite aspekte uvođenja digitalnih tehnologija u nastavu jezika kao i različite sastavnice digitalne kompetencije u nastavnika te s tim povezane izazove u izobrazbi nastavnika francuskoga kao stranoga jezika, francuskoga kao jezika struke i francuskoga u okviru dvojezičnih programa, u hrvatskome i albanskome kontekstu.
Le projet vise à mener une étude sur l’intégration du numérique aux méthodologies de l’enseignement/apprentissage des langues et les défis de formation des enseignants dans ce domaine. Ce projet de recherche vise à étudier divers aspects de l’intégration des TIC dans l’enseignement/apprentissage et la formation des professeurs de FLE/FOS/DNL dans deux contextes éducatifs.
Više o projektu: http://www.ffzg.unizg.hr/roman/wp-admin/post-new.php?post_type=page
RAČUNALNI USPOREDNI KORPUS TEKSTOVA NA ROMANSKIM JEZICIMA I HRVATSKOM (RomCro)
Vrsta projekta: Institucijski istraživački projekt (2019., 2020., 2021. i 2022.)
Voditelj: Gorana Bikić-Carić
Projekt je pokrenut na Katedri za romansku lingvistiku te mu je krajnji cilj sastavljanje označenog računalnog usporednog višejezičnog korpusa koji uključuje pet romanskih jezika (francuski, španjolski, talijanski, portugalski i rumunjski) te hrvatski.
ROMANSKE GRAMATIKE ZA GOVORNIKE HRVATSKOG
Šifra projekta: 130-1300869-0633
Vrsta projekta: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Voditelj: Dražen Varga
Predviđeno istraživanje gramatike romanskih jezika predstavlja svojevrstan nastavak i proširenje prethodnog projekta posvećenog francuskoj gramatici za govornike hrvatskog. Temeljni pristup istraživanja je poredba. Budući da se pristupi pojedinim problemima lingvističkih opisa romanskih idioma često razlikuju međusobno i posebno u odnosu prema opisima hrvatskog, prvi zadatak izrada je primjerenog modela istraživanja, definiranje temeljnih pojmova i ujednačavanje terminologije. Deskripciji jezičnih fenomena i usporedbi jezika pristupat će se iterativno i ta će se dva pristupa neprestano smjenjivati (usporedba mora poći od opisa, a njezini rezultati nerijetko upućuju na fenomene koji bi inače ostali neuočeni i predstavljaju polazište novim, kvalitetnijim opisima). Na taj će se način vršiti i verifikacija odabranog modela, odnosno načinjenih opisa. Iako je glavni cilj pisanje francuske i rumunjske gramatike (fonetika/fonologija, morfologija i morfosintaksa, sintaksa rečenice), usporedba će obuhvatiti i španjolski i portugalski te talijanski i druge romanske idiome, poglavito retoromanski. Posebna će pažnja biti posvećena problemima koje susreću govornici hrvatskog pri usvajanju romanskih gramatika (primjerice članu i glagolskim načinima) te fenomenima za koje hrvatski i romanski idiomi imaju znatno različita rješenja (glagolski vid). Budući da svi istraživači sudjeluju u sveučilišnoj nastavi romanskih idioma (francuskog, rumunjskog, portugalskog i retoromanskog), njihova iskustva iz rada sa studentima govornicima hrvatskog predstavljat će značajan doprinos istraživanju. Predviđeni opisi, gramatike (kojih nema ili su zastarjele), nužni su u sveučilišnoj nastavi te potrebni kako lingvistima, tako i svima koji se bave romanskim jezicima.
ISTRAŽIVANJE PROCESA UČENJA/USVAJANJA STRANOG JEZIKA U RANOJ DOBI
Šifra projekta: 130750
Vrsta projekta: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Voditelj: Yvonne Vrhovac
Projekt Rano učenje stranih jezika započeo je 1991. godine kada je učenje jednog od četiri strana jezika – engleskog, francuskog, njemačkog i talijanskog – uvedeno u prvi razred u nekoliko osnovnih škola u Zagrebu i u još nekim gradovima Hrvatske. Tada se razvila vrlo plodna suradnja između glotodidaktičara, okupljenih oko istraživačkog projekta “Istraživanje procesa učenja i usvajanja stranog jezika” prijavljenog pri Ministarstvu znanosti Republike Hrvatske, i nastavnika-praktičara. Glotodidaktičari s Filozofskog fakulteta u Zagrebu znanstveno su pratili Projekt, a nastavnici su svojim stručnim radom u razredu pomagali učenicima u razvijanju jezičnih vještina i približavali im stranu kulturu. Projekt je dobio i potporu Ministarstva prosvjete Republike Hrvatske.
Tijekom Projekta je ustanovljeno da djeca, izložena odgovarajućem odabranom jezičnom materijalu, s povećanim brojem sati i u manjim skupinama, bez poteškoća već od 1. razreda osnovne škole uče i usvajaju strani jezik na svim razinama. Kako su učenici rasli, njihovo znanje stranog jezika sve je više napredovalo, a rezultati istraživanja su, između ostaloga, pokazali da su:
- sposobni komunicirati na usmenoj i pisanoj razini i da koriste odgovarajuće strategije komunikacije i učenja
- usvojili potrebne jezične strukture
- razvili svoju jezičnu svijest te imaju pozitivan stav prema stranom jeziku
- sposobni čitati izvorne književne tekstove (lektiru) na stranom jeziku.
Provedena testiranja učenika uključenih u Projekt i njihovih vršnjaka koji strani jezik uče od 4. razreda osnovne škole pokazala su da su učenici iz Projekta došli do stupnja bolje opće usvojenosti jezika na svim razinama, što se posebno odnosi na izgovor i na njihovu komunikacijsku kompetenciju. Rezultati dobiveni u okviru Projekta doprinijeli su širenju sadašnjih spoznaja o procesu učenja i usvajanja uopće, te se njegovi sudionici nadasve zalažu za uvođenje obaveznog stranog jezika u 1. razred osnovne škole, što bi znatno unaprijedilo nastavu stranih jezika u okviru školskog sustava Republike Hrvatske.
Sudionici Projekta uključeni su u programe jezične djelatnosti Vijeća Europe u Strasbourgu pa je ostvarena suradnja s ostalim zemljama u projektu “Učenje jezika i građanstvo Europe”. Suradnici na Projektu također su sudjelovali na znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, napisali brojne članke u znanstvenim i stručnim časopisima, izradili video-kasete, udžbenike, priručnike, nastavne planove, te organizirali godišnje usavršavanje profesora stranih jezika.
HRVATI U IBERSKIM I HISPANSKOAMERIČKIM ARHIVIMA (1516.-1800.)
Šifra projekta: 130-2032635-1031
Vrsta projekta: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Voditelj: Mirjana Polić Bobić
Projekt je dio programa koji želi provesti potrebna fundamentalna istraživanja za znanstveno utemeljenu obradu prinosa Hrvata razvoju Europe kao cjeline. Hrvati su u 16, 17. i 18. st. bili povezani sa Španjolskom i njezinim am. zemljama zahvaljujući objedinjenosti prostora obiju zemalja u habzburšku krunu, vezama Dubrovačke Republike i španjolske Krune do 1700-te, te duhovnoj službi, u slučaju Družbe Isusove do 1767.g, odnosno do kraja stoljeća. Takva povezanost omogućila je boravak mnogih Hrvata u Španjolskoj i jednog manjeg broja u Novom svijetu. Neki od njih sudjelovali su u tamošnjem kulturnom i znanstvenom životu i ostavili traga o svom radu. Tek manji dio njihovih znanstvenih i kulturnih aktivnosti je identificiran i znanstveno obrađen. Radom na ovom projektu obuhvatit će se istraživanje rada humanista i kraljevog tajnika Jakova Banićevića u Španjolskoj u 16. st te isusovaca, prvenstveno Jospia Plantića, Ivana Krstitelja Marquesettija, Ivana pl. Rattkaya i Ferdinanda Konšćaka u Novom svijetu u 17-18. stoljeću. Istraživanje polazi od dostupnih podataka o njihovu radu iz kojih je za pretpostaviti da su ostavili pisanu građu koja nije uopće objavljena ili je objavljena djelomice u 19. st. Cilj projekta je pretražiti arhive u kojima se pretpostavlja da postoje neizdani rukopisi tih autora odnosno dokumentacija relevantna za potvrdu njihova autorstva i određenje okolnosti nastanka i sadržaja/naravi/stava iskazana u djelu; snimiti zanimljivu arhivsku građu; transkribirati tekstove i prirediti ih za izdavanje (uspostaviti oblik u skladu s pravilima žanra kojme su pripadali u danom povijesnom razdoblju: putopis, prepiska o određenoj temi, znanstvena rasprava, dnevnik, memoari i sl. u kojem se tekst može objaviti) te izdanje popratiti teorijski, književno-povijesno i kulturno-povijesno utemeljenom studijom koja će pokazati relevantnost autra i teksta u znanstvenom/kulturnom životu hispanskog svijeta odnosno Europe. Uspješno pretraživanje arhivske i bibliotečne građe, ispravna atribucija autorstva, pozitivan rezultat provjere relevantnosti sadržaja pronađene dokumentacije, objavljivanje transkribiranih tekstova popraćenih studijama u inozemstvu te u prijevodu ili dvojezično u Hrvatskoj su očekivani rezultati projekta. Osim tiskanja neobjavljenih tekstova predviđena je i prezentacija u el. obliku putem odgovarajućih projekata SRC-a. Konačni cilj: ispravno vrednovanje rada i doprinosa spomenutih Hrvata u hispanskoj/europskoj kulturi i znanosti.
RAZVIJANJE UČENIKOVE SAMOSTALNOSTI UZ POMOĆ EUROPSKOGA JEZIČNOG PORTFOLIJA (EJP)
Šifra projekta: 130-0000000-0790
Vrsta projekta: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Voditelj projekta: Yvonne Vrhovac
Zamisao projekta je razviti i primijeniti u Hrvatskoj neke ideje Vijeća Europe na osnovi dvaju referentnih didaktičkih materijala: Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje (ZEROJ) namijenjenog stručnjacima i Europskog jezičnog portfolija (EJP) osobnog dokumenta svakog korisnika jezika. S obzirom na hrvatski prijevod ZEROJ-a (Školska knjiga, 2005) i postojanje pilotiranih i jednog validiranog hrvatskog EJP-a, smatramo da EJP, kao u mnogim europskim zemljama, treba naći svoje mjesto i u hrvatskom obrazovnom sustavu. Projektom bi se provelo istraživanje o učenikovoj samostalnosti u učenju stranih jezika s učenicima osnovnoškolske dobi koji uče engleski, francuski, njemački i talijanski jezik uz pomoć suvremenih didaktičkih materijala. Cilj istraživanja je utvrditi je li razvijena samostalnost učenika na osnovnoškolskoj razini na satu stranog jezika, jesu li nastavnici i učenici upoznati sa suvremenim materijalima ZEROJ i ELP i jesu li spremni rabiti ih (takav rad zahtijeva od učenika samopromatranje, samovrednovanje znanja i vještina na lingvističkoj, komunikacijskoj i interkulturalnoj razini), u kojoj su mjeri učenici svjesni da postoje veze među jezicima te da se učenje drugog, trećeg ili bilo kojeg stranog jezika u nekim segmentima osniva na poznavanju prvog stranog jezika te dokazati kako valja razviti i osvijestiti postojanje veza među jezicima pri poučavanju/učenju dvaju i više stranih jezika i kako znanja u jednom jeziku mogu pridonijeti boljem ili lakšem učenju drugog ili trećeg jezika. Pretpostavljamo da kod učenika nije dovoljno razvijena samostalnost pri izboru didaktičkih materijala, određivanju ciljeva rada, primjenjivanju strategija rada te samostalnom vrednovanju postignutog cilja te da nastavnici još nisu detaljno upoznati s primjenom ZEROJa i ELPa u nastavi stranih jezika. Istraživanje bi pridonijelo spoznajama o učenju i usvajanju stranih jezika u didaktičkoj i prirodnoj sredini, o učenikovim razlikama u kompetencijama kod jednog jezika što je dokaz postojanja individualnih razlika u procesu učenja jezika te o razlikama u kompetencijama između nekoliko stranih jezika koje uči. Pretpostavljamo da bi na nacionalnoj razini projekt unio značajne promjene u školski sustav razvijajući nove pristupe procesu učenja stranih jezika, a na međunarodnoj razini bogatu suradnju sa zemljama koje uvode reforme u svoj školski sustav.
FRANCUSKI JEZIK ZA AKADEMSKE NAMJENE KAO NOVI NASTAVNI PROGRAM – STANJE I PERSPEKTIVE
Vrsta projekta: razvojni projekt Sveučilišta u Zagrebu
Voditelj: Ivana Franić
Predviđeni projekt svojevrsna je prva faza u razradbi i primjeni koncepta francuskoga jezika za akademske namjene (Français sur objectifs universitaires – FOU) u sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu. Projekt će se ostvariti kroz teorijsku i empirijsku sastavnicu. Utvrdit će se opravdanost uvođenja toga koncepta u vidu novoga nastavnog programa. Razradit će se kriteriji te izraditi platforma za dugoročni projekt uspostave novoga nastavnoga programa za poučavanje francuskoga jezika za akademske namjene kojim bi se omogućilo stjecanje općih i specifičnih kompetencija na polju komunikacije u sveučilišnom kontekstu, ali koji bi vodio računa o specifičnosti svake sveučilišne discipline, kao i zahtjevima pojedine specijalnosti. Na sveučilišnim sastavnicama koje izraze najveći interes za navedenom disciplinom uveo bi se u akademskoj godini 2011/2012 pilot-kolegij s ciljem verifikacije rezultata projekta.